img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ruski medijski izazov

NTV – Kraj nezavisne televizije

18. april 2001, 21:46 Nenad Šebek
Copied

Kao što je teško današnju Rusiju nazvati oazom za slobodne medije, tako je teško NTV opisati kao "nezavisni" medij. No, ostaje činjenica da je od tri televizije koje se mogu gledati u celoj Rusiji NTV jedini imao kritičan stav prema ratu u Čečeniji i da se jedini bavio korupcijom, ako ne baš u džepovima svog vlasnika, a ono bar među ostalim ruskim novobogatašima i unutar državnog aparata

Kao što to u Rusiji često biva, završilo se to pred zoru, sa naoružanim ljudima koji su smenili neke druge naoružane ljude. Nakon što mu to zaposleni u NTV-u desetak dana nisu dozvolili, u kancelariju generalnog direktora na devetom spratu u prošlu subotu uselio se novi „generalni“, američki biznismen ruskog porekla Boris Džordan. Time je jedina ruska televizijska stanica koja nije bila pod kontrolom vlade potpala pod upravu energo-giganta Gazprom, koji je, pak, pod kontrolom države.

Priča, koja možda ima tužan kraj, počela je prošlog proleća kada su maskirani (i naravno naoružani) pripadnici poreske policije uleteli u prostorije Medija Mosta i pokupili sijaset dokumenata o poslovanju ove medijske imperije koja uz NTV obuhvata još i popularni moskovski radio Eho Moskvi, list „Sevodnja“ i još štošta drugog. Većinski vlasnik Media Mosta je Vladimir Gusinski, koji je u prošloj predizbornoj kampanji bio protiv Vladimira Putina. Upravo u tome mnogi vernici koji su se kleli u nezavisnost NTV-a vide i srž problema. Skeptici, međutim, ukazuju na činjenicu da je NTV zajedno sa Media Mostom nakarikao nekoliko stotina miliona dolara duga i da je, neoprezno, pare uzajmio od Gazproma. Prošlog leta, nakon kratkotrajnog boravka u istražnom zatvoru, Gusinski je pušten navodno uz dogovor da će dug podmiriti predajom deonica u NTV-u. Čim se dokopao inostranstva, Gusinski je počeo da zateže s poštovanjem dogovora, a advokati Gazproma su presavili tabak (više komada) i započeli seriju sudskih procesa (pet ih je još u toku). Trećeg aprila, Gazprom je na sednici akcionara NTV-a smenio generalnog direktora Evgenija Kiseljova i postavio novu upravu sa Borisom Džordanom na čelu.

ODBIJANJE: Kiseljov i dobar deo zaposlenih u NTV-u odbili su da priznaju smenu, tvrdeći da je sednica akcionara bila nelegitimna. Konačnu odluku doneće u maju mesecu sud. U međuvremenu, Džordanu nije dozvoljen pristup u zgradu. Prošlog petka, Džordan (državljanin SAD) na konferenciji za novinare rekao je da je upravo dobio radnu i boravišnu dozvolu i da će preuzeti posao u veoma kratkom roku. Petnaestak sati kasnije, gore pomenuti naoružani ljudi smenili su one prethodne naoružane ljude u zgradi NTV-a kraj tornja Ostankino. U ključnim trenucima, sada već bivši „generalni“ Evgenij Kiseljov nalazio se van zemlje. U međuvremenu mu je ponuđeno da preuzme mnogo manji, regionalni kanal TV6, što je on prihvatio, obećavši da će pokušati da preuzme i sve one koji u NTV-u daju otkaz. A takvih je dosta. Po rečima Tatjane Bilove, predstavnice smenjenog rukovodstva NTV-a, oko 350 ljudi dalo je otkaz, uključujući i većinu novinara.

NE UREĐIVAČKA VEĆ POSLOVNA POLITIKA: No, još je rano za sabiranje i oduzimanje kada je u pitanju NTV. Najbolje informacije o samom „udaru“ u kući, kao i detaljne izjave bivšeg rukovodstva, emitovane su baš na „novom“ NTV-u. Osim toga, popriličan broj „starih“ novinara i dalje se pojavljuje na ekranu NTV-a tako da još nije izvesno ni kakve će posledice po uređivačku niti kadrovsku politiku imati novo rukovodstvo kompanije. „Ono što ovde nije valjalo nije bila uređivačka, već poslovna politika“, rekao je Džordan, obećavši da će se pobrinuti da se isplate i zaostale plate i troškovi dopisničke mreže koja već neko vreme diše ‘na škrge’.

No, (sada već bivši) urednik informativne redakcije Grigorij Kričevski ne veruje Džordanu nijednu reč: „Novo rukovodstvo ima jasan zadatak koji je dobilo od Kremlja. Da preuzme kontrolu i promeni način izveštavanja. Pod maskom borbe za vlasništvo vodi se zapravo borba protiv slobode medija u Rusiji. Ovo su ljudi sa sovjetskim načinom razmišljanja, uključujući i tog Amerikanca Džordana. Pazite šta vam kažem, već kroz nekoliko nedelja novinarima će biti saopšteno da nema para za službeni put u Čečeniju. A niko osim nas nije pratio i kritički izveštavao o zbivanjima u Čečeniji. Ili… odjednom će neko od urednika da kaže novinaru: ‘Žao mi je, istraživačko novinarstvo je preskupo za nas, ne možemo da se bavimo pitanjima korupcije u državnom aparatu.’ A ko je sem nas uopšte o tome govorio? Niko! Dakle, ovo je smrtni udarac nezavisnom novinarstvu u Rusiji.“

I Rusi su, kao i onomad Beograđani, ustali da brane svoj NTV (Studio B). Nekoliko hiljada ljudi demonstriralo je ispred Ostankina prošle nedelje, a nešto više ih se okupilo u Sankt Peterburgu. Ništa nije pomoglo ni tada studiju B, ni sada NTV-u. Novinari su se, nešto pre nego što je smena straže obavila posao, obratili direktno predsedniku Vladimiru Putinu, apelujući na njega da ‘učini nešto’. Predsednik se ljubazno zahvalio na ponudi, rekavši da kao šef države nema pravo da se meša u nadležnost suda. Grigorij Kričevski, međutim, smatra Putina lično odgovornim. „Mi smo jedina televizija koju širom zemlje gleda oko 110 miliona ljudi. U Rusiji danas praktično nema nikakve opozicije. Vraćamo se u staru, sovjetsku atmosferu straha u kojoj niko neće smeti ništa da kaže, gde službe bezbednosti mogu da rade šta god hoće.“

SVE JE U DETALJU: Kao što je teško današnju Rusiju nazvati oazom za slobodne medije, tako je međutim, podjednako teško NTV opisati kao ‘nezavisni’ medij. Na izborima 1996. godine, Gusinski i NTV žestoko su zalegli iza kandidata Borisa Jeljcina, čak to nisu nimalo ni krili. Tadašnji argument bio je – bolje Jeljcin nego komunisti (Genadij Zjuganov). Uoči poslednjih predsedničkih izbora, NTV je, doduše mnogo diskretnije nego ranije, agitovao za Jurija Lužkova (gradonačelnika Moskve) i (bivšeg premijera) Primakova. Skeptici će se takođe setiti i da se ne pamti da je NTV ikada emitovao nešto protiv svog vlasnika Gusinskog, a i činjenice da je njegovo bogatstvo nagomilano u vreme kada je to bilo veoma teško pošteno steći. Tu su još i raznorazni finansijski prekršaji, no ostaje činjenica da je od tri televizije koje se mogu gledati u celoj Rusiji NTV jedini imao kritičan stav prema ratu u Čečeniji i da se jedini bavio korupcijom, ako ne baš u džepovima svog vlasnika, a ono bar među ostalim ruskim novobogatašima i unutar državnog aparata.

Zanimljiv je, međutim, jedan mali detalj… događaj od prošlog ponedeljka. Odmah posle useljenja novog rukovodstva, grupa novinara koja je dala otkaz počela je da emituje svoje vesti na maloj, kablovskoj televiziji TNT (takođe vlasništvo Gusinskog). U ponedeljak je moskovska poreska inspekcija podnela prijavu protiv TNT-a, tj. glavnog računovođe Jelene Metlikine i njenog direktora. Optužnica glasi – izbegavanje poreza. Istraga protiv TNT-a vodi se doduše već više meseci. Ali… taj vražji tajming po svojoj slučajnosti neodoljivo podseća na hapšenje Slobodana Miloševića baš 31. marta. I… još jedan nevažan, ali asocijativan podatak: direktor TNT-a zove se Pavel Korčagin. Oni koji su, bilo iz ljubavi bilo iz obaveze, čitali Ostrovskog, setiće se da se glavni junak njegove knjige „Kako se kalio čelik“ takođe zvao… Pavel Korčagin.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ljudi rade u rudniku

Nesreća

01.februar 2026. B. B.

Najmanje 200 poginulih u rudniku u DR Kongo

Zbog urušavanja rudnika izazvanog jakom kišom u Demokratskoj Republici Kongo poginulo je najmanje 200 ljudi

Nemačka

30.januar 2026. Nina Verkhojzer / DW

Svetska trka u naoružavanju: Rekordne sume za Bundesver

Nemačka vojska na svom računu ima do sada neviđeni iznos koji se troši na naoružanje i vojnu opremu. Šta Bundesver kupuje za silne milijarde?

Farmaceutska industrija

30.januar 2026. N. M.

Nova ekonomija: AstraZeneca ulaže u Kini 15 milijardi dolara

Farmaceutska kompanija AstraZeneca najavila je da će do 2030. godine uložiti 15 milijardi dolara u Kinu - u proširenje proizvodnje lekova i centara za istraživanje i razvoj

Fridrih Merc

Nemačka

30.januar 2026. Nemanja Rujević

Kancelar kudi Nemce: Radite više, radite bolje

Kancelar Fridrih Merc traži da Nemci rade više, da budu „fleksibilniji“ i da ne idu na bolovanja. Zato žanje kritike

Senat, Vašington

Sjedinjene Američke Države

30.januar 2026. K. S.

Dogovor u Vašingtonu: Izbegnuta delimična obustava finansiranja vlade

Demokrate i republikanci postigli su dogovor kojim se izbegava delimična obustava rada savezne vlade SAD, dok će Ministarstvo za unutrašnju bezbednost biti privremeno finansirano na dve nedelje

Komentar

Pregled nedelje

Pravda za sirotinju Srbije

Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara

Filip Švarm
Aleksandar Vučić sa ispruženom rukom, vide mu se samo oči kroz naočare

Komentar

O volu i Jupiteru

Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu

Nedim Sejdinović
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme broj 1830
Poslednje izdanje

Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru

Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati se
Intervju: Nemanja Smičiklas

Režim hoće da ukine Republički zavod

Metastaze ćacilenda (2)

Uloga sapuna u izboru za direktora RTS-a

Mark Karni, premijer Kanade

Čovek koji je ukrao šou u Davosu

Intervju: Andraš Urban, pozorišni reditelj

Cenzura je zločin

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure