img
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Geopolitika

Rusija pravi pomorsku bazu u Sudanu

13. februar 2025, 10:11 I.M.
Foto: Russian Defense Ministry Press Service via AP
Ruska nuklearna podmornica Arhangelsk
Copied

Sudanski ministar spoljnih poslova potvrdio je da je postignut dogovor o ruskoj vojnoj bazi u Sudanu. Ovaj potez omogućava Moskvi prisustvo na jednom od ključnih pomorskih puteva i jačanje uticaja u Africi. Analitičari upozoravaju da bi ovo moglo izazvati dodatne tenzije sa Zapadom, dok Rusija nastavlja da širi svoje vojne kapacitete van svojih granica

Sudanski ministar spoljnih poslova Ali Jusef Šarif izjavio je u Moskvi da je postignut je sporazum o uspostavljanju ruske pomorske baze u Sudanu, na obali Crvenog mora.

„Potpuno smo saglasni o ovom pitanju i nema nikakvih prepreka, rekao je Šarif posle razgovora u Moskvi sa ruskim kolegom Sergejem Lavrovim, ali nije izneo dodatne detalje“, prenosi Rojters.

Generali sudanske vojske koji su zbacili bivšeg predsednika Omara al-Bašira 2019. godine su ponavljali da se ovaj plan razmatra, ali sporazum o ruskoj bazi nije bio realizovan.

U međuvremenu, Kremlj je negovao veze sa obe strane sukobljene u sudanskom građanskom ratu koji traje skoro dve godine, a ruski zvaničnici su poslednjih meseci posećivali ratnu prestonicu sudanske vojske Port Sudan.

Prošle godine, jedan sudanski general je rekao da je Rusija tražila od Sudana da izgradi bazu za snabdevanje brodova gorivom na Crvenom moru u zamenu za oružje i municiju.

Takva baza bi bila korisna za Rusiju, posebno nakon što je pad Asadovog režima u Siriji doveo u pitanje opstanak ruskih baza na sirijskoj obali Mediterana.

Podsetimo, u novembru 2020. godine, ruski predsednik Vladimir Putin dao je instrukcije Ministarstvu odbrane da potpiše sporazum o uspostavljanju logističkog centra za mornaricu u Crvenom moru. Moskva je čak objavila nacrt sporazuma, ali je njegovo potpisivanje više puta odlagano zbog sukoba između sudanske vojske i Snaga za brzu podršku (RSF).

Sporazum predviđa izgradnju logističkog centra u blizini grada Port Sudan. Ovaj centar će moći istovremeno da primi do četiri ruska broda, uključujući i one na nuklearni pogon.

Maksimalan broj ruskog vojnog i civilnog osoblja u logističkom centru neće prelaziti 300 ljudi, ali bi mogao biti povećan uz saglasnost sudanske strane. Prema dogovoru, sudanska strana će biti zadužena za spoljnu bezbednost baze, dok će Rusija preuzeti zaštitu pomorske granice, protivvazdušnu odbranu i unutrašnju bezbednost.

Sporazum takođe omogućava Rusiji da u bazu uvozi i izvozi oružje, municiju i opremu, kao i da uspostavlja privremene vojne položaje u Sudanu radi zaštite baze.

Strateški značaj baze i međunarodne tenzije

Stručnjak za strateška pitanja, Roland Bijamov, ističe da je Rusiji potrebna ovakva logistička stanica kao kapija ka Africi, naročito nakon što je tokom sovjetske ere izgubila pomorsku bazu Berbera u Somaliji.

Govoreći za Al Džaziru, Bijamov je naglasio da će baza pomoći ruskim brodovima u borbi protiv pirata u regionu i unaprediti ruske ekonomske i vojne projekte u Africi. On smatra da će sporazum uskoro biti potpisan i da će Rusija učiniti sve da izgradi ovu stratešku bazu, što potvrđuju i „uznemirene“ izjave zapadnih zvaničnika koji rusko-sudansku saradnju vide kao pretnju sopstvenim interesima.

Dodatni faktor zabrinutosti za Zapad jeste mogućnost da Iran takođe ojača svoje prisustvo u regionu. Teheran već snabdeva Sudan dronovima, a moguća rusko-iranska saradnja mogla bi dodatno promeniti ravnotežu moći u regiji.

Bijamov tvrdi da Rusija ne podržava nijednu stranu u sudanskom sukobu, jer njena spoljna politika nalaže neutralnost. Moskva komunicira sa svim stranama u Sudanu i potencijalno bi mogla igrati ulogu posrednika. Takođe, naglašava da su ruske kompanije, uključujući Vagner grupu, imale odnose sa komandantom RSF-a Mohamedom Hamdanom Dagalom, poznatim kao Hemedti, ali da je ta saradnja završena pre nekoliko godina.

Oprezni optimizam i neizvesnost sudbine baze

Stručnjak za vojna pitanja, Anton Mardasov, izrazio je oprezniji stav u vezi sa realizacijom sporazuma. On upozorava da njegovo potpisivanje ne garantuje dugoročno očuvanje baze, jer bi buduća sudanska vlast mogla odustati od dogovora pod pritiskom Zapada ili u zamenu za finansijske beneficije.

Ipak, Mardasov ističe da je jačanje vojne saradnje sa Sudanom jedan od ključnih ciljeva Kremlja, s obzirom na to da je Sudan drugi najveći afrički kupac ruskog oružja, odmah nakon Alžira.

Rat u Siriji pokazao je značaj pomorskih i vazdušnih baza van teritorije Rusije, jer one omogućavaju snabdevanje gorivom, municijom i rotaciju osoblja. Rusija želi da bude prisutna na ključnim trgovačkim rutama između Indije, Istočne Azije i Evrope, ali i da ozvaniči svoje vojno prisustvo u Sudanu, koje su ranije uglavnom održavale privatne vojne kompanije.

Ocena je da sudbina ruske baze u Sudanu zavisi od mnogih faktora – od političke situacije u zemlji, preko međunarodnih pritisaka, do ruskih geopolitičkih ambicija. I dok Rusija vidi ovu bazu kao stratešku tačku za širenje uticaja u Africi, Zapad sa zabrinutošću posmatra razvoj događaja, strahujući od ruskog i iranskog prodora u region Crvenog mora.

Tagovi:

Rusija Sudan Vojna baza
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Mađar, Orban, kolaž

Mađarska

27.septembar 2026. I.M.

Peter Mađar: Mađarska je pod Orbanom opljačkana, odgovorni će snositi posledice

„Naša zemlja je opljačkana, ponekad veoma lukavo, uz pomoć zakona“, rekao je mađarski premijer Peter Mađar, govoreći o poslovima za koje tvrdi da su ostali bez odgovornosti

Celivanje moštiju u Rusiji

Rusija

26.septembar 2026. B. B.

Zašto Rusija u bitku šalje mrtve prinčeve i svetitelje

Slanje verske relikvije u boj može delovati neobično, ali otkako je Rusija 2022. godine pokrenula invaziju na Ukrajinu punog obima, Moskva nastoji da iskoristi svaki mogući način mobilizacije

Protest učenika u Lajpcigu protiv obaveznog vojnog roka

Nemačka

26.septembar 2026. Dijana Roščić (DW)

„Nismo topovsko meso“: Nemački đaci protestuju protiv vojne obaveze

Čak 45.000 učenika u okviru incijative „Školski štrajk protiv vojne obaveze“ demonstriralo je protiv mogućeg uvođenja vojne obaveze u Nemačkoj

Bil Gejts

Veštačka inteligencija

26.septembar 2026. B. B.

Bil Gejts: AI i zlonamerni ljudi mogu da izazovu katastrofalne posledice

„Veštačka inteligencija je svakako dovoljno moćna da pokrene događaje koji uzrokuju milijardu mrtvih“, upozorio je Bil Gejts.

Folksvagen

Automobili

25.septembar 2026. B. B.

VW povlači 900.000 automobila – zbog problema sa volanom

Prema podacima Nemačke federalne uprave za motorni saobraćaj skoro milion vozila Folksvagen i Audi u Nemačkoj moglo bi da imaju problem s volanom

Komentar
Aleksandar Vučić pred podnošenje ostavke

Komentar

Predizborna ostavka Vučić Aleksandra

Aleksandar Vučić je ostavku podneo iz marketinških razloga i skidanja formalne odgovornosti sa sebe za sve ono nemilo što bi moglo da se dogodi do 25. oktobra. Sada može da pohrli u kampanju sa etiketom da je „običan čovek“

Andrej Ivanji
Studentska lista, predaja

Komentar

Srpska politička bajka: Časni amateri protiv profesionalnih huligana

Kada je Evropa videla da je listi od 250 poslaničkih kandidata predvođenim profesionalnim političkim huliganima suprotstavljena lista od 250 političkih amatera i časnih ljudi? Zvuči kao bajka. Hoće li i ishod biti kao u bajci: pobeda dobra nad zlom?

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Oproštajni valcer u falš duru

Šta se može očekivati od Vučićevog podnošenja ostavke? Zbog čega će je građani usvojiti 25. oktobra i omogućiti mu da do mile volje pere škodu, peca i peva uz Radio Lolu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1864
Poslednje izdanje

Intervju: Milan Marić, glumac

Neće se završiti pukom promenom vlasti Pretplati se
Izbori ’26

Šta čeka Srbiju ako on postane premijer

Izbori ’26: Iz Rusije s ljubavlju

Predizborno treće oko

Mediji

Ima li života posle televizije

Požarevac pred izbore

Početak buđenja iz debele letargije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure