
SAD i Srbija
Trampov kandidat za potpredsednika je pisac „Službenog glasnika“
Senator iz Ohaja J.D. Vens, koga je Tramp predložio za svog potpredsednika, pisac je romana „Gorštačka elegija“ koji je objavio „Službeni glasnik“

Senator iz Ohaja J.D. Vens, koga je Tramp predložio za svog potpredsednika, pisac je romana „Gorštačka elegija“ koji je objavio „Službeni glasnik“

Nemoguće je ne primetiti da su dvoje od četiri autora koji će dobiti novac za filmove od Filmskog centra Srbije članovi SNS, da u Komisiji koja je odlučivala o kandidatima dominiraju članovi ili simpatizeri SNS, i da isto to važi i za Upravni odbor FCS-a koji je potvrdio predlog Komisije

Ti ljudi umeju da razvuku vreme na tanko kao kore za pitu, da ga podele na jedinice od kojih je najkraća mesec dana, da nam vreme jednolično kaplje po temenima kao na lošoj pozorišnoj predstavi

Suspenzija neverice stavka je koja se kao nužnost javlja čim se neki film označi kao romantična komedija, što, mimo desetina i desetina, ako ne i stotina odličnih filmova u svakoj od decenija, ipak jeste okoštali konstrukt sa kojim se ne može tek tako lako izaći na kraj

"Tiho mesto: Dan prvi", scenario i režija Majkl Sarnoski, je jedan od onih retkih slučajeva kada je treći film iz serijala najbolji. Dan prvi uspešno parira izvorniku, u nekim aspektima ga čak i nadmašuje, a uspeh ovog filma širom otvara vrata za nove nastavke

Kako je medijski magnat odvratio gledaoce od filma koji ga pokazuje u negativnom svetlu, kako je zbog jedne lepe žene u cvetnoj haljini Felini snimio film o paparacu, zašto je Bernstin poklonio Hofmanu svoj sat i slični detalji, deo su važne studije Sanje Domazet i Maje Vukadinović Novinarstvo i film, u kojoj analiziraju ta dva osnovna stuba demokratskih sloboda

Kako se ponašaju novopečeni dobitnici na lotou? Da li su euforični, zašto su ponekad uplašeni? I, kome uopšte smeju da kažu da su postali milioneri? „Vreme“ je pričalo sa Lucom Trabalskim, čovekom koji to zna iz prve ruke

Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić odlučio je da ukine crveni nivo bezbednosnih pretnji od terorizma, s obzirom na smanjeni nivo bezbednosnih izazova, rizika i pretnji od terorističkog akta

Mi smo nesposobni da preživimo bez drugih ljudi. U samoj suštini smo društvena bića, pa je naš svet, a isto važi i za većinu drugih sisara, gotovo u potpunosti ispunjen prisustvom drugih. Mnogi žive s nekim, skoro svi radimo u timovima, veliki gradovi donose kratkotrajne susrete s ogromnim brojem nepoznatih osoba, buku i tanke zidove, a danas svi koristimo televiziju, društvene mreže, “četovanje”. Ima li čovek u savremenom društvu uopšte mogućnost da razvije sopstveni glas, samosvojni unutrašnji svet, makar delimično nezavisan od spoljnih uticaja, zašto je to važno i na koji način se to može učiniti

Ovaj film opterećuju i ruže brojne opštemestaške prečice, koje pred gledaoce nisu iznete u vidu proživljenog, osmišljenog i opravdanog omaža ili pastiša klasicima i zaslužnim autorima i imenima žanra. Takođe i sumanuto dugačak niz banalnosti i ostalih truizama koji naprosto vape za štrihovanjem i ukazuju na raspričanost neretko povezivanu sa starošću, koja za sebe samu najviše mari

I ovog puta se konzumerizam, kome bioskopski/studijski film nepobitno svim svojim bićem teži, našao na putu detaljističkog i proživljenijeg (dakle, iskrenijeg) prikaza onoga što potvrđeno pripada dimenziji supkulture

Marten Provo uspeo je da ostvari samozacrtano i stvori vibrantan, a opet i dovoljno informativan “portret” evolucije kako jednog vanserijskog slikarskog dara, tako i jedne dugovečne i, recimo to i tako, korenske ljubavi, koja u sebi nosi i snažnu bliskost i privlačnost, ali, u svetlu opšteprihvaćenog građanskog poimanja morala i odanosti posve atipičnog podsoja

Njuzleter nedeljnika „Vreme“ traje tačno godinu dana, uvek sredom u podne

Volt Dizni ga je jednom nazvao „problematičnim detetom“ među glavnim likovima u koje spadaju i Pluton, Šilja i naravno Miki Maus

Furioza je u suštini kopija Auto-puta besa, nema u novom filmu ničega što nismo već videli u prošlom, s tim da je u prošlom sve to mnogo bolje. Furioza nije napredak i nadogradnja, već još jedan krug poznatom stazom, uz to znatno manje prijatan nego što nas je Miler navikao

Ljubav i krvoproliće Rouz Glas predstavlja i smislen i snažan doprinos savremenom kvir filmu razmahanijih prikazivačkih i autorskih ambicija

Pošto se 3. aprila navršilo 100 godina od rođenja Marlona Branda, prethodnik buntovnika bez razloga i simbol “brutalnosti ili bešćutnosti mladosti”, koji je promenio stil glume u američkom i ne samo američkom filmu, ovog proleća širom sveta, uključujući našu Kinoteku, ponovo se prikazuju njegovi filmovi Divljak, Tramvaj nazvan želja, Na dokovima Njujorka, Viva Zapata, Sajonara, Julije Cezar, Pobuna na brodu Baunti, Jednooki Džek, Kum, Poslednji tango u Parizu, Apokalipsa danas... To možda i nije izuzetak u vreme kulturne stagnacije, u kome kao da svi sada žive u nekoj verziji estetske 1993, ili 1983, ili 1973, ili 1963.

Sem Tejlor-Džonson, rediteljka biopika o Ejmi Vajnhaus, kojoj je, kako sama tvrdi, bila bliska prijateljica, pruža kruto standardizovan i nepobitno konvencionalan rad na temu muzičkog biografskog filma u čijem je fokusu pomenuta pop-zvezda

Tokio, najveći grad na svetu je kao Njujork bez smeća, beskućnika i mirisa marihuane na ulicama. Kjoto, sa svojih 1,4 miliona stanovnika, godišnje primi 32 miliona turista, najveći broj njih u aprilu kada cvetaju trešnje

Povodom 100 godina od rođenja Marlona Branda, prethodnika buntovnika bez razloga i simbola “brutalnosti ili bešćutnosti mladosti”, koji je promenio stil glume u filmu, ovog proleća širom sveta, uključujući našu Kinoteku, ponovo se prikazuju njegovi filmovi Divljak, Tramvaj nazvan čežnja, Na dokovima Njujorka, Viva Zapata, Sajonara, Pobuna na brodu Baunti, Jednooki Džek, Kum, Poslednji tango u Parizu, Apokalipsa danas... To možda i nije izuzetak u vreme kulturne stagnacije i reciklaže proizvoda kulture, od akademskih visina do popularnih bestselera, od mode, frizura, filmova, knjiga, pesama, pop muzike, do političke teorije – kao da svi sada žive u nekoj verziji estetske 1993. ili 1983. ili 1973. ili 1963.

Videoteka će pre svega ostati upamćena kao zanimljiv i hrabar pokušaj da se u okvirima srpskog filma ponudi nešto drugačije, mada istovremeno i kao film koji nije uspeo da do kraja razvije nemali potencijal koji je imao

U našem idućem njuzleteru otkrivamo kako se za izbore u Beogradu već fabrikuju fantomske liste sa falsifikovanim potpisima

Ivo Andrić je 19. aprila 1939. predao akreditive kao kraljevski poslanik u Nemačkoj, a nekoliko meseci kasnije, 1. septembra, počeo je Drugi svetski rat. Srećom mogao je da se osloni na odličnog vojnog izaslanika, pukovnika Vladimira Vauhnika. Ispostaviće se da je on bio najbolji špijun Kraljevine Jugoslavije

Dok jedni veličaju ovo filmsko ostvarenje, dobar deo publike negoduje i misli da produkcija nije prišla pevačicinoj priči pažljivo, već da na senzacionalistički način pokazuje brojne mračne trenutke preminule umetnice

Na predstojećim izborima kandidat za gradonačelnika Beograda ispred koalicije „Biram borbu“ biće Dobrica Veselinović. Njegove kolege iz Zeleno-levog fronta predstavljaju ga kao nekoga ko je posvetio život Beogradu i suštu suprotnost trenutnim “bahatim” gradskim vlastima. Po čemu je drugačiji i šta u svojoj kampanji može da ponudi Beograđanima

U Italiji je prošle godine svaka tri dana ubijena jedna žena. Film o femicidu „There’s Still Tomorrow“ Paole Kortelezi pojavio se u Italiji u vreme burnih protesta protiv femicida, i 2023, postao gledaniji i od "Barbi" i "Openhajmera".Ujedno je i najbolje rangirano ostvarenje koje je režirala jedna Italijanka do sada.

Filmske zvezde su odrednice po kojima se pamti neki film. Edgar Moren u studiji „Zvezde" priča o polubogovima koje je podario XX vek kao o modernom mitu