img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Italija posle pobede radikalne desnice

Bog, otadžbina, porodica i Duče u srcu

28. septembar 2022, 20:15 Andrej Ivanji
foto: ap photo
ŽENA KOJE SE PLAŠE: Đorđa Meloni
Copied

Koalicija radikalne desnice ubedljivo je pobedila na vanrednim parlamentarnim izborima u Italiji. Nova zvezda evropskog antiliberalnog neba je Đorđa Meloni. Dok braća i sestre desničari širom Evrope likuju, u Briselu grozničavo kuju planove kako da obuzdaju postfašističko čudovište u Rimu

Kada je Rusija 24. februara napala Ukrajinu, svet više nije bio isti. Kada su u noći 25. septembra stigli prvi rezultati vanrednih parlamentarnih izbora u Italiji, Evropa više nije bila onakva kakva se probudila te nedelje: ubedljivu pobedu u zemlji koja je bila među osnivačima Evropske unije, trećoj po snazi ekonomiji EU, odnela je koalicija radikalnih desničarskih partija koje njima omraženi “liberalni” mediji nazivaju “profašističkim”, “postfašističkim” ili prosto “fašističkim”. Ovo je nesumnjivo godina početka globalnih istorijskih promena.

Invazija Rusije na Ukrajinu je za posledicu imala zapadni antiruski embargo, koji je pak za posledicu imao čitav niz nuspojava i kolateralnih šteta, a svi ti događaji su dobrim delom bili uzrok rađanja nove zvezde na antiliberalnom evropskom nebu: Đorđe Meloni (45). Žena koja je još kao petnaestogodišnja devojčica započela svoj put kroz različite profašističke partije, glorifikujući Benita Musolinija, sa sloganima “Bog, otadžbina, porodica” i “Italija na prvom mestu” popravila je rezultat svoje partije Braća Italije od prošlih izbora pre četiri godine za preko 20 odsto i došla na vlast. Populistička desnica se hrani egzistencijalnim strahovima ljudi, kada razloga za strah nema, ona ga izmišlja, a sada ga sasvim realno, i to egzistencijalnog, ima napretek: enormna poskupljenja, inflacija, zebnja od nestašica gasa i struje.

U pobedničkoj koaliciji terciraju joj četvorostruki “bunga-bunga” premijer Italije Silvio Berluskoni (85), koji sebe vidi kao novog predsednika Parlamenta, i nekadašnji ministar unutrašnjih poslova Mateo Salvini (49), koji je 2009. predlagao “rasno razdvajanje” migranata u javnom prevozu, a sada bi ponovo hteo da bude šef policije ne bi li ih izbacivao iz zemlje. Ta je družina antibriselski nastrojena – koalicija Braće Italije, Lige i Napred Italija – koja zahteva “manje Evrope” i “više nacionalne države”, i u kojoj zbog sujeta malo škripi, ali koja neće propustiti priliku da formira vlast.

“Švedska na severu, Italija na jugu: levičarske vlade su priča od juče. Ovo je dobar dan za Italiju, dobar dan za Evropu!”, čestitala je na “Telegramu” poslanica Alternative za Nemačku Beatriks fon Štorh pobedu italijanskim kolegama desničarima. I u Švedskoj je na poslednjim izborima pobedila desnica, a u centralnoj Evropi na vlasti je tvorevina braće Kačinjski PiS u Poljskoj i Fides Viktora Orbana u Mađarskoj.

Evropskim desničarima u evropskim institucijama i van njih iz Rima kao snažno pojačanje stiže sjajna zvezda u usponu, “sestra Italije”, a tu je i, pomalo ljubomorna na uspeh mlade saborkinje, veteranka desničarskih bitaka Marin le Pen, kojoj sada vetar u leđa duva sa Apeninskog poluostrva.

DEMOKRATIJA BEZ POSREDNIKA

“Meloni je ubedljivo pobedila, leva alijansa je doživela debakl”, rekla je u intervjuu za nemački “Špigel” Sofija Ventura, politološkinja na Univerzitetu u Bolonji.

Komentarišući u kojem će se pravcu sada kretati Italija, ona objašnjava da ne treba poistovećivati “ekstremnu” desnicu koja ne priznaje demokratiju i “radikalnu” desnicu koja tvrdi da je demokratska jer navodno želi da se čuje glas i sprovodi volja naroda, a što je slučaj sa Đorđom Meloni.

Ipak, radikalna desnica ne priznaje institucije koje se u nekom smislu nalaze između naroda i vlade, pa zato Meloni podržava mađarskog predsednika vlade Viktora Orbana i njegovog poljskog kolegu Mateuša Moravjeckog, koji su takve suvišnosti uklonili. S njima deli viziju “neliberalne, čvrsto nacionalističke demokratije koja se zalaže za više nacionalnog suvereniteta, seje mržnju protiv migranata i privredne elite”. Što ne znači da ćemo uskoro na ulicama Italije videti “fašističke milicije”, kaže Ventura.

Ipak, Italija nije Mađarska, u kojoj je Orban na postkomunističkim, posttotalitarnim temeljima izgradio oligarhijski sistem. Italija je demokratska zemlja sa zapadnom tržišnom privredom, ima izgrađeno civilno društvo, slobodne medije i slobodne univerzitete. Ventura postavlja pitanje: Kako bi italijansko društvo reagovalo ako bi Meloni, Berloskoni i Salvini pokušali da uspostave neku mešavinu demokratije i diktature? Ali nema odgovor.

Socijaldemokrate su na ovim izborima ostvarile drugi najgori rezultat u svojoj istoriji. Razlog za to je što se, srpskim rečnikom rečeno, italijanska levica pretvorila u partiju “kruga dvojke”, nije uspela da prepozna i odgovori na strahove i potrebe onih koje su krize proteklih godina najviše pogodile i koji sa zebnjom čekaju dolazak zime. Njih su privukli postfašisti.

DUH BENITA MUSOLINIJA

Duče kao lajtmotiv ponekad slabije, a nekad jače, katkad prikriveno, često otvoreno provejava kroz posleratnu italijansku desnicu.

“Od Benita Musolinija do današnjih desnih populista vodi crvena nit. Musolini nije samo osnivač fašizma, on je i uzor današnjim populistkinjama i populistima, bilo svesno, bilo nesvesno”, kaže za “Špigel” Antonio Skurati, filozof i sociolog, profesor jezika i komunikacija na Slobodnom univerzitetu u Milanu, autor bestseler trilogije o Musoliniju. U Italiji je Duče uzor Đorđi Meloni, Mateu Salviniju, ali i vođi Pokreta pet zvezda Bepeu Grilu, a na međunarodnom planu, na primer, Donaldu Trampu.

“Musolini je bio izmislio novu političku strategiju za eru narodnih masa. Preduslov je da se vođa predstavlja kao inkarnacija naroda. Setimo se samo koliko je bio važan Musolinijev govor tela u njegovoj komunikaciji”, objašnjava Skurati. On se u kupaćim gaćama pojavljivao među ljudima na plaži, što je u to doba bilo revolucionarno, jer su tada političari držali veliku distancu u odnosu na narod. A onda je Salvini, kada je pre tri godine oborio tadašnju vladu, u kupaćim gaćama i obnaženog torza hodao plažom. “On je zapravo svakoga dana kopirao Musolinijevo ponašanje”, kaže Skurati.

MANIPULACIJA STRAHOVIMA

Na početku svoje vladavine Duče nije imao sopstvene ideje, ubeđenja i strategije, već samo taktiku. Jednom je bio za republiku, drugi put za monarhiju, bio je antiklerikalan, a onda je sklopio savez sa Vatikanom. “On bi ostajao nekoliko koraka za narodom i upijao njegovo raspoloženje, naročito ono loše, strahove i resantimane – to je bio njegov stil vladanja”, objašnjava u razgovoru za “Špigel” Skurati. Na taj način je sebi stvarao prednost. Bio je beskrupulozni oportunista, koji je razumeo da masa želi da je neko predvodi tako što je taj neko, vođa, sledi.

Bivši socijalista Musolini, koji je prognan iz partije, na svom novom putu ka moći intuitivno je shvatio da postoji samo jedna politička strast koja je moćnija od nade: strah.

Tada su to bili strahovi malograđana i buržoazije da će im socijalistička revolucija oduzeti ono malo ili mnogo što poseduju, a danas je tu manipulacija strahom od migranata koji će im oduzeti poslove, silovati žene i unerediti kulturni identitet, strah od tzv. progresivnih snaga koje im otvaraju evropska vrata, od briselske administracije koja uzurpira nacionalne slobode.

“U takvom stavu svi su nalik Musoliniju: Meloni, Salvini, Le Pen, Tramp, Orban, populisti španskog Voksa, Alternative za Nemačku”, kaže Skurati.

Mi ćemo tom spisku vođa koje manipulišu strahovima i uklanjaju demokratske institucije koje se isprečuju direktnoj komunikaciji sa narodom pridodati Aleksandra Vučića.

ČUDOVIŠTE IZ RIMA

Takva je, dakle, ekipa došla na vlast u Italiji posle “razumnog” miljenika Međunarodnog monetarnog fonda, Evropske centralne i Svetske banke, zagovornika jačanja EU, bivšeg premijera Marija Dragija, u trenutku kada je slabašno jedinstvo EU tek ojačalo usled stvaranja zajedničkog fronta pod naletom Rusije na Ukrajinu.

Pod pritiskom inflacije, strahovitog porasta cena energenata, straha građana od recesije, Evropskoj uniji samo još treba Đorđa Meloni na čelu vlade u Rimu. Ona je za administraciju i rukovodstvo EU u Briselu i Strazburu čudovište iz najgorih noćnih mora koje su zatekli u stvarnom životu kada su se probudili u ponedeljak.

Brisel polaže nade u to da su desni populisti širom Evrope ipak shvatili koliko profitiraju od para koje teku iz kase EU, pa kada dođu na neku vlast, ipak se koliko-toliko upristoje. Prezaduženoj Italiji sleduje nova tranša pomoći iz budžeta EU za oporavak od posledica korona pandemije u iznosu od 200 milijardi evra. A to i nije loš adut za pregovore Brisela sa italijanskim radikalnim desničarima.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Kit ket

Krađa čokoladica

29.mart 2026. K. S.

Ukradeno više od 12 tona KitKet čokoladica

Na putu iz fabrike u Italiji ka tržištu u Poljskom nestao je tovar KitKet čokoladica težak 12 tona

Posledice izraelskog bombardovanja u Bejrutu

Bliski istok

28.mart 2026. Dženifer Holajs / Sara Hteit / DW

Haos u Libanu: Zemlja propada u sukobu Izraela i Hezbolaha

Dok bombe razaraju jug Libana, civili plaćaju najveću cenu, a region klizi ka još dubljem haosu i novom talasu izbeglica

Ukrajinski vojnici

SAD

27.mart 2026. N. M.

Deportacija Ukrajinca iz SAD: Iz Pitsburga pravo na istočni front

Ogroman broj Ukrajinaca deportovanih iz SAD završava direktno na frontu. Ukrajinska vojska se suočava sa ogromnim brojem dezertera, oko dva miliona regruta izbegava služenje vojske u ratnim uslovima

Rat na Bliskom istoku

27.mart 2026. A. I.

Sa kojim ciljem se američke specijalne jedinice raspoređuju na domet Irana

Zauzimanje ostrva u Persijskom zalivu ili postrojenja za bogaćenje uranijuma? Obezbeđivanje plovnosti Ormuskog moreuza? Kako bi izgledala akcija specijalnih jedinica koje Donald Tramp gomila u dometu Irana

Vremenske nepogode

27.mart 2026. B. B.

Kataklizma u Evropi: Snežna oluja, vetrovi preko sto kilometara na sat

Širom Evrope duvaju orkanski vetrovi koji pričinjavaju veliku štetu. Pada i sneg. Na snazi je crveni meteo-alarm

Komentar
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković

Komentar

Lokalni izbori: Kako se pobeda od 10:0 začas pretvori u poraz

Nije Vučić Putin, niti to može biti. Putina se ljudi plaše, a od Vučića im se samo ide u toalet. Da bi postao ozbiljan diktator, čovek mora za to da bude talentovan. I mora imati validniju diplomu od one dobijene od Vojislava Šešelja

Nedim Sejdinović
Nedim Sejdinović

Komentar

Lokalni izbori 2026: Vučićeva disfunkcionalna, nasilna i tužna familija

Zašto SNS nakon lokalnih izbora liči na firmu koja pravi banket prikrivajući neizbežni bankrot, a Vučić na njenog vlasnika zaduženog do grla kako bi još malo izigravo velikog gazdu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure