img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Geopolitika

Rusija pravi pomorsku bazu u Sudanu

13. februar 2025, 10:11 I.M.
Foto: Russian Defense Ministry Press Service via AP
Ruska nuklearna podmornica Arhangelsk
Copied

Sudanski ministar spoljnih poslova potvrdio je da je postignut dogovor o ruskoj vojnoj bazi u Sudanu. Ovaj potez omogućava Moskvi prisustvo na jednom od ključnih pomorskih puteva i jačanje uticaja u Africi. Analitičari upozoravaju da bi ovo moglo izazvati dodatne tenzije sa Zapadom, dok Rusija nastavlja da širi svoje vojne kapacitete van svojih granica

Sudanski ministar spoljnih poslova Ali Jusef Šarif izjavio je u Moskvi da je postignut je sporazum o uspostavljanju ruske pomorske baze u Sudanu, na obali Crvenog mora.

„Potpuno smo saglasni o ovom pitanju i nema nikakvih prepreka, rekao je Šarif posle razgovora u Moskvi sa ruskim kolegom Sergejem Lavrovim, ali nije izneo dodatne detalje“, prenosi Rojters.

Generali sudanske vojske koji su zbacili bivšeg predsednika Omara al-Bašira 2019. godine su ponavljali da se ovaj plan razmatra, ali sporazum o ruskoj bazi nije bio realizovan.

U međuvremenu, Kremlj je negovao veze sa obe strane sukobljene u sudanskom građanskom ratu koji traje skoro dve godine, a ruski zvaničnici su poslednjih meseci posećivali ratnu prestonicu sudanske vojske Port Sudan.

Prošle godine, jedan sudanski general je rekao da je Rusija tražila od Sudana da izgradi bazu za snabdevanje brodova gorivom na Crvenom moru u zamenu za oružje i municiju.

Takva baza bi bila korisna za Rusiju, posebno nakon što je pad Asadovog režima u Siriji doveo u pitanje opstanak ruskih baza na sirijskoj obali Mediterana.

Podsetimo, u novembru 2020. godine, ruski predsednik Vladimir Putin dao je instrukcije Ministarstvu odbrane da potpiše sporazum o uspostavljanju logističkog centra za mornaricu u Crvenom moru. Moskva je čak objavila nacrt sporazuma, ali je njegovo potpisivanje više puta odlagano zbog sukoba između sudanske vojske i Snaga za brzu podršku (RSF).

Sporazum predviđa izgradnju logističkog centra u blizini grada Port Sudan. Ovaj centar će moći istovremeno da primi do četiri ruska broda, uključujući i one na nuklearni pogon.

Maksimalan broj ruskog vojnog i civilnog osoblja u logističkom centru neće prelaziti 300 ljudi, ali bi mogao biti povećan uz saglasnost sudanske strane. Prema dogovoru, sudanska strana će biti zadužena za spoljnu bezbednost baze, dok će Rusija preuzeti zaštitu pomorske granice, protivvazdušnu odbranu i unutrašnju bezbednost.

Sporazum takođe omogućava Rusiji da u bazu uvozi i izvozi oružje, municiju i opremu, kao i da uspostavlja privremene vojne položaje u Sudanu radi zaštite baze.

Strateški značaj baze i međunarodne tenzije

Stručnjak za strateška pitanja, Roland Bijamov, ističe da je Rusiji potrebna ovakva logistička stanica kao kapija ka Africi, naročito nakon što je tokom sovjetske ere izgubila pomorsku bazu Berbera u Somaliji.

Govoreći za Al Džaziru, Bijamov je naglasio da će baza pomoći ruskim brodovima u borbi protiv pirata u regionu i unaprediti ruske ekonomske i vojne projekte u Africi. On smatra da će sporazum uskoro biti potpisan i da će Rusija učiniti sve da izgradi ovu stratešku bazu, što potvrđuju i „uznemirene“ izjave zapadnih zvaničnika koji rusko-sudansku saradnju vide kao pretnju sopstvenim interesima.

Dodatni faktor zabrinutosti za Zapad jeste mogućnost da Iran takođe ojača svoje prisustvo u regionu. Teheran već snabdeva Sudan dronovima, a moguća rusko-iranska saradnja mogla bi dodatno promeniti ravnotežu moći u regiji.

Bijamov tvrdi da Rusija ne podržava nijednu stranu u sudanskom sukobu, jer njena spoljna politika nalaže neutralnost. Moskva komunicira sa svim stranama u Sudanu i potencijalno bi mogla igrati ulogu posrednika. Takođe, naglašava da su ruske kompanije, uključujući Vagner grupu, imale odnose sa komandantom RSF-a Mohamedom Hamdanom Dagalom, poznatim kao Hemedti, ali da je ta saradnja završena pre nekoliko godina.

Oprezni optimizam i neizvesnost sudbine baze

Stručnjak za vojna pitanja, Anton Mardasov, izrazio je oprezniji stav u vezi sa realizacijom sporazuma. On upozorava da njegovo potpisivanje ne garantuje dugoročno očuvanje baze, jer bi buduća sudanska vlast mogla odustati od dogovora pod pritiskom Zapada ili u zamenu za finansijske beneficije.

Ipak, Mardasov ističe da je jačanje vojne saradnje sa Sudanom jedan od ključnih ciljeva Kremlja, s obzirom na to da je Sudan drugi najveći afrički kupac ruskog oružja, odmah nakon Alžira.

Rat u Siriji pokazao je značaj pomorskih i vazdušnih baza van teritorije Rusije, jer one omogućavaju snabdevanje gorivom, municijom i rotaciju osoblja. Rusija želi da bude prisutna na ključnim trgovačkim rutama između Indije, Istočne Azije i Evrope, ali i da ozvaniči svoje vojno prisustvo u Sudanu, koje su ranije uglavnom održavale privatne vojne kompanije.

Ocena je da sudbina ruske baze u Sudanu zavisi od mnogih faktora – od političke situacije u zemlji, preko međunarodnih pritisaka, do ruskih geopolitičkih ambicija. I dok Rusija vidi ovu bazu kao stratešku tačku za širenje uticaja u Africi, Zapad sa zabrinutošću posmatra razvoj događaja, strahujući od ruskog i iranskog prodora u region Crvenog mora.

Tagovi:

Rusija Sudan Vojna baza
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Bombardovanje Moskve

Masovni napad dronova

19.jul 2026. I.M.

Ukrajina pogodila ruska skladišta u Moskvi, Rusija uzvratila masovnim napadom na Kijev

Ukrajinski dronovi pogodili su logističke i energetske objekte duboko na ruskoj teritoriji, dok je Moskva odgovorila jednim od najmasovnijih raketnih napada na Kijev poslednjih meseci

Nemački demohrišćanin dao ostavku zbog surogat-roditeljstva

Skandal u Nemačkoj

19.jul 2026. Sabine Kinkarc (DW)

Ostavka zbog surogat majke: Zašto je roditeljstvo političara uzburkalo strasti Nemaca

Jedan od najuticajnijih ljudi nemačke demohrišćanske politike Jens Špan podneo je ostavku nakon što je njegova privatna odluka da postane otac uz pomoć surogat-majke izazvala političku buru i optužbe za dvostruke standarde

Iran, SAD

Rat na Bliskom istoku

19.jul 2026. I.M.

Eskalacija sukoba: Dva američka vojnika ubijena u Jordanu, SAD pokrenule žestoke udare na Iran

Posle novih napada i rastućeg broja žrtava, odnosi između SAD i Irana dodatno su se pogoršali. Teheran je odbacio okvirni mirovni sporazum iz juna, dok Vašington poručuje da neće menjati politiku. U međuvremenu, zatvaranje jednog od najvažnijih pomorskih puteva za transport nafte povećava rizik od velikog rasta cena

Hrvatska

18.jul 2026. S. Ć.

Konkurs koji nudi zaposlenje na mestu iz bajke za 4000 evra

U Komiži na ostrvu Vis nude 4000 evra mesečno na konkursu za izvršnog direktora Geoparka Viški arhipelag

Bliski istok

18.jul 2026. R. Š.

SAD sedmu noć zaredom bombardovale Iran

Vojni savetnik vrhovnog vođe Irana upozorio SAD da će ući u fazu „ofanzivnih operacija punih razmera” ako se napadi nastave

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure