img
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Iran

Da li Iran ima dovoljno raketa za nastavak rata?

27. mart 2026, 09:34 Metju Pirson (DW)
Foto: AP Photo/Vahid Salemi-
Rakete u Teheranu
Copied

S obzirom na to da zalihe raketa Irana nisu bile javno dostupne ni pre ovog sukoba, teško je tačno reći koje rakete Iran ima i ima li ih dovoljno za nastavak rata

Rat SAD-a i Izraela protiv Irana traje skoro mesec dana, iranske rakete i dalje gađaju Izrael i zemljePersijskog zaliva, uprkos tvrdnjama SAD i Izraela da su uništili zalihe raketa.

„Sposobnost lansiranja raketa je smanjena, ali nije iscrpljena. I to je značajno,“ rekla je za DW Burdžu Ozčelik, analitičarka za iz Royal United Services Institute (RUSI).

Keli Griko iz američkog trusta mozgova Stimson Center napisala je na Iksu da su napadi na iranske vojne baze i skladišta imali smanjen efekat zbog onoga što opisuje kao operativni zaokret irana ka preciznijim i strateški bolnijim udarima.

„U prvim danima rata Iran je ispalio više od 500 balističkih raketa i preko 2.000 dronova. Tačnost pogodaka: ispod pet odsto. Odbrana je izdržala. U naredne dve nedelje stopa lansiranja pala je za preko 90 procenata. A onda se dogodilo nešto nepredvidivo: stopa pogodaka je počela da raste. Iran je ispaljivao manje, ali pogađao češće,“ napisala je Keli Griko.

Kao i kod mnogih aspekata ovog rata, stvarnu veličina preostale iranske vojne moći i dalje je teško precizno oceniti. Pa šta tačno znamo?

Koje rakete Iran poseduje?

S obzirom na to da zalihe raketa Irana nisu bile javno dostupne ni pre ovog sukoba, teško je tačno odgovoriti na ovo pitanje. Izraelska vojska je pre rata procenjivala oko 2.500 raketa, dok neki nezavisni eksperti navode i do 6.000.

U svakom slučaju, prema američkom Direktoratu nacionalne obaveštajne službe, Iran je pre rata imao najveći i najraznovrsniji arsenal na Bliskom istoku,.

Centar za strateške i međunarodne studije naveo je da te rakete uključuju balističke rakete Sedžil, Gadr i Koramšar sa dometom od 2.000 km, Emad (1.700 km), Šahab-3 (1.300 km) i Hovejzeh (1.350 km). Međutim, nedavni pokušaji napada na britansko-američku vojnu bazu na Dijego Garsija u Indijskom okeanu, gotovo 4.000 km udaljenu od Irana, sugerišu da Iran poseduje i rakete većeg dometa.

Foto: AP Photo/Vahid Salemi-
Rekete u Teheranu
Koliki je uticaj rata na iranske zalihe raketa?

Naravno da se ispaljivanjem velikog broja raketa u poslednjih nekoliko nedelja, i zbog američko-izraelskih napada na postrojenja za proizvodnju oružja, iranski arsenal smanjio – ali, niko van najužeg kruga visokih zvaničnika u Iranu ne zna tačno u kojoj meri.

„Zato, i vidimo da Revolucionarna garda i dalje napada i de fakto zatvara Ormuski moreuz – ključnu tačku za iranski režim. Stoga je malo verovatno da će celi iranski balistički program biti uništen tokom ove faze operacije SAD i Izraela,“ dodala je Ozčelik.

Koliki je iranski kapacitet dronova?

Metju Pauel, predavač na Univerzitetu Portsmout u Engleskoj, rekao je za DW da su „procene početkom februara bile oko 80.000 dronova Šahed“, ali je dodao da je tačnost te brojke upitna i da je teško utvrditi koliko ih je upotrijebljeno u toku rata.

„Dronovi su izuzetno značajni za vojnu moć Irana“, dodao je on. „Relativna cena dronova u poređenju sa drugim vazduhoplovnim sredstvima omogućava Teheranu da projektuje vojnu silu i širi politički uticaj širom regiona uz znatno manje troškove. Dronovi omogućavaju Iranu da pogodi vitalnu infrastrukturu u protivničkim državama zahvaljujući prirodi samog sistema naoružanja, naročito modela Šahed 136, koji je teže uništiti nego veće balističke rakete.“

Sjedinjene Američke Države troše približno milijardu dolara (0,86 milijardi evra) dnevno na rat u Iranu, a Pauel je napomenuo da je važno istaći da je „cena sistema naoružanja neophodnih za uništavanje dronova značajno veća od cene samog drona.“

Može li Iran obnoviti svoje zalihe projektila i dronova?

Još jedna prednost upotrebe dronova za Iran jeste to što se mogu brzo nadomestiti – barem u mirnodopskim okolnostima. „Procenjeni kapacitet je oko 10.000 dronova Šahed mesečno u uslovima mira“, kaže Pauel, uz napomenu da u trenutnim ratnim uslovima te brojke nisu poznate.

Projektili su mnogo složeniji. Ipak, čini se da je Iran sposoban da obnavlja zalihe. Iran je uspostavio strukture za ponovno naoružavanje, a podaci SIPRI-ja za period 2021–25. pokazuju da Iran uvozi samo 0,05 odsto ukupnog svetskog uvoza oružja.

Prošle sedmice, general Ali Mohamad Naeini, portparol Iranske revolucionarne garde, rekao je državnoj novinskoj agenciji IRNA da zemlja proizvodi projektile „čak i tokom ratnih uslova, što je neverovatno, i da nema posebnih problema sa skladištenjem“. Nedugo nakon te izjave, Naeini je navodno poginuo u vazdušnom napadu.

Pravo pitanje je može li Iran proizvoditi dovoljno brzo da nadomesti ono što gubi usled uništavanja od strane neprijatelja.

Aleks Plitsas, bivši zvaničnik Pentagona, rekao je za kanadsku CBC da je Iran na početku rata mogao proizvoditi oko 300 mesečno, ali procenjuje da je to sada možda palo na 40 mesečno ili manje.

I dok SAD i Izrael tvrde da su pogodili ključne ciljeve na površini, naširoko se izveštava da u različitim iranskim provincijama postoji najmanje pet podzemnih „gradova projektila“, uključujući Kermanšah i Semnan, kao i oblasti blizu Persijskog zaliva.

Prema rečima Burdžu Ozdželik, neutralizacija iranske pretnje na duže staze osnovni je cilj SAD i Izraela: „Cilj je oslabiti sposobnost režima da povrati, ponovo izgradi i popravi svoj raketni program kada se rat završi, kao i u budućnosti. Verujem da je to trenutni cilj, kao što je bio i od samog početka ovog rata“.

 

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Tagovi:

Rat Iran Dronovi Bliski istok Rakete
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Svet

15.novembar 2026. S. Ć.

Drugi napad na američku bazu u Bahreinu

Iranska Revolucionarna garda je gađala američki radarski sistem u vazduhoplovnoj bazi u Bahreinu, što je drugi napad u poslednja tri dana

Svet

15.novembar 2026. S. Ć.

Studentkinja iz Srbije na protestu u Pragu: Srbija je dokaz da je promena moguća

Oko 400.000 Čeha protestuje u znak podrške javnom servisu. "Studenti u Srbiji su pobedili, došao je red na vas", poručila im je studentkinja Natalija Petrović

Energetika

15.novembar 2026. M. L. J.

Nafta pojeftinjuje prvi put od početka rata

Kako je moguće da nafta pojeftinjuje, ali da benzin ostaje skup?

Svet

14.novembar 2026. I. M.

Deo Orbanovog novca bio zakopan u šumi: U Mađarskoj zaplenjeno oko 19,5 miliona dolara

Oko 17,5 miliona evra skrivene gotovine pronađeno je tokom pretresa u Budimpešti i još tri mađarske županije. Istraga se vodi protiv bivšeg ministra za nacionalni razvoj Mikloša Šestaka, osumnjičenog za primanje mita i nezakonitih provizija

Prizemljenje

Svet

14.novembar 2026. I. M.

Prizemljivanje hiljada aviona širom SAD: Šta se za sada zna

Kvar komunikacione opreme doveo je do nacionalnog prekida aviosaobraćaja kakav nije zabeležen od neposredno posle terorističkih napada 11. septembra 2001. godine.

Komentar
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Sednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

Komentar

REM: Pohvala istrajnosti

Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo

Ivan Milenković

Komentar

Vučićeva pomilovanja: Vreme je da se ukinu sultanske ovlasti

Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure