Da li je pobednik parlamentarnih izbora u Češkoj Andrej Babiš baš tolika noćna mora za Evropsku uniju, kako ga mnogi mediji predstavljaju? Podršku za formiranje vlade svakako traži od evroskeptičnih, desničarskih partija
Nekadašnji premijer, predsednik opozicionog pokreta ANO i jedan od najbogatijih ljudi u Češkoj Andrej Babiš, ostvario je ubedljivu pobedu na parlamentarnim izborima održanim ovog vikenda. Osvojio je preko 34 odsto glasova, čime je potvrdio svoju dominaciju na češkoj političkoj sceni.
Iako je kampanju vodio oštro kritikujući prozapadnu liberalnu vlast, istovremeno se distancirao od radikalnog antisistemskog narativa – nije zagovarao izlazak iz Evropske unije ili NATO-a („To je glupost“, rekao je nedavno), što ga je pozicioniralo kao populistu sa umerenim pristupom. Njegova strategija okupljanja nezadovoljnih birača uspešno ga je održala u centru političke igre, bez ugrožavanja prozapadne orijentacije Češke.
Bez radikalnog zaokreta
Ni sam Babiš nije krio iznenađenje ishodom izbora, imajući u vidu da su istraživanja javnog mnjenja predviđala da će njegova stranka ANO (srpski DA, ali i akronim od Akcija nezadovoljnih građana) ostati ispod granice od 30 odsto. Konačni rezultati su nadmašili očekivanja — Babišova stranka je osvojila više od 34 odsto glasova i čak 80 poslaničkih mesta u Donjem domu češkog parlamenta, koji ukupno broji 200 članova. Uz to, Babišu je pošlo za rukom da mobiliše rekordan broj birača — izlaznost je dostigla 69 odsto, što je najviši odziv u Češkoj još od 1998. godine.
Biračku bazu je pronašao u ekonomski ugroženim regionima, koje su pogodili inflacija i energetska kriza. Pošlo mu je za rukom da mobiliše te slojeve stanovništva, nudeći im pragmatičnu alternativu vladajućoj koaliciji.
Dosadašnja liberalno-građanska koalicija Spolu (Zajedno) doživela je poraz, ali ne i potpuni debakl — sa oko 23 odsto osvojenih glasova zadržala je relevantnu ulogu na političkoj sceni.
Formiranje vlade
Andrej Babiš već je otpočeo pregovore sa potencijalnim koalicionim partnerima o formiranju vlade, naglašavajući da će ih voditi lično, bez posrednika.
„Idemo ka manjinskoj vladi. Biće jasno za nedelju dana. Sve ćemo rešiti. Počećemo pregovore sa SPD i Motoristima o podršci našoj vladi“, izjavio je Babiš, dodavši da bi mu ta kombinacija obezbedila udobnu većinu u parlamentu.
Ipak, iako je spreman na političke dogovore, jasno postavlja granice – dok razmatra da ponudi mesto predsednika parlamenta partiji Sloboda i direktna demokratija (SPD) u zamenu za podršku manjinskoj vladi, poručuje da će ključni resori ostati pod kontrolom ANO-a.
Posebno je istakao da zdravstvo nije tema pregovora: „Zdravstvo nikome nećemo prepustiti, to je za nas apsolutni prioritet“, izjavio je Babiš za češki portal Novinky, dodavši da o tome više neće diskutovati.
SPD važi za krajnje desnu, antimigracionu stranku. Protivi se Zelenom dogovoru EU, Paktu o migracijama, povećanju troškova za vojsku i podršci Ukrajini. Zahteva referendume o izlasku iz EU i NATO.
Ukoliko se odluči za koalicionu vladu, a ne za manjinski kabinet sastavljen isključivo od članova njegovog pokreta ANO, koalicionim partnerima mogao bi da ponudi resore kao što su kultura, spoljna politika ili zaštita životne sredine.
Međutim, potencijalni partneri imaju drugačije planove – Motoristi, mala desničarska opoziciona stranka evroskeptika, poznata po protivljenju mnogim politikama Evropske unije i koji su po prvi put prešli izborni prag, žele da njihovi ljudi budu deo vlade i ciljaju na ključna ministarstva.
Ukrajina i vojna pomoć
Što se rata u Ukrajini tiče, iako se u kampanji čuo Babišov kritički ton prema vojnoj pomoći Kijevu i povećanju budžeta za odbranu, teško je očekivati da će Češka potpuno odustati od podrške Ukrajini. To se naročito odnosi na inicijativu za kupovinu municije, koju je vodila aktuelna češka vlada Petra Fijale, a koja je finansirana iz sredstava drugih zapadnih zemalja. Čak je i šef države Petr Pavel, nekadašnji general i predsedavajući Vojnog komiteta NATO-a, pozvao Babiša da ne potkopava ovu inicijativu.
Ništa trenutno ne nagoveštava takozvani „slovački“ ili „mađarski“ scenario, na koji su upozoravali neki političari i komentatori. Babiš je, pre svega, pragmatični biznismen, i nije vođen ideologijom poput slovačkog premijera Roberta Fica ili Viktora Orbana. Njegovi korektni odnosi sa obojicom lidera mogli bi čak doprineti i oživljavanju gotovo zamrle inicijative Višegradske grupe (V4).
Ako šef pokreta ANO Andrej Babiš postane premijer, moraće da reši i problem sukoba interesa zbog vlasništva nad holdingom Agrofert. Babiš je odmah nakon objave rezultata izbora najavio da će pronaći rešenje, a neke od opcija već je predstavio i predsedniku Petru Pavelu. Konkretnu odluku o prenosu vlasništva nad svojom kompanijom Babiš će morati da donese u roku od 30 dana od imenovanja na čelo vlade.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ruske okupacione vlasti proglasile su rekonstrukciju Dramskog pozorišta u Mariupolju, u kome je poginulo nekoliko stotina ljudi, znakom obnove, dok su bivši glumci pozorišta to nazvali „plesom na kostima“
Dok kao predsednik SAD promoviše veštačku inteligenciju i rast energetskih kapaciteta, Donald Tramp istovremeno ulazi u višemilijardni posao sa inovativnom nuklearnom energijom. Spajanje njegove kompanije sa firmom za nuklearnu fuziju dodatno otvara pitanje sukoba javne funkcije i privatnog interesa
Donald Tramp izjavio je da su američke snage izvele „brojne savršene udare“ na kampove Islamske države u severozapadnoj Nigeriji. Tome su prethodile višenedeljnih optužbe da vlast te zemlje ne čini dovoljno da zaštiti hrišćane od nasilja ekstremista
Među petoro Evropljana kojima je administracija Donalda Trampa zabranila ulaz u SAD je i bivši komesar EU za unutrašnje tržište i Nemica koja je odlikovana ordenom za zasluge. Iz Evrope stižu žestoke osude
Od jeseni 2025. Lav XIV više puta je jasno kritikovao odnos SAD prema migrantima. Američka biskupska konferencija, kojoj pripada oko 270 biskupa, sredinom novembra gotovo jednoglasno se suprotstavila Trampovoj politici
Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno
Poraz ćaci-tužioca Nenada Stefanovića na izborima za članove Visokog saveta tužilaštva ima i veliko simbolično značenje: jedna institucija se odbranila i pokazala da je moć vučićevska tanja nego što se mislilo, da je njena najveća snaga – kao što to biva i sa tajnim službama – u fami o velikoj snazi
Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!