
Prvi slučaj
UN zvanično proglasio glad u Gazi
UN je zvanično 22. avgusta proglasio glad u gradu Gazi i naveo da je to prvi put da glad pogodi Bliski istok
Novi zakon, koji tek treba da odobre gornji dom parlamenta i predsednik Vladimir Putin, takođe bi omogućio državi da zapleni imovinu Rusa koji su napustili zemlju i kritikovali rat u Ukrajini
Donji dom ruskog parlamenta – Duma danas je usvojio predlog zakona kojim se omogućava konfiskacija imovine osoba osuđenih zbog “namernog širenja lažnih informacija” o ruskoj vojsci.
Državna Duma odobrila je zakon u trećem i poslednjem čitanju, objavio je predsednik donjeg doma Vjačeslav Volodin na svom službenom Telegram kanalu.
Volodin je izjavio da će se novi zakon primenjivati na osobe osuđene zbog podsticanja “ekstremističkih aktivnosti”, “diskreditovanja” oružanih snaga i pozivanja na akcije koje bi naškodile bezbednosti države.
Očekuje se da će uskoro i Gornji dom parlamenta usvojiti zakon, posle čega će ga potpisati šef države Vladimir Putin.
„Svako ko pokušava da uništi Rusiju mora iskusiti zasluženu kaznu i platiti nadoknadu za štetu nanetu zemlji, po cenu svoje imovine“, rekao je Volodin.
Novi zakon, koji tek trebaju odobriti gornji dom parlamenta i predsednik Vladimir Putin, takođe bi omogućio državi da zapleni imovinu Rusa koji su napustili zemlju i kritikovali rat u Ukrajini, a nastavljaju da se oslanjaju na prihode od iznajmljivanja svojih kuća ili stanova u Rusiji.
Predloženi zakon ne uključuje nekretnine u imovinu koja može biti oduzeta, javlja AP.
Prema postojećem zakonu, informacije o ofanzivi u Ukrajini, koje ne dolaze iz vladinih zvaničnih izvora, smatraju se „lažnim“ i njihovo širenje može biti predmet sudskog gonjenja.
Jedan ruski aktivista za ljudska prava ranije je osuđen na tri godine zatvora pošto ga je sud proglasio krivim da je „diskreditovao“ rusku vojsku u komentaru objavljenom preko društenih mreža.
UN je zvanično 22. avgusta proglasio glad u gradu Gazi i naveo da je to prvi put da glad pogodi Bliski istok
Predsednik Rusije Vladimir Putin traži da se Ukrajina odrekne istočnog Donbasa, članstva u NATO-u i prisustva zapadnih trupa na svojoj teritoriji, a u slučaju da Kijev ne pristane na te uslove, rat će biti nastavljen
Nakon što je američka vlada sankcionisala četvoro sudija MKS-a zbog istraga protiv američke i izraelske vojske, sud je poručio da će nastaviti rad u interesu žrtava međunarodnih zločina.
Trebalo je da pregovarači u Enkoridžu razreše Gordijev čvor u kome su zapletene tri decenije rusko-ukrajinskih sukoba, krvavi rat među braćom i opasni dijagram američko-ruskih odnosa, čije sinusoide oštro laviraju: raspad SSSR-a, denuklearizacija Ukrajine (1994), pregovori o Crnomorskoj floti (1991–1997), ekspanzija NATO (2004–2010), Evromajdan, Krim, pobune i antiterorističke operacije u Donbasu, Minsk I i II (2013–2015), rat u Ukrajini, propali pregovori
Američki predsednik Donald Tramp je istakao da su Francuska, Nemačka i Velika Britanija među onima koji „žele da imaju vojnike na terenu“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve