Predsednik SAD Donald Tramp se ostrvio na lidere G7. Zamerili su mu se zato što nisu hteli da učestvuju u njegovom ratnom pohodu na Iran
Dolazak predsednika Donalda Trampa ove sedmice u odmaralište Evijan le Ben na Samit G7 propraćen je nizom uvreda koje je prethodno izneo na račun većine svojih kolega iz grupe najmoćnijih zemalja sveta G7.
Uzrok njegovog najnovijeg besa je to što nisu pokazali volju da se pridruže američko-izraelskom ratu protiv Irana, koji će biti u centru pažnje na samitu nakon što je Tramp tokom vikenda objavio sporazum sa Teheranom, piše CNN.
Njegov odnos sa liderima zemalja G7 je godinama mučan, a sve je počelo još na samitu G7 tokom njegovog prvog mandata.
Pošallice na račun Makronovog braka
Tramp najduže poznaje francuskog predsednika Emanuela Makrona, domaćina ovogodišnjeg samita, piše CNN.
Stoga njihov odnos deluje najkomplikovanije: jednog dana tu su znaci poštovanja, a sledećeg stiže Tramova provokacija, recimo zbog Makronovog braka. Nakon godina u kojima je bio ponosan na svoju sposobnost da se nosi sa Trampom, predsednik Francuske je u poslednje vreme zvučao razdražljivo kada mu se obraća.
Foto: AP Photo/Manuel Balce CenetaNekad su se voleli: Donald Tramp i Emanuel Makron
Tako je Tramp o Makronu na društvenim mrežama između ostalog napisao:
„Na skali od 0 do 10, rekao bih da je on 8. Nije savršen, ali to je Francuska. Ne očekujemo savršenstvo.“
I dalje: „Pozvao sam Francusku, Makrona, čija se žena izuzetno loše ponaša prema njemu. On se još oporavlja od udarca desnicom u vilicu“.
Foto: PrintskrinTramp o Makronu
„Kina će pojesti Kanadu“
Činilo se da su stvari prošle godine dobro počele između Trampa i kanadskog premijera Marka Karnija, bar u poređenju sa zategnutim odnosom koji je Tramp imao sa Karnijevim prethodnikom Džastinom Trudoom. Ali sporovi oko trgovine i snažan govor koji je Karni održao ranije ove godine u Davosu naveli su Trampa da promeni svoj stav, pa je u poslednje vreme počeo da ga naziva „guvernerom Karnijem“, što je aluzija na pretnju da će Kanadu učiniti 51. američkom državom.
„Premijer Karni želi da napravi dil sa Kinom – koja će ih pojesti žive. Dobićemo samo mrvice!“, napisao je Tramp na društvenim mrežama.
Foto: PrintskrinTramp o Karniju
„Ne trebaju nam Britanci“
Verovatno nijedan lider u Evropi nije proveo više vremena pokušavajući da se pozabavi Trampom od britanskog premijera Kira Starmera. Tokom većeg dela prošle godine, činilo se da to funkcioniše. Ali Starmerova nevoljnost da podrži Trampov rat sa Iranom dovela je do pogoršanja odnosa, a sada Tramp za Starmera kaže da on „nije nikakav Vinston Čerčil“.
„Velika Britanija, nekada naš veliki saveznik, možda najveći od svih, konačno ozbiljno razmišlja o slanju dva nosača aviona na Bliski Istok. To je OK, premijeru Starmer, više nam oni (Britanci) nisu potrebni. Ali ćemo zapamtiti. Ne trebaju nam ljudi koji se priključuju ratovima nakon što smo ih već dobili“, napisao je Tramp.
Foto: PrintskrinTramp o Starmeru
„Rasturena Nemačka“
Foto: AP Photo/Mark SchiefelbeinKancelar „rasturene“ Nemačke Fridrih Merc i Donald Tramp
Nemački kancelar Fridrih Merc ostavio je dobar prvi utisak kada je stigao u Belu kuću noseći izvod iz matične knjige rođenih Trampovog dede rođenog u Nemačkoj, piše CNN.
Ali njegov status jednog od Trampovih omiljenih lidera u Evropi pretrpeo je udarac nakon što je doveo u pitanje rat u Iranu i rekao da SAD „ponižava iransko rukovodstvo“.
Foto: PrintskrinTramp o Mercu
„Nemački kancelar trebalo bi više vremena da provodi na okončanju rata Rusije i Ukrajine (u čemu je bio potpuno neefikasan) i da popravi rasturenu državu, naročito po pitanju imigracije i energije“, napisao je na društvenim mrežama Tramp za Merca.
Meloni je „neprihvatljiva“
Čak ni evropski lider koji je najviše povezivan sa Trampom – italijanska premijerka Đorđa Meloni – nije mogla da izbegne izlive njegove frustracije nakon što je odbila da učestvuje u ratu sa Iranom. Kasnije je nazvala Trampove napade na papu Lava XIV „neprihvatljivim“. Tramp je onda besno napao nju.
„Ona (Meloni) je ta koja je neprihvatljiva zato što ne mari ako Iran ima nuklearno oružje i oduva Italiju za dva minuta ukoliko mu se pruži prilika. Šokiran sam njome. Mislio sam da je hrabra. Pogrešio sam“, napisao je Tramp.
Foto: AP Photo/Alex BrandonTrampu ni Đorđa Melonio više nije po volji
„Šala“ o Perl Harboru
Najnovija članica kruga lidera G7 je takođe žena koja je, do sada, uglavnom izbegavala Trampov bes. Japanska premijerka Sanae Takaiči postavila je sebi za cilj da razvije bliski lični odnos sa Trampom, čemu je doprinela njihova zajednička veza sa ubijenim premijerom Šinzom Abeom. Ali Tramp je i ipak kritikovao odbijanje Japana da učestvuje u ratu protiv Irana, a jedna slučajna šala o Perl Harboru tokom sastanka u Ovalnom kabinetu ove godine loše je primljena u Japanu.
„Ko o iznenađenju zna bolje od Japana? Zašto mi niste rekli za Perl Harbor?“, pokušao je da bude šaljiv Tramp.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Hrvatska policija uhapsila je u Puli ukrajinskog državljanina Vladimira Z, kojeg nemačke vlasti sumnjiče da je učestvovao u postavljanju eksploziva na gasovode Severni tok 1 i Severni tok 2. Hapšenje je izvršeno na osnovu Evropskog naloga za hapšenje
Kiša je pomogla vatrogascima da stave pod kontrolu šumske požare u Nemačkoj i Belgiji, ali pojedina žarišta i dalje tinjaju ispod zemlje. Dim i miris paljevine osećaju se desetinama i stotinama kilometara od požarišta, dok stručnjaci upozoravaju na opasnost od takozvanih „zombi-požara“
Ekstremne vrućine i suša u Evropi dovode do presušivanja reka, slabijih prinosa i rasta troškova transporta, što se sve više odražava i na cene hrane. Istraživanja ukazuju da klimatski ekstremi mogu postati značajan faktor inflacije
Ako se studentski pokret bude više bavio „bezbednosnim procenama“ nego pravom predizbornom kampanjom, izgubiće ono što ga je krasilo na početku i što je uzdrmalo naprednjačku Srbiju – osećanje nade koja postoji i koja je stvarna
Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“
Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.