img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ratište

Kako novinari ginu na Istočnom frontu

07. maj 2025, 17:46 Novak Marković
Komemoracija u Kijevu novinaru AFP-a Armana Soldina, koji je poginuo u Donjeckoj oblasti dok je izveštavao o sukobu u Ukrajini Foto: AP Photo/Efrem Lukatsky
Komemoracija u Kijevu novinaru AFP-a Armana Soldina, koji je poginuo u Donjeckoj oblasti dok je izveštavao o sukobu u Ukrajini
Copied

Prošla godina odnela je preko sto života novinara, ova bi mogla da bude još gora. „Vreme“ podseća na neke koji su stradali u Ukrajini

Kada je u februaru ove godine došlo do, sada već uobičajene, razmene tela između Rusije i Ukrajine, među telima vojnika i civila bilo je i telo Viktorije Rošćine na čijoj je uniformi pisalo „PRESS“.

Telo je vraćeno sa jasnim znakovima mučenja i zlostavljanja u ruskom zatvoru, gde je novinarka provela više od godinu dana. Posmrtnim ostacima falili su i neki unutrašnji organi.

Aleksandar Martemijanov putovao je sa još dvojicom kolega između gradova u regionu Donjecka kada je njegov automobil pogođen od strane ukrajinskog drona „samoubice“. Sva trojica imali su nešto zajedničko – bili su novinari.

Prema nedavnim podacima Međunarodne federacije novinara život je u ratu Ukrajini izgubilo preko 115 medijskih radnika, dok je ugašeno preko 350 medijskih kuća.

Godina 2024. bila je najsmrtonosnija od kada se Komitet za zaštitu novinara (CPJ) bavi statistikom. Pogibiji preko 124 novinara i medijska radnika u protekloj godini najviše je doprineo rat na istoku Evrope kao i onaj u pojasu Gaze.

Godina 2025. na dobrom je putu da opet obori ovaj negativan rekord.

„Sada je najopasnije vreme da se bude novinar u istoriji CPJ. Ratovi u Gazi i Ukrajini su bez presedana po uticaju na novinare i pokazuju značajno pogoršanje globalnih normi za zaštitu novinara u zonama sukoba, ali daleko od toga da je to jedino mesto gde su novinari u opasnosti. Naše brojke pokazuju da su novinari pod napadom širom sveta“, rekla je izvršna direktorka CPJ Džodi Ginsberg.

„Vreme“ donosi pregled slučajeva nekih novinara koji su u poslednje vreme izgubili život u Ukrajini.

Viktorija Rošćina

Ukrajinska novinarka Viktorija Rošćina prvo je u avgustu 2023. godine nestala na delu teritorije Ukrajine koji je pod kontrolom Rusije.

Preko godinu dana ova novinarka bila je u ruskom zatvoru gde je u septembru prošle godine pod i dalje nerazjašnjenim okolnostima i poginula.

Njeni posmrtni ostaci vraćeni su u februaru 2025. godine u okviru razmene tela između Rusije i Ukrajine.

„Na telu je bilo brojnih znakova mučenja i zlostavljanja“, rekao je Jurij Belousov, šef odeljenja za ratne zločine pri Kancelariji ukrajinskog tužioca, prenosi ruski IStories.

Aleksandar Martemijanov

Ruski novinar Aleksandar Martemijanov poginuo je u januaru ove godine, prilikom napada ukrajinskog drona u istočnoj Ukrajini. Ovaj deo teritorije pod okupacijom je Rusije.

Agencija Ria prenosi da se Martemijanov vraćao sa kolegama iz Gorlivke, grada u regionu Donjecka, kada je njihov automobil pogođen.

Arman Solden

Francuski novinar, rodom iz Sarajeva, bio je deo ekipe novinske agencije AFP kada je poginuo u maju 2023. godine prilikom raketnog napada u gradu Časov Jar (oblast Bahmuta).

Solden je bio iskusni novinar koji je na istoku Evrope radio kao video-koordinator AFP. Prilikom napada bio je sa ukrajinskim vojnicima, ali i još četiri kolege od kojih niko nije povređen.

„Solden je bio entuzijastičan, energičan i hrabar, potpuno posvećen poslu“, rekla je Kristin Buažar, direktorka agencije za Evropu, prenosi BBC.

Ana Prokofjeva

Ruska novinarka Ana Prokofjeva poginula je na frontu u Belgorodskoj oblasti kada su ukrajinske snage vršile prodor.

„Ana Prokofjeva, vojna dopisnica Kanala 1, poginula je dok je obavljala svoju profesionalnu dužnost. To se dogodilo u Belgorodskoj oblasti na granici s Ukrajinom, gde je snimateljska ekipa Kanala 1 raznesena neprijateljskom minom. Snimatelj Dmitrij Volkov, koji je bio s Anom, je povređen“, saopštio je portparol medija za koji je Prokofjeva radila.

Rajan Evans

Član ekipe novinske agencije Rojters, Rajan Evans, poginuo je u ukrajinskom gradu Kramatorsku u avgustu prošle godine.

Rajan je sa još dvojicom kolega, koji su zadobili povrede, bio u hotelu Safir kada je pogođen projektilom do strane ruskih snaga.

Evans je radio kao savetnik za bezbednost u agenciji.

I mnogi drugi

Ovo su samo neki od brojnih novinara koji su svoje živote izgubili prilikom izveštavanja. Ovu priču još strašnijom čini to da se sudbina nekih medijskih radnika ne zna, te da su njihova tela i dalje negde na istoku Ukrajine.

Javnost je odavno navikla da je istina ona koja prva strada, ali sa njom stradaju i oni koji je prenose. A tako se šalje i poruka – ne njuškajte svuda jer vam glava može biti u torbi.

Tagovi:

Rat u Ukrajini Novinari Izveštavanje sa ratišta
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Bombardovanje Moskve

Masovni napad dronova

19.jul 2026. I.M.

Ukrajina pogodila ruska skladišta u Moskvi, Rusija uzvratila masovnim napadom na Kijev

Ukrajinski dronovi pogodili su logističke i energetske objekte duboko na ruskoj teritoriji, dok je Moskva odgovorila jednim od najmasovnijih raketnih napada na Kijev poslednjih meseci

Nemački demohrišćanin dao ostavku zbog surogat-roditeljstva

Skandal u Nemačkoj

19.jul 2026. Sabine Kinkarc (DW)

Ostavka zbog surogat majke: Zašto je roditeljstvo političara uzburkalo strasti Nemaca

Jedan od najuticajnijih ljudi nemačke demohrišćanske politike Jens Špan podneo je ostavku nakon što je njegova privatna odluka da postane otac uz pomoć surogat-majke izazvala političku buru i optužbe za dvostruke standarde

Iran, SAD

Rat na Bliskom istoku

19.jul 2026. I.M.

Eskalacija sukoba: Dva američka vojnika ubijena u Jordanu, SAD pokrenule žestoke udare na Iran

Posle novih napada i rastućeg broja žrtava, odnosi između SAD i Irana dodatno su se pogoršali. Teheran je odbacio okvirni mirovni sporazum iz juna, dok Vašington poručuje da neće menjati politiku. U međuvremenu, zatvaranje jednog od najvažnijih pomorskih puteva za transport nafte povećava rizik od velikog rasta cena

Hrvatska

18.jul 2026. S. Ć.

Konkurs koji nudi zaposlenje na mestu iz bajke za 4000 evra

U Komiži na ostrvu Vis nude 4000 evra mesečno na konkursu za izvršnog direktora Geoparka Viški arhipelag

Bliski istok

18.jul 2026. R. Š.

SAD sedmu noć zaredom bombardovale Iran

Vojni savetnik vrhovnog vođe Irana upozorio SAD da će ući u fazu „ofanzivnih operacija punih razmera” ako se napadi nastave

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure