Put Brisela 25. aprila kreće 16 studenata-trkača kako bi evroparlamentarcima predali pisma i pokazali da nam nijedna prepreka ne može stati na put ka pravednijem društvu u kom žive
Usred studentskih protesta evropska komesarka za proširenje Marta Kos najavljuje posetu Srbiji krajem aprila. Kaže da Evropska unija od Srbije traži skoro isto što i demonstranti
Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas najavila je posetu Beogradu i Prištini u maju uz naglasak da se „mora nastaviti dijalog o normalizaciji odnosa“
Među 47 strateških projekata za jačanje kapaciteta strateških kritičnih sirovina Evropske unije nema projekta „Jadar“, niti bilo kog drugog projekta iz Srbije
Donald Tramp je uveo carine na uvoz čelika i aluminijuma Evropskoj uniji, koje se od danas (12. mart) primenjuju. EU odgovara – kontracarinama na američku robu
Nakon višegodišnjih odlaganja, zemlje EU konačno su postigle dogovor o pokretanju Sistema ulaska i izlaska (EES). Ovaj biometrijski sistem, koji će beležiti podatke svih posetilaca iz trećih zemalja, donosi strožu kontrolu granica i povećanu sigurnost. Prelazak na novi sistem mogao bi da počne već u oktobru
Izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula bio je u prvoj poseti Srbiji od kako je došao na funkciju i napisao oštar izveštaj. Vlasti su se takmičile u tome da ga što više kinje, ali su se ipak sastale sa njim
Sorensen je bio izbor visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbednost Kaje Kalas da zameni Miroslava Lajčaka na toj poziciji i on je dobio podršku ministara inostranih poslova država članica EU
Peter Sorensen, čovek koji će po svemu sudeći zamenti Miroslava Lajčaka na mestu specijalnog predstavnika Evropske unije za dijalog u procesu normalizacije odnosa Beograda i Prištine, ima veliko diplomatsko iskustvo na Balkanu
Danski diplomata Peter Sorensen ambasador je EU pri Kancelariji Ujedinjenih nacija i drugim međunarodnim organizacijama u Ženevi, a prethodno je bio specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini
Moto poljskog predsedavanja „Bezbednost, Evropo!“ odražava ključne probleme sa kojima se Evropska unija suočava danas. Tokom sledećih šest meseci, Poljska planira da intenzivira rad na pitanjima spoljnih i unutrašnjih pretnji, energetske stabilnosti i podrške proširenju EU.
U godini na izmaku pala je prognoza kada bi Crna Gora mogla u EU. Objavljeni su rezultati popisa koji prate stare identitetske bitke. U minijaturnoj zemlji sa bezbroj stranaka desile su se raskidi i pomirenja
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je nakon završetka Samita lidera EU i Zapadnog Balkana da očekuje da Srbija u naredna tri ili četiri dana dobije finansijsku podršku iz agende rasta, a ostatak prvog dela u januaru
Nakon što je premijer Milojko Spajić predstavio „Barometar 26“, na dijalog o istoj temi njega je pozvao predsednik države Jakov Milatović sa kojim je na „ratnoj nozi“ otkad je napustio vladajući Pokret Evropa sad
Evropska unija je naredila TikToku da zamrzne sve podatke zbog izveštaja da je ta društvena platforma u vlasništvu Kine bila ključna u provođenju kampanje ruske vlasti kako bi uticala na predsedničke i parlamentarne izbore u Rumuniji
Hiljade ljudi u Gruziji protestuje na ulicama zbog odluke vlade da odbaci pregovore o pridruživanju Evropskoj uniji. U glavnom gradu Tbilisiju došlo je do nereda
Generalni direktor Rio Tinta Jakob Stausholm demantuje tvrdnje aktivista da će voda u dolini biti zagađena teškim metalima, i napominje da se takve „lažne informacije“ šire društvenim mrežama. „Kao kompanija nismo odgovarajuće spremni da se nosimo sa takvim dezinformacijama“, naveo je Stausholm
Ljudi koji su tužili Filips se nadaju obeštećenju nakon povlačenja sa tržišta aparata za disanje, što je verovatno najveće povlačenje nekog medicinskog proizvoda do sada
Godišnji izveštaj Evropske komisije za Srbiju je ponovo loš, ali opet ostavlja mogućnost za različita tumačenja. Sve po principu: mi se kao pravimo da hoćemo u EU, a oni se prave da žele da nas prime
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da Srbija može da bude sigurna da će EU, što se tiče kopanja litijuma, poštovati i čuvati njenu "divnu prirodu"
Građani Moldavije su na referendumu o ustavnim promenama tesnom većinom odlučuli da su za to da se njihova zemlja uputi ka članstvu u Evropskoj uniji. Prozapadna predsednica Maja Sandu optužila je Rusiju da je pokušala da „podlim napadom“ utiče na ishod referenduma i da ugrozi suverenitet Moldavije
I u prvom krugu predsedničkih izbora i na referendumu za ili protiv ideje da se pridruživanje Evropskoj uniji unese u Ustav, proruski birači u Moldaviji su pomrsili konce pobornicima evrointegracija. Oni optužuju Moskvu da je „kupila 300.000” glasova
Prevod
Trčanje u štafeti
Trčaće studenti ove distance u štafeti - podeljeni u nekoliko grupa, tako da niko tokom jednog dana neće prelaziti čitavu planiranu distancu.
„Svako će dnevno trčati bar 15 kilometara. Kada neko čuje 15 kilometara, može da kaže da je to u redu, da može to da iznese bez problema, međutim kada se to ponavlja iz dana u dan, krenu da hvataju upale i onda je baš rizično, pa ćemo gledati da korigujemo maksimalno, da svi možemo da izdržimo. Treba izdržati da trčite 16 dana po 15 kilometara”, kaže Luka.
Kako dodaje, javilo im se već sada dosta ljudi koji žele da trče sa njima, da ih podrže na nekoj deonici.
„Stava smo da može, ali nam je važno da ne kvare našu logistiku i našu zamisao. U svakom momentu će na stazi biti minimum jedna naša osoba koju smo selektovali da ide sa nama na put. Koliko će ljudi u istom trenutku trčati, videćemo kasnije, u zavisnosti od toga kako se budemo osećali”, priča sagovornik „Vremena”.
Ideja je, kako objašnjava, da svakodnevno na ruti bude šesnaestoro studenata, ali u slučaju da se neko povredi, poći će i zamene, kako bi zaista ispoštovali plan da ih trči 16 za isto toliko žrtava pada nadstrešnice železničke stanice u Novom Sadu.
Ovi iskusni trkači napravili su plan po kome će kada jednog dana imaju manje napornu distancu, narednog trčati duže i obrnuto.
Selekcija
Kako bi bili sigurni da su spremni na ono što ih čeka i da će zaista trčati oni koji ovakav poduhvat mogu da iznesu, napravili su selekciju.
„Gledali smo prethodno trkačko iskustvo, nismo želeli da to budu ljudi koji su tek počeli s trčanjem ili koje nisu nikada imali takav način treninga da su svakog dana trčali ili da su prešli malu kilometražu”, objašnjava sagovornik „Vremena”.
Jedan od kriterijuma bilo je i pitanje: „Da li ste trčali polumaraton u Beogradu koji je nedavno održan?”.
„Ako je neko trčao Beogradski maraton ili polumaraton, sigurno je morao da pređe period priprema, da bude fizički spreman za taj napor. Za tu osobu automatski znamo da je u treningu, da je aktivna, jer maraton ne može da se spremi za mesec dana, pa je to bio jedan od kriterijuma.”
Osim toga, u detaljnoj formi, oni koji su želeli da trče, morali su da navedu i koliko na stazi proveli u prethodnih tri ili šest meseci.
Ideja je da niko ne krene nespreman.
Pred njima je veliki poduhvat kojim žele da pokažu sopstvenu izdržljivost za opšte dobro.',
title: '„Idemo korak dalje”: Zašto studenti kreću na ultramaraton do Brisela?',
pubdate: '2025-04-17 14:27:34',
authors: authors,
sections: "Vesti",
tags: "Protesti u Srbiji,Studenti trkači,Studenti u blokadi,Studentski protesti",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': '„Idemo korak dalje”: Zašto studenti kreću na ultramaraton do Brisela?',
'pageContent': 'Kada su studenti krajem januara krenuli u prvi marš od Beograda do Novog Sada, možda nisu mogli da pretpostave da će time zasejati seme koje će kasnije imati mnogo izdanaka.
Pelcer se brzo raširio, a dobio je i kaleme, pa osim pešaka, krenuli su i biciklisti i trkači da obilaze mesta po Srbiji - svako u sopstvenoj disciplini.
Istini za volju, trčali su i vozili bicikle neki i do Novog Sada tada, a ubrzo je na trku od Kragujevca do Beograda krenulo nekoliko studenata iz Kragujevca, kako bi pozvali kolege iz prestonice na protest koji je u tom gradu održan 15. februara.
Pošto obilaze Srbiju uzduž i popreko, rešili su studenti da krenu dalje, i da Evropljanima koji su mesecima ostajali nemi na dešavanja u Srbiji, prenesu šta se u njihovoj zemlji zbiva i da se obrate institucijama Evropske unije.
Tako su početkom aprila biciklisti krenuli ka Strazburu, a na dan kada su stigli u grad gde je sedište Evropske komisije, njihove kolege trkači objavili su da uskoro kreću i dalje.
„Trčali smo do Kragujevca, Niša i Beograda i nekako nam je došla ideja da trčimo i do Brisela, ako bude trebalo”, govori za „Vreme” Luka, jedan od trkača koji će 25. aprila krenuti na dug put.
Na duži put od biciklista, odlučili su se pošto su, kako kaže, videli da biciklisti nisu stigli u vreme zasedanja Evropske komisije, pa su oni sada rešili da u Brisel stignu baš u vreme zasedanja Evropskog parlamenta i da parlamentarcima predaju pisma.
Put od dve hiljade kolometara
U petak 25. aprila pred šesnaestoro uglavnom studentkinja i studenata trkača naći će se 1.993 kilometra. U štafeti, preći će ih za 16 dana, uz jedan dan pauze.
Kreću iz Novog Sada, a krajnja destinacija im je Brisel, Evropski parlament u glavnom gradu Belgije, gde će u ime studenata Srbije odneti pisma.
„Biciklisti su bili u Strazburu, oni su odneli pisma tamo, mi hoćemo da odemo korak dalje i odnesemo pisma do Brisela, da pokažemo da nam tih 500-600 kilometara neće napraviti problem i da ćemo ako treba i da trčimo do tamo, da nema nikakvih prepreka koje mogu da nas spreče da stignemo bilo gde”, kaže sagovornik „Vremena”.
Njihova ruta razlikuje se malo od trase kojom su pre njih prošli biciklisti. Dok su biciklisti prošli kroz Mađarsku i Slovačku, dalje kroz Austriju i Nemačku, do Belgije će trkači na putu ka Austriji proći kroz Hrvatsku.
Proći će kroz Osijek, Viroviticu, Varaždin, Grac, Oberpulendorf, Beč, Zajtenšteten, Salcburg, Minhen, Ulm, Štutgart do Strazbura. Tu će napraviti jednodnevnu pauzu i obići insitucije, a zatim će narednog dana krenuti kroz Mec, Luksemburg i Lijež do Brisela.
Pred njima je 16 dana trčanja tokom kojih će prelaziti uglavnom više od 100 kilometara dnevno. Nekoliko dana trčaće manje. Najkraća ruta će im biti od Meca do Luksemburga kada će preći 60 kilometara, dok će svim ostalim danima prelaziti bar 30 kilometara više.
Trčanje u štafeti
Trčaće studenti ove distance u štafeti - podeljeni u nekoliko grupa, tako da niko tokom jednog dana neće prelaziti čitavu planiranu distancu.
„Svako će dnevno trčati bar 15 kilometara. Kada neko čuje 15 kilometara, može da kaže da je to u redu, da može to da iznese bez problema, međutim kada se to ponavlja iz dana u dan, krenu da hvataju upale i onda je baš rizično, pa ćemo gledati da korigujemo maksimalno, da svi možemo da izdržimo. Treba izdržati da trčite 16 dana po 15 kilometara”, kaže Luka.
Kako dodaje, javilo im se već sada dosta ljudi koji žele da trče sa njima, da ih podrže na nekoj deonici.
„Stava smo da može, ali nam je važno da ne kvare našu logistiku i našu zamisao. U svakom momentu će na stazi biti minimum jedna naša osoba koju smo selektovali da ide sa nama na put. Koliko će ljudi u istom trenutku trčati, videćemo kasnije, u zavisnosti od toga kako se budemo osećali”, priča sagovornik „Vremena”.
Ideja je, kako objašnjava, da svakodnevno na ruti bude šesnaestoro studenata, ali u slučaju da se neko povredi, poći će i zamene, kako bi zaista ispoštovali plan da ih trči 16 za isto toliko žrtava pada nadstrešnice železničke stanice u Novom Sadu.
Ovi iskusni trkači napravili su plan po kome će kada jednog dana imaju manje napornu distancu, narednog trčati duže i obrnuto.
Selekcija
Kako bi bili sigurni da su spremni na ono što ih čeka i da će zaista trčati oni koji ovakav poduhvat mogu da iznesu, napravili su selekciju.
„Gledali smo prethodno trkačko iskustvo, nismo želeli da to budu ljudi koji su tek počeli s trčanjem ili koje nisu nikada imali takav način treninga da su svakog dana trčali ili da su prešli malu kilometražu”, objašnjava sagovornik „Vremena”.
Jedan od kriterijuma bilo je i pitanje: „Da li ste trčali polumaraton u Beogradu koji je nedavno održan?”.
„Ako je neko trčao Beogradski maraton ili polumaraton, sigurno je morao da pređe period priprema, da bude fizički spreman za taj napor. Za tu osobu automatski znamo da je u treningu, da je aktivna, jer maraton ne može da se spremi za mesec dana, pa je to bio jedan od kriterijuma.”
Osim toga, u detaljnoj formi, oni koji su želeli da trče, morali su da navedu i koliko na stazi proveli u prethodnih tri ili šest meseci.
Ideja je da niko ne krene nespreman.
Pred njima je veliki poduhvat kojim žele da pokažu sopstvenu izdržljivost za opšte dobro.',
'pageDate': '2025-04-17 14:27:34',
'pageAuthor': authors,
'visitorType': visitor_type,
});
console.log(post_id);
console.log('Pushed');
});