Sutra se zatvara 30. Nišvil, koga je „Guardiuan“ svrstao među 10 najboljih evropskih festivala. Na sedam bina u gradu, nastupa 1000 izvođača
U toku je džez festival Nišvil, jubilarni, trideseti. Održava se na sedam pozornica u gradu, na kojima nastupa 1000 izvođača. Prema oceni „Guardiana“, nalaze se među 10 najboljih evropskih festivala.
Na početku 15. avgusta je bio Nišvil Džem Orkestar, a na kraju 18. avgusta biće Eyot. Festival je ove godine malo više okrenut džezu, tako da svakog dana ima tri „jake priče“.
Prvog dana su najtraženiji bili Teo Kroker, Brooklyn Funk Essentials i Black Uhuru. Drugog dana Kamila Džordž, Dženi Mek Person i Arrested Development.
Večeras, pretposlednjeg dana festivala, na platou Tvrđave počeće nastupom Hrvoja Šenjuga i The Bypassers na platou Tvrđave. Hedlajner večeri biće Karen Souza jedna od najboljih pevačica latino džeza i bosa, a publika će moći da čuje i trio virtuoza na gitarama, ali i džezere koji su svirali i na prvom Nišvilu.
Souza ističe da je upoznata sa reputacijom niškog festivala i da će se potruditi da opravda poverenje i publici predstavi svoju muziku, uz nadu da će im se dopasti.
„Obrade pesama biram tako što prvo moram da volim i osetim nešto prema nekoj pesmi. S obzirom da sam ja producent pesama, tražim najbolji način kakav aranžman želim i šta mogu da uradim drugačije. Kreativni deo muzike mi je omiljeni deo. Slično je kao kada se zaljubite. Pesme će biti tu zauvek i ljudi će znati da ste vi to radili. Pokušavam da uključim što više ljudi mogu, ali volim da radim i sama. Često mi se dešava da dok radim neke kućne poslove, samo dobijem inspiraciju – rekla je Souza za „Južne vesti“.
Foto: TanjugSa otvaranja
Inače, 30. Nišvil je na platou Tvrđave počeo nastupom jamajčanskog benda Black Ukuru koji čini dvadesetak muzičara koji sviraju džez i fjužn obrade tradicionalnih pesama iz raznih delova Balkana, evropski “džipsi sving”, ali i romske pesme sa ovog podneblja čiji je autor uglavnom Šaban Bajramović.
U okviru Nišvila, u sredu uveče je premijerno prikazan dokumentarni film „Moje putovanje“ o pevaču romske muzike Šabanu Bajramoviću (1936-2008), a prethodno i o džez muzičarima Miši Blamu (1947-2014) i Bošku Petroviću (1935-2011).
U četvrtak, prvog dana festivala, poput prethodnih godina, prvi nastup na Earth/Sky binama Nišvil džez festivala dodeljen je niškim bendovima. Čast da jubilarni festival otvori pripao je bendu Nišvil Jam Okrestra.
Sutra, poslednjeg dana, zvezde su Scatter the Atoms That Remain, Konstrakta i Brushy One String.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Električnu energiju plaćamo bezmalo duplo skuplje nego 2012. godine, a dug Elektrodistribucije je u odnosu na 2023. šest puta veći. Zašto EDS sve više propada
Policija, maskirana i tetovirana, bije i hapsi, pa sledećeg dana samo legitimiše studente i građane, pa opet bije, hapsi i za bolničke krevete veže uhapšene i povređene “teroriste”, uprkos tome “Kadinjača nije pala”
Zbunjuje kolektivna frustracija Tompsonove desno i ultradesno opredeljene publike. Pogotovo što su hrvatski nacionalisti ispunili sve istorijske planove – od nezavisne države, preko članstva u EU i NATO do smanjenja broja Srba na nivo statističke greške
Od apologeta režima ne treba očekivati prosvećivanje. Ali od opozicione humanističke inteligencije bi valjalo očekivati razmađijavanje prinude moralizma. Na pendreke odgovarati i časom anatomije
Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše. Ista je to politika, samo prilagođena vremenu
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim
Protesti u Srbiji ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!