img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Migrantska kriza

Kakvu ulogu igra Moskva u krjumčarenju ljudi iz Libije?

14. април 2025, 08:28 Kersten Knip/DW
Trnovit put: Migranti do Italije najčešće dolaze malim drvenim čamcima Foto: AP Photo/Francisco Seco, file
Trnovit put
Copied

Jedna nova studija baca svetlo na proces krijumčarenja ljudi iz Libije i kakvu ulogu u tome ima Moskva. Kakvi su planovi Rusije u zemlji razorenoj građanskim ratom, da li migracije koristi kao oružje

Od svrgavanja Asadovog režima u Siriji Rusija ima problem: pitanje je da li će ruska vojska moći da zadrži svoju pomorsku bazu u mediteranskoj luci Tartus, kao i vazduhoplovnu bazu Hmejmim. Zbog toga Libija postaje sve važnija za Rusiju u arapskom regionu Bliskog istoka i Severne Afrike, piše Dojče vele (DW).

Stručnjaci za bezbednost pojačano prate vazdušni saobraćaj iz Sirije ka Libiji, od decembra 2024. kada je Asad napustio Siriju.

„Odmah nakon Asadovog svrgavanja brojni letovi i teretni brodovi preneli su ruski materijal iz baza u Siriji u Libiju“, kaže u razgovoru za DW Tarek Megerisi, istraživač pri Evropskom savetu za spoljne odnose i autor upravo objavljene opsežne studije o ruskom prisustvu u Libiji.

„Bilo je očigledno da je Libija u očima Moskve sigurno mesto u regionu Sredozemlja.“ Interese Moskve tamo ne zastupaju samo zvanični kanali, već i plaćeničke milicije poput bivše paravojne Vagnerove grupe, koja danas deluje pod nazivom „Afrički korpus“.

Prema nedavnom izveštaju njujorškog truata mozgova  The Soufan Center, ruski brodovi su ranije više puta pristajali u istočnu libijsku pomorsku bazu Tobruk. Ta baza nalazi se pod kontrolom libijskog komandanta koji upravlja velikim delovima podeljene zemlje: Halife Haftara.

Interesi Moskve u Libiji

U Libiji, koja je razorena dugotrajnim građanskim ratom, Moskva ima više ciljeva, kaže Megerisi.

Prvenstveno, Rusija teži vojnom prisustvu na Sredozemlju. Do sada je to prisustvo bilo uglavnom koncentrisano u Siriji. Osim toga, zainteresovana je za komercijalizaciju tamošnjih prirodnih bogatstava, posebno energetskih resursa. Istovremeno, pod pritiskom zapadnih sankcija, pokušava da pronađe kupce za sopstvenu robu. Libija takođe služi kao važna tranzitna tačka za izvoz ruskog oružja.

Slično mišljenje ima i The Soufan Center.:Na primer, isporuke artiljerije idu takozvanoj Libijskoj nacionalnoj vojsci (LNA), kojom komanduje Haftar,, ili se mogu izvoziti „antizapadnim snagama u susednim zemljama“.

Međutim, i uticaj na migracione tokove preko Libije ka Evropi je u ruskom interesu – Moskva to, kao što je poznato i sa istočne granice Evropske unije, koristi kao sredstvo pritiska na EU.

Tata i sin Haftar

U libijskom sukobu Rusija već godinama podržava odmetnutog komandanta Haftara, moćnog čoveka istočne Libije.

„On je i dalje najvažniji partner Moskve“, kaže Ulf Lesing, rukovodilac regionalnog programa Sahel Fondacije Konrad Adenauer u Maliju. „Istina je da Rusi imaju i diplomatske odnose sa zapadnim delom zemlje i sa glavnim gradom Tripolijem. Ali fokus je jasno na Haftaru.“

„To nosi određeni rizik, s obzirom na to da Haftar ima 81 godinu, a njegova vlast bi pod političkim pritiskom SAD-a mogla biti krhka“, kaže Lesing za DW.

U tom svetlu, uloga jednog od Haftarovih sinova – Sadama Haftara, takođe generala – postaje sve značajnija. Protiv njega je Španija 2024. izdala nalog za hapšenje zbog sumnje na krijumčarenje oružja, a poslednjih godina se etablirao kao glavni ruski kontakt u Libiji, piše Megerisi u svojoj studiji.

Haftar Rusiji stavlja na raspolaganje mrežu libijskih vojnih baza – a Moskva mu zauzvrat iskazuje zahvalnost: „Rusija je sve to iskoristila kako bi (…) pomogla Sadamu Haftaru da Libiju etablira kao žarište za krijumčarenje oružja, droge, goriva – i ljudi“, navodi dalje Megerisi.

Sistem je funkcionisao po rutinskom obrascu. Godinama su postojali letovi iz Sirije u istočnu Libiju, kaže Lesing za DW, koje je najčešće obavljala privatna sirijska aviokompanija.

„Preko nje su migranti iz Azije, na primer iz Pakistana i Bangladeša, stizali u istočnu Libiju. Odatle su ih ukrcavali na brodove koji su potom kretali prema Italiji.“

Uz pomoć svoje privatne milicije (brigada Tarik bin Zijad), Sadam Haftar je uspostavio složenu infrastrukturu za profesionalno krijumčarenje ljudi, piše stručnjak Megerisi u svojoj studiji. Tu infrastrukturu mogu koristiti transnacionalne mreže krijumčara i trgovaca ljudima – naravno, uz određenu naknadu.

„Žrtve su ljudi koji preuzimaju velike rizike i trpe brojne teškoće u nadi da će kasnije voditi bolji život u Evropi. Ponekad migranti moraju da plate i do 9.000 američkih dolara“, kaže Megerisi.

Trgovina ljudskom nesrećom

Krijumčarenje ljudi prati ustaljeni obrazac, piše Megerisi: po dolasku u Libiju, migranti predaju svoja dokumenta jednoj drugoj miliciji, koja ih zatim drži zatočene sve dok se ne isplate „naknade“. Pre nego što brodovi krenu ka Evropi, migranti se zadržavaju danima ili nedeljama – često u neljudskim uslovima.

„Tada Sadam ponovo dobija novac da bi njegova obalska straža propustila brodove: 100 dolara po migrantu za ‘manje brodove’ (s oko 300 do 550 osoba) ili paušalni iznos od 80.000 dolara za veće brodove“, piše Megerisi. Neki izbeglice se pak prebacuju u zapadnu Libiju: „To pokazuje kako naoružane libijske grupe prevazilaze političke razlike zarad profita.“

Putevi migranata ka Libiji su različiti, piše Megerisi. Afrikanci najčešće dolaze kopnom, dok ljudi iz Azije stižu avionima. Nakon toga većina njih prolazi kroz različite tačke ulaska u istočnu Libiju, gde ih predaju u Haftarovu mrežu.

Migracije kao oružje

Tu dolaze do izražaja ruski interesi u odnosu na Evropu. „Rusija koristi migracije kao oružje“, ocenjuje Megerisi. To se već pokazalo tokom rata u Siriji, kada su ruski avioni prevozili migrante iz Damaska u Minsk, odakle su pokušavali da stignu u zapadnu Evropu. Time je pojačan pritisak na spoljne granice EU. Nije sigurno da li se ti letovi još uvek odvijaju:

„Nakon Asadovog učvršćivanja na vlasti, fokus migracija premešten je na Sahel, odnosno na podsaharsku zonu. Tamo ruske milicije doprinose tome da se još više ljudi uputi ka Evropi. I u tome blisko sarađuju sa Sadamom Haftarom.“

Evropa može najdelotvornije suzbiti krijumčarenje ljudi tako što će migrantima ponuditi bezbedne rute i efikasno kontrolisati pristigle osobe, smatra Megerisi. „Tako bi se krijumčarima ljudi oduzela dobit, a Evropa bi preuzela kontrolu u svoje ruke.“

Tagovi:

Libija migrantska kriza Rusija Sirija Trgovina ljudima
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Tehnologije

01.октобар 2025. B. B.

Ilon Mask pokreće svoju enciklopediju – Grokipediju

Sajt Grokipedije će pokretati četbot Grok AI i pomoći će kompaniji xAI, koja je u vlasništvu američkog mogula Ilona Maska - „da bolje razume svet i univerzum“

SAD

01.октобар 2025. A.I.

Militarizacija Amerike: Tramp okreće vojsku protiv „unutrašnjih neprijatelja“

Obraćajući se generalima i admiralima predsednik SAD Donald Tramp pratktično je najavio militarizaciju Amerike i politizaciju vojske. Trupe hoće da šalje u gradove kojima rukovode demokrate da u njima „zavedu red“

Sjedinjene Američke Države

01.октобар 2025. K. S.

Budžetska blokada u Americi: Senatori nisu izglasali zakon o finasiranju

Sjedinjene Američke Države su posle sedam godina ponovo u budžetskoj blokadi

Grčka

01.октобар 2025. K. S.

Generalni štrajk zbog produženja radnog vremena

U generalnom štrajku u Grčkoj učestvuju zaposleni u javnom sektoru, obrazovanju i saobraćaju, kao i taksisti

Špijunaža

30.септембар 2025. Ivan Đerković / DW

Nemački poslanik osuđen zbog špijunaže za kinesku tajnu službu

Nemački državljanin Đian G koji je godinama špijunirao za kinesku tajnu službu, osuđen je u Drezdenu na četiri godine i devet meseci zatvora

Komentar

Komentar

Koliko nas je?

Bitka između protivnika i pobornika vlasti, pravne države i bezakonja, dobra i zla, svela se na dokazivanje koga ima više. Ne bez razloga

Andrej Ivanji

Komentar

Koliko puta dnevno jede naprednjak?

To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Dijalog u skladištu nestalog oružja

Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1812
Poslednje izdanje

Režim u kontraofanzivi

Ko se to nama sprema za izbore Pretplati se
Intervju: Vida Petrović Škero, pravnica

Aleksandar Vučić sprovodi državni udar

Intervju: Kokan Mladenović, reditelj

Ako se Srbija sada ne promeni, prestaće da postoji

Intervju: Vladan Joler, vizuelni umetnik

Mali koraci – veliko buđenje

Istina i mitovi: Srpsko-ruske specijalne veze

I služba i družba

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure