
Istraživanje
Od gejming industrije u Srbiji tokom prošle godine prihodi 175 miliona evra
Gejming industrija u Srbiji od 2022. godine beleži rast zaposlenih od 98 odsto, tako da se procenjuje da u njoj radi 4.300 ljudi
Gejming industrija u Srbiji od 2022. godine beleži rast zaposlenih od 98 odsto, tako da se procenjuje da u njoj radi 4.300 ljudi
Ako ste još niste prijavili za naš njuzleter, sad je krajnje vreme. Prijava je prosta, sve je džabe, a tamo vas čekaju zanimljive teme, pokloni i popust na pretplatu na „Vreme“
Banuli su nam mrtvi gladni, a ničeg u kući. Imamo grapu, odlično crno, masline, neke sireve i još nekoliko gluposti tipa sladak kupus, i beli i crni luk. Evo šta je ispalo
“Vođen polaznom tačkom da pisac treba pričati ono što poznaje, krenuo sam od porodične odluke da srušimo kuću u Trebinju koja je nekada bila dom i na tom mjestu sagradimo novi objekat. To je bila srž priče na samom početku, ali sam brzo shvatio da je potrebno opisati i objasniti čega je bila srž, kakvog života, grada, vremena, i naročito šta se desilo, mislim prije svega na rat. I ovo ovdje sada nabrojano tek sada mogu tako racionalno poredati i imenovati, dok je u samom procesu pisanja knjige više bilo stvar osjećaja na koji sam se naslanjao”
U žiži su otpušteni, odbačeni, izigrani i na sam rub egzistencije ali i zdravog razuma proterani radnici u privatizaciji i sumnjivom požaru uništene fabrike u neimenovanom srpskom gradiću, radnici koji se u svom (nekim čudom još uvek borbenom) očaju čak okreću i onostranom u pokušaju da ponovo stignu do tačke kakvog-takvog temelja za najbazičnije preživljavanje
Katarina Mendiondo iz Brazila, unuka Flore Špicer i praunuka Edvarda i Ane Špicer, nekadašnjih suvlasnika Beočinske cementare, posetila je ovo mesto i zatekla ostatke sjaja vile i dvorca koje su posedovali njeni preci
Svakog vikenda širom Srbije u stotinak najnižih liga blizu dvadeset hiljada ljudi igra fudbal. A tamo su, kako pričaju insajderi, utakmice često nameštene i to za sve veće pare
Hrvatska policija potvrdila da je započela sa istragom u slučaju reditelja Dalibora Matanića, ali i da je dužna da vodi brigu o tajnosti u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku, te da u ovom trenutku nisu u mogućnosti da iznose detalje
Možemo li da govorimo o stradanju žene a da pritom potpuno isključimo muškarca osim kao nasilnika (koga pojedu svinje)? Ako insistiramo na tome da žene govore o ženskoj patnji ženama (u publici), dolazimo u situaciju da se problem nasilja nad ženama tiče samo jedne društvene “niše” tj. postaje tzv. manjinsko pitanje
Dubravka Lazić: Igra igri grize rep
Galerija Akademije umetnosti, Novi Sad 3-16. aprila 2024.
Početkom prošlog veka u Srbiji društvena hijerarhija, po Bubišinim rečima, bila je stepenovana na đake i studente, pa kalfe i šegrte i na dnu – vojne kapelnike, glumce i muzikante. Pa ipak, majka koja je i sama svirala, kupila mu je klavir Blitner, otac ploče Kaunta Bejzija. Porodica je posedovala pikap gramofon His Master’s Voice i sve potom je istorija
Projekcijom serije „Franklin“ sa Majklom Daglasom, večeras se završava Cannesseries, festival na kome je učestvovala i „Sablja, serija iz Srbije kao jedna od osam iz celog sveta koje su odabrane za ovogodišnju glavnu takmičarsku selekciju festivala
Gerhard Šreder, bivši kancelar Nemačke u nedelju slavi 80. rođendan bez javnih počasti zemlje na čijem čelu je bio od 1998. do 2005. To je cena koju plaća za prijateljstvo sa Vladimrom Putinom
Bombardovanje Beograda 6. aprila 1941. je izvedeno sa 234 bombardera i 120 lovaca koji su poleteli sa aerodroma iz Beča, Graca i Arada i bacili ukupno 440 tona zapaljivih bombi na Beograd. Foto-album sa ekektima razararanja koje su prouzrokovali sačuvan je pukom slučajnošću
Dok Grad Beograd, u čijoj nadležnosti je bio Muzej automobila, nije pokazao interesovanje za rešenje problema, Vlada Srbija imala je više sluha, te je prihvatila stare i retke automobile pod svoje okrilje
Gde je telo? Zbog čega tužilaštvo tereti dvojicu radnika Vodovoda za „teško ubistvo“? Hoće li iko kazniti medije zbog sramotnog izveštavanja? „Vreme“ donosi pet pitanja na koja još nemamo odgovor
Stvara se nova, nategnuta, ali ipak većina koja može da kontroliše problematične univerzitete, fakultete, nastavnike i studente. Ako ne uspe tako, tu su druge oprobane metode. Lepo je imati za studenta prorektora Damjana Vakanjca da mimo svih zakona, procedura, ovlašćenja i na osnovu očigledno izmontiranog snimka starog godinu dana, traži otpuštanje profesora čiji mu se stavovi ne sviđaju, koji može da skupi momke spremne da stave lance na vrata Filozofskog fakulteta, organizuje ketering, logističku i političku podršku i u izobilju čeka dalja uputstva. Zgodno je pri ruci imati momke spremne da usred dana stave maske, sednu u auto i bezbrižno bacaju izmontirane i uvredljive flajere ispred Fakulteta političkih nauka tokom Nastavno-naučnog veća. Nije to neki rizik. Znaju oni da nadležne institucije neće reagovati, a da će ih veliki broj medija i odabrani predstavnici vlasti podržati i zaštititi
Hrvatski predsednik Zoran Milanović poslednje tri godine mandata proveo je u furioznom stilu, ponašajući se kao “razjareni bik”. Napadao je, nije birao riječi, šamarao protivnike, šarao levo i desno – više desno nego levo. Na njegov ulazak u izbornu arenu u HDZ-u su počeli hiperventilirati jer su odmah shvatili da ih je zatekao “atomski s desna” – nastupilo je stanje šoka. Premijera Andreja Plenkovića Milanović opsuje kao “briselsku pudlicu” i “čoveka kojega ne zanimaju interesi Hrvata u Bosni i Hercegovini”
Legranov Naslednik, visokih dometa u svim dimenzijama zanatske izrade, gledaocima daje i dovoljno suvislih i vešto “upakovanih” osnova da ga prevashodno posmatraju i kao slojevitu identitetsku dramu
“Vlada ne treba da daje umetniku jedan evro i da očekuje da oni stvaraju za deset evra. Istina, pravi umetnici su toliko kreativni da uvek pronađu rešenja. Jer, sve je to zbog strasti. Pravi umetnik može papir da pretvori u leteći ćilim”
Vest da je preminuo Veljko Bulajić potvrdili su članovi porodice
Ovogodišnji dobitnik nagrade Centra za medije Ranko Munitić je Dragan Velikić, po izboru žirija u čijem radu je poslednji put učestvovala i Zorica Jevremović Munitić