Nemačka auto industrija nalazi se u problemima zbog prelaza na proizvodnju električnih automobila.
Sunovrat kompanije Folksvagen samo je još jedan primer toga da nemačka privreda prolazi kroz buran period
Pojam „Zeitenwende“ (prekretnica) trenutno je u trendu. Skovao ga je kancelar Olaf Šolc kako bi opisao nove bezbednosno-političke izazove pred kojima se našla Nemačka nakon ruskog napada na Ukrajinu, piše Dojče Vele.
Ali taj pojam se danas se koristi i u drugim kontekstima. Posebno u privrednoj politici. A Folksvagen je izvanredan primer trenutnih izazova.
Nemačka automobilska industrija nalazi se u problemima zbog sve većeg gubitka važnosti motora s unutrašnjim sagorevanjem na velikim tržištima (SAD, Kina, Evropa) i prelaza na proizvodnju električnih automobila.
Elektromobilnost postaje sve važnija. U najnovijoj studiji savetničke kompanije PricewaterhouseCoopers (PwC) navodi se da će broj registracija vozila na baterijski pogon (BEV) u sledećim godinama značajno da poraste. Posmatrači tržišta iz Frankfurta takođe ukazuju koji su modeli trenutno uspešni, a koji nisu. Iz nemačke perspektive to je zabrinjavajuće: Teslin Model Y daleko je najprodavaniji automobil na svim trima velikim tržištima. Folksvagenovi modeli daleko zaostaju.
Elektromobilnost ukida radna mesta
Frank Švope s Visoke škole za srednje preduzetništvo u Hanoveru smatra da je to jedan od razloga za probleme nemačkog najvećeg proizvođača automobila, Folksvagena. Na pitanje DW, automobilski stručnjak kaže da važnu ulogu tu igraju „veliki potresi koje donose električna mobilnost i novi kineski konkurenti“. Prema podacima iz Folskvagena, te promene i potresi trenutno dovode do velikog pada dobiti: u trećem tromesečju 2024. dobit je bila gotovo 64 odsto manja u poređenju s istim periodom prošle godine.
Kao odgovor na to, koncern planira da štedi i to uglavnom na troškovima rada. Smanjenje plata za deset odsto već bi donelo 800 miliona od planiranih ušteda od četiri milijarde evra. Osim toga, kako navodi radnički savet, Folksvagen planira da zatvori tri fabrike i ukine desetine hiljada radnih mesta.
U Belgiji, Audi, koji je deo koncerna Folksvagen, već povlači konkretne poteze i planira da krajem februara obustavi proizvodnju električnih automobila u Briselu – tamo je zaposleno oko 3.000 ljudi. To je u utorak (29. oktobar) rekao predstavnik belgijskog sindikata CNE agenciji AFP.
Koliko je situacija ozbiljna, potvrdila je istog dana i predsednica Nemačkog udruženja automobilske industrije (VDA), Hildegard Miler. Prema njenim rečima, prelaz na električnu mobilnost će u sledećih deset godina u nemačkoj automobilskoj industriji koštati dodatnih 140.000 radnih mesta. Od 2019. godine već je ukinuto oko 46.000 radnih mesta. „Transformacija naše industrije mamutski je zadatak“, rekla je za Rojters i dodala: „Ključno je da politički okvir podržava i prati tu promenu.“
Političari u Folksvagenu
Poziv na „politiku“ uvek postaje glasan kad preduzeća traže povoljnije uslove poslovanja. U slučaju Folksvagena, taj poziv ima posebnu težinu, jer u koncernu politika učestvuje u upravljanju.
Osnovan 1938. kao državno preduzeće, Folksvagen ni nakon poraza Nemačke u Drugom svetskom ratu i ponovnog pokretanja proizvodnje nije postao potpuno samostalna kompanija: predsednik vlade nemačke pokrajine Donja Saksonija, u kojoj se nalazi grad Volfsburg gde je sedište Folksvagena, član je nadzornog odbora tog svetskog koncerna.
Tako se premijer Donje Saksonije Štefan Vajl (SPD), nalazi u dvostrukoj ulozi kada zahteva „pronalaženje alternativnih rešenja“ i naglašava da politika mora da pruži svoj doprinos. On na primer traži uvođenje novih podsticaja za kupovinu električnih automobila i ublažavanje graničnih vrednosti za iszduvne gaove automobila s motorima na unutrašnje sagorevanje koje je uvela Evropska unija.
Predugo odmaranje na lovorikama
Na saveznom nivou u Nemačkoj do sada nije učinjeno ništa kako bi se promenili ekonomski okvirni uslovi, smatra direktorka berlinske ekspoziture američkog trusta mozgova Nemački Maršalov Fond, Suda David-Vilp. U razgovoru za DW, ona je ekonomske poteškoće Nemačke pripisala tome što se ova i ranije vlade nisu usudile da preduzmu bolne, ali neophodne reforme.
„Godine pod vođstvom gospođe Merkel“, precizira David-Vilp, „bile su prilično udobne za Nemačku. Zemlja je tako bila dovoljno bogata da prođe kroz pandemiju kovida. Ali, potrebne su reforme. A s obzirom na uspeh populista, etablirane stranke žele da se Nemci ekonomski osećaju bezbedno kako se ne bi okretali strankama koje šire strah.“ I zato odlažu promene.
Za Folksvagen situaciju dodatno otežava činjenica da berlinska politika ne vodi dosledan kurs u promovisanju elektro mobilnosti. Dok SPD-ovski premijer pokrajine Vajl traži podsticaje za električna vozila, berlinska „semafor-koalicija“ uglavnom ih je ukinula. Stranke na vlasti, SPD, Zeleni i FDP, ne vode zajedničku politiku. Tako Frank Švope, osim „pogrešnih odluka menadžmenta Folsvagena“, za probleme u koncernu krivi i neodlučan i nejasan politički kurs nemačke vlade.
Opšta privredna kriza
Pritom je kriza u Folksvagenu samo deo mnogo šire krize. Bivši predsednik Ifo instituta Hans-Verner Zin smatra da je Folksvagen „samo prva žrtva“. Žrtva elektro-mobilnosti, zabrane motora s unutrašnjim sagorevanjem u EU i visokih energetskih troškova u Nemačkoj. Protiv toga se, kaže, mora delovati, jer „deindustrijalizacija nije tema budućnosti, već tema sadašnjosti“, ukazuje Zin.
Foto: Jonas Roosens/Belga/dpa/picture allianceProtesti protiv planova Audija u Briselu
A Franciska Palmas, ekonomistkinja u londonskoj firmi Kapital ekonomiks, za DW kaže da je „Folksvagen simptomatičan za širu krizu nemačke industrije“. To se vidi i iz činjenice da je industrijska proizvodnja u julu bila gotovo deset odsto ispod nivoa od početka 2023. godine. Trenutno je u šestogodišnjem trendu pada.
„Folksvagen je simbol uspeha nemačke privrede u poslednjih 90 godina“, podseća Karsten Brzeski za DW. Ali sada je ta firma simbol za krizu: „Problemi Folksvagena trebalo bi da budu konačan poziv za buđenje nemačkim političarima da kroz investicije i reforme zemlju ponovo učine privlačnom.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Prvi put u istoriji, sela su za isti pregovarački sto tri predsednika najsnažnijih država sveta – SAD, Kine i Rusije. Time su Tramp, Si i Putin napravili presedan. Čak i ako njihovi pregovori ne donesu konkretan sporazum, ovaj susret već ima istorijsku simboliku
Niz tehnoloških kvarova u SAD pokrenuo je strah od potencijalnog misterioznog neprijatelja. Trampova administracija pokušava i ne uspeva da umiri javnost. Gde zapravo leži problem?
Putinov kofer za komandovanje ruskim nuklearnim snagama stigao je na samit Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje u Kinu. Njegovo prisustvo privuklo je pažnju uoči najavljenog susreta ruskog, američkog i kineskog predsednika
Tri najveće nuklearne sile sveta okupljaju se u Kini, gde bi Donald Tramp, Vladimir Putin i Si Đinping trebalo da razgovaraju o globalnoj bezbednosti, nuklearnom naoružanju i odnosima velikih sila
Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine
U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?
Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.