Intervju: Džon K. Koks, istoričar i prevodilac

24.јануар 2024. Ivan Milenković

Istorija nije bedem za opasavanje jedne kulture

“Mislim da je ono što se u Srbiji dogodilo – i ono što se nije dogodilo – posle 1999. godine, zapravo odraz trendova koje možete videti i u drugim društvima koja prolaze kroz tranziciju. Možda je stagnacija u Srbiji bolnija delom zbog toga što nije ‘obrađeno’ moralno zaveštanje ratova iz devedesetih, a zatim i zbog toga što u Bosni i Hercegovini i na Kosovu i dalje postoje teškoće u pogledu razvoja i stabilnosti”

Intervju

23.јануар 2024. Žarka Radoja

Zaostavština PiS-a u Poljskoj: U pravnom limbu

Bivše konzervativne vlasti su Poljskoj ostavile partijsko pravosuđe i medije, kaže u razgovoru za „Vreme“ Mihal Šuldržinski, glavni i odgovorni urednik portala poljskog dnevnog lista „Žečpospolita"

Protesti i rast desnice

17.јануар 2024. Nemanja Rujević

Nešto je trulo u državi Nemačkoj

Bes nemačkih paora pada na plodno tle opšteg nezadovoljstva građana Vladom i kancelarom Šolcom. Deluje da najmoćniju zemlju Evrope čekaju prelomne godine koje nose i odgovor na pitanje može li radikalna desnica da preuzme vlast i kakva bi onda Nemačka bila

Intervju: Ninela Radičević i Ivan Božović

27.децембар 2023. Jovana Gligorijević

„Ribnikar” nije škola, to je stratište

“Naša potreba da uradimo nešto dobro vezana je za samu žrtvu naše dece. Naša deca su žrtve, ali žrtve čega? Ja dolazim do zaključka da su žrtve ovog društva. I onda stalno pokušavamo da osmislimo tu žrtvu, da joj damo neki smisao, da bude pokretač za nešto bolje u ovom društvu. Zato smo i istupili javno i nalazimo snagu u tome. Ali, kad činjenično pogledate – niko nije preuzeo odgovornost, procesi idu sporo ili ne idu uopšte, 3. maj medijski je zaboravljen… Vi već znate rečenice koje će se čuti u medijima, znate ono: ‘Danas se navršava pet meseci od tragičnog događaja…’ I to je sve što će se čuti…”

Izborna noć u vrtlogu emocija

20.децембар 2023. Jovana Gligorijević

Razum i osećanja

U izbornoj noći prvo smo se nadali, pa se naljutili na opoziciju, pa su nas pozvali na ulicu, pa nismo hteli da im dođemo. Onda smo ipak došli, pa su nas molili da idemo kući, ali onda mi nismo hteli, ali smo ipak otišli. Oscilacije između teške depresije i velike euforije – to je najprecizniji opis osećanja glasača opozicije u prva dva dana nakon izbora

In memoriam: Shane MacGowan (1957–2023)

07.децембар 2023. Dragan Ambrozić

Irac, panker, luzer, genije

Šejnov razvaljeni fizički oblik bio je protest protiv lažnosti ove na profitima izgrađene civilizacije, čije smo svi žrtve, živi prikaz kako normalan čovek može ove nedaće da preboli na nogama samo pretvarajući se u ruinu. Izabrao je da to uradi na način na koji su veliki pesnici uvek radili – stavljajući znak jednakosti između svog života, reči, muzike i ponašanja mimo scene

Bioskop: Na brodu Adaman

23.новембар 2023. Zoran Janković

Oda krhkosti duše i jezika

Premda u potpunosti lišen čak i bledih primesa aktivističke oblande, ovaj je Filiberov film, povrh svega drugog, i rečito i sveobuhvatno podsećanje na moć i značaj empatije

Tenis

20.новембар 2023. A. I

Fenomen Novak Đoković: Preko osam godina najbolji na svetu

Srpski teniser ima dve grend slem titule više nego što odlični Italijan Janik Siner ima godina. Iako je 14 godina stariji, Đoković je u finalu završnog godišnjeg turnira u Torinu delovao čak i fizički jači. Obaška njegovo tenisko majstorstvo, on je biološki fenomen

Poljoprivreda

19.новембар 2023. Z.S.

Srbija godišnje gubi 25.000 hektara poljoprivrednog zemljišta

Zbog izgradnje puteva, divlje gradnje i iz raznih drugih potreba Srbija godišnje gubi 25.000 hektara obradivog zemljišta. U delu Vojvodine gde je planirana industrijska zona, oranice dostižu rekordne cene, a običnom seljaku zemlja ostaje nedostupna

Medicina

10.новембар 2023. Z.S.

SAD: Prvi put uspešno presađeno ljudsko oko

Hirurzi su izvršili prvu transplantaciju celog ljudskog oka na svetu, što je izuzetno dostignuće nakon transplantacije lica, iako je prerano da se zna da li će čovek ikada videti kroz svoje novo levo oko

Tenis

05.новембар 2023. S.Ć.

Novak jedini na svetu sa 40 masters pobeda

Bio sam u tim situacijama ranije, gubio finala, a blagosloven sam što sam na više njih pobedio – rekao je Novak Dimitrovu tešeći ga što je izgubio meč

Izaslanici vlasti na Univerzitetu

25.октобар 2023. Ivana Milanović Hrašovec

Ukazivanje Bokana na Filološkom i ostalih

Uvek se treba setiti toga da je pre dve godine reditelj Janko Baljak, posle imenovanja Vučićeve savetnice za medije u Savet FDU, napustio rukovodeća univerzitetska tela. I da je do danas ostao jedini profesor koji je odlučio da ne pristane

Kultura sećanja

18.октобар 2023. Sonja Ćirić

Deset vekova Jevreja u Beogradu

Slučaj je hteo da se knjiga Beogradski Jevreji, život u senci istorije Nebojše Jovanovića pojavi u knjižarama neposredno pre 7. oktobra kad je palestinski Hamas napao Izrael, zbog čega se sad čita u novom kontekstu

Rat u Ukrajini

14.октобар 2023. B.G.

Ko su Rusi koji su pobegli od rata, pa se vratili

Nakon što je u februaru prošle godine počela ruska agresija na Ukrajinu, mnogi Rusi su otišli u Jermeniju, Srbiju, Izrael… Procenjuje se da ih se oko 16 odsto vratilo u domovinu

Lični stav

11.октобар 2023. Ivo Goldstein

O broju žrtava jasenovačkog logorskog kompleksa

Muzej žrtava u Beogradu je sakupio imena 84.796 jasenovačkih žrtava, ali u javnim istupima stručnjaci iz te institucije procenjuju da je u Jasenovcu stradalo između 122.300 i 130.100 osoba. U Spomen-području Jasenovac je do 2018. sakupljeno 83.811 imena i prezimena osoba koje su stradale u logoru. Čini se da smo tako napokon na dobrome putu da se prebrode ružne politikantske i propagandističke licitacije o broju jasenovačkih žrtava koje su desetlećima sprečavale da se toj traumatskoj temi pristupi historiografski objektivnije i smirenije

Intervju: Episkop pakračko-slavonski Jovan Ćulibrk

11.октобар 2023. Filip Švarm

Moralni profil boraca za sekularnu dogmu

“Ne samo da je jedna generacija pretvorila jedan pretpostavljeni broj žrtava Jasenovca u dogmu, obogotvorivši ga i pretvorivši u sekularnu religiju, nego je bavljenje Jasenovcem redukovala samo na apstraktnu odbranu te dogme, gde ni sećanje na žrtve – ni liturgijsko ni sekularno, ni istraživanje, ni uređenje mesta stradanja, ni pravljenje muzeja, ni obrazovanje o stradanju nisu potrebni, ili su u boljem slučaju irelevantni”