img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Migrantska kriza

Kakvu ulogu igra Moskva u krjumčarenju ljudi iz Libije?

14. april 2025, 08:28 Kersten Knip/DW
Trnovit put: Migranti do Italije najčešće dolaze malim drvenim čamcima Foto: AP Photo/Francisco Seco, file
Trnovit put
Copied

Jedna nova studija baca svetlo na proces krijumčarenja ljudi iz Libije i kakvu ulogu u tome ima Moskva. Kakvi su planovi Rusije u zemlji razorenoj građanskim ratom, da li migracije koristi kao oružje

Od svrgavanja Asadovog režima u Siriji Rusija ima problem: pitanje je da li će ruska vojska moći da zadrži svoju pomorsku bazu u mediteranskoj luci Tartus, kao i vazduhoplovnu bazu Hmejmim. Zbog toga Libija postaje sve važnija za Rusiju u arapskom regionu Bliskog istoka i Severne Afrike, piše Dojče vele (DW).

Stručnjaci za bezbednost pojačano prate vazdušni saobraćaj iz Sirije ka Libiji, od decembra 2024. kada je Asad napustio Siriju.

„Odmah nakon Asadovog svrgavanja brojni letovi i teretni brodovi preneli su ruski materijal iz baza u Siriji u Libiju“, kaže u razgovoru za DW Tarek Megerisi, istraživač pri Evropskom savetu za spoljne odnose i autor upravo objavljene opsežne studije o ruskom prisustvu u Libiji.

„Bilo je očigledno da je Libija u očima Moskve sigurno mesto u regionu Sredozemlja.“ Interese Moskve tamo ne zastupaju samo zvanični kanali, već i plaćeničke milicije poput bivše paravojne Vagnerove grupe, koja danas deluje pod nazivom „Afrički korpus“.

Prema nedavnom izveštaju njujorškog truata mozgova  The Soufan Center, ruski brodovi su ranije više puta pristajali u istočnu libijsku pomorsku bazu Tobruk. Ta baza nalazi se pod kontrolom libijskog komandanta koji upravlja velikim delovima podeljene zemlje: Halife Haftara.

Interesi Moskve u Libiji

U Libiji, koja je razorena dugotrajnim građanskim ratom, Moskva ima više ciljeva, kaže Megerisi.

Prvenstveno, Rusija teži vojnom prisustvu na Sredozemlju. Do sada je to prisustvo bilo uglavnom koncentrisano u Siriji. Osim toga, zainteresovana je za komercijalizaciju tamošnjih prirodnih bogatstava, posebno energetskih resursa. Istovremeno, pod pritiskom zapadnih sankcija, pokušava da pronađe kupce za sopstvenu robu. Libija takođe služi kao važna tranzitna tačka za izvoz ruskog oružja.

Slično mišljenje ima i The Soufan Center.:Na primer, isporuke artiljerije idu takozvanoj Libijskoj nacionalnoj vojsci (LNA), kojom komanduje Haftar,, ili se mogu izvoziti „antizapadnim snagama u susednim zemljama“.

Međutim, i uticaj na migracione tokove preko Libije ka Evropi je u ruskom interesu – Moskva to, kao što je poznato i sa istočne granice Evropske unije, koristi kao sredstvo pritiska na EU.

Tata i sin Haftar

U libijskom sukobu Rusija već godinama podržava odmetnutog komandanta Haftara, moćnog čoveka istočne Libije.

„On je i dalje najvažniji partner Moskve“, kaže Ulf Lesing, rukovodilac regionalnog programa Sahel Fondacije Konrad Adenauer u Maliju. „Istina je da Rusi imaju i diplomatske odnose sa zapadnim delom zemlje i sa glavnim gradom Tripolijem. Ali fokus je jasno na Haftaru.“

„To nosi određeni rizik, s obzirom na to da Haftar ima 81 godinu, a njegova vlast bi pod političkim pritiskom SAD-a mogla biti krhka“, kaže Lesing za DW.

U tom svetlu, uloga jednog od Haftarovih sinova – Sadama Haftara, takođe generala – postaje sve značajnija. Protiv njega je Španija 2024. izdala nalog za hapšenje zbog sumnje na krijumčarenje oružja, a poslednjih godina se etablirao kao glavni ruski kontakt u Libiji, piše Megerisi u svojoj studiji.

Haftar Rusiji stavlja na raspolaganje mrežu libijskih vojnih baza – a Moskva mu zauzvrat iskazuje zahvalnost: „Rusija je sve to iskoristila kako bi (…) pomogla Sadamu Haftaru da Libiju etablira kao žarište za krijumčarenje oružja, droge, goriva – i ljudi“, navodi dalje Megerisi.

Sistem je funkcionisao po rutinskom obrascu. Godinama su postojali letovi iz Sirije u istočnu Libiju, kaže Lesing za DW, koje je najčešće obavljala privatna sirijska aviokompanija.

„Preko nje su migranti iz Azije, na primer iz Pakistana i Bangladeša, stizali u istočnu Libiju. Odatle su ih ukrcavali na brodove koji su potom kretali prema Italiji.“

Uz pomoć svoje privatne milicije (brigada Tarik bin Zijad), Sadam Haftar je uspostavio složenu infrastrukturu za profesionalno krijumčarenje ljudi, piše stručnjak Megerisi u svojoj studiji. Tu infrastrukturu mogu koristiti transnacionalne mreže krijumčara i trgovaca ljudima – naravno, uz određenu naknadu.

„Žrtve su ljudi koji preuzimaju velike rizike i trpe brojne teškoće u nadi da će kasnije voditi bolji život u Evropi. Ponekad migranti moraju da plate i do 9.000 američkih dolara“, kaže Megerisi.

Trgovina ljudskom nesrećom

Krijumčarenje ljudi prati ustaljeni obrazac, piše Megerisi: po dolasku u Libiju, migranti predaju svoja dokumenta jednoj drugoj miliciji, koja ih zatim drži zatočene sve dok se ne isplate „naknade“. Pre nego što brodovi krenu ka Evropi, migranti se zadržavaju danima ili nedeljama – često u neljudskim uslovima.

„Tada Sadam ponovo dobija novac da bi njegova obalska straža propustila brodove: 100 dolara po migrantu za ‘manje brodove’ (s oko 300 do 550 osoba) ili paušalni iznos od 80.000 dolara za veće brodove“, piše Megerisi. Neki izbeglice se pak prebacuju u zapadnu Libiju: „To pokazuje kako naoružane libijske grupe prevazilaze političke razlike zarad profita.“

Putevi migranata ka Libiji su različiti, piše Megerisi. Afrikanci najčešće dolaze kopnom, dok ljudi iz Azije stižu avionima. Nakon toga većina njih prolazi kroz različite tačke ulaska u istočnu Libiju, gde ih predaju u Haftarovu mrežu.

Migracije kao oružje

Tu dolaze do izražaja ruski interesi u odnosu na Evropu. „Rusija koristi migracije kao oružje“, ocenjuje Megerisi. To se već pokazalo tokom rata u Siriji, kada su ruski avioni prevozili migrante iz Damaska u Minsk, odakle su pokušavali da stignu u zapadnu Evropu. Time je pojačan pritisak na spoljne granice EU. Nije sigurno da li se ti letovi još uvek odvijaju:

„Nakon Asadovog učvršćivanja na vlasti, fokus migracija premešten je na Sahel, odnosno na podsaharsku zonu. Tamo ruske milicije doprinose tome da se još više ljudi uputi ka Evropi. I u tome blisko sarađuju sa Sadamom Haftarom.“

Evropa može najdelotvornije suzbiti krijumčarenje ljudi tako što će migrantima ponuditi bezbedne rute i efikasno kontrolisati pristigle osobe, smatra Megerisi. „Tako bi se krijumčarima ljudi oduzela dobit, a Evropa bi preuzela kontrolu u svoje ruke.“

Tagovi:

Libija migrantska kriza Rusija Sirija Trgovina ljudima
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Sukob na Bliskom istoku

24.jun 2025. I.M.

Tramp tvrdi da su Izrael i Iran postigli dogovor o primirju

Predsednik SAD Donald Tramp tvrdi da je postignut "istorijski dogovor" o dvanaestočasovnom primirju između Izraela i Irana.

Iran

23.jun 2025. B. B.

Iran ispalio rakete prema američkim bazama u Kataru i Iraku

Iran je, kao odgovor na američko bombardovanje nuklearnih postrojenja, lansirao rakete na američke baze u Iraku i Kataru

Plastika

23.jun 2025. Anđelko Šubić (DW)

Čepovi pričvršćeni na flaše svima idu na živce

Plastične flaše sada imaju pričvršćeni čep – tako je smislila Evropska unija. Taj čep mnogo nervira potrošače, a i nema baš dokaza da je problem ikad postojao…

Bombarovanje Irana

23.jun 2025. Marija L. Janković

Iran: Da li je nuklearni pogon zaista uništen

Iako Donald Tramp tvrdi da je SAD uništio tri nuklearna postrojenja u Iranu, stručnjaci upozoravaju da ne postoje čvrsti dokazi za to. Izostala je i odluka američkog Kongresa ili rezolucija UN-a o napadu

Bombardovanje Irana

22.jun 2025. S.Ć.

SAD: Operacija „Ponoćni čekić“ postigla cilj

Najavljena je sednica Saveta bezbednosti UN. Pentagon ocenjuje da je Operacija „Ponoćni čekić“ uspela, a iransko Ministarstvo zdravlja tvrdi da vazduh nije zagađen

Komentar

Komentar

Osnivanje ANS-a: Medijski ćacilend

Zaposleni u prorežimskim propagandnim glasilima osnovali su svoje udruženje – Asocijaciju novinara Srbije, još jednu tvorevinu paralelnog kosmosa odlazećeg režima

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Kosjerić: Može li još jedan pokušaj da promeni sve

Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve

Filip Švarm

Komentar

Komandant Bokan u Narodnom pozorištu

Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr
na