Dok jedni veličaju ovo filmsko ostvarenje, dobar deo publike negoduje i misli da produkcija nije prišla pevačicinoj priči pažljivo, već da na senzacionalistički način pokazuje brojne mračne trenutke preminule umetnice
Premijera filma o muzičkoj zvezdi Ejmi Vajnhaus „Back to black“ biće održana 7. maja od 20.30 u bioskopu Cineplexx BIG Beograd, saopštila je distributerska kuća Taramaunt.
Ulogu Ejmi Vajnhaus tumači Marisa Abela. Na veče premijere biće organizovan i poseban koncert dobrodošlice uz „Amy’s houseband“ od 19 časova u atrijumu šoping centra BIG fashion Beograd.
Mišljenja o ovom filmu su podeljena. Dok jedni veličaju ovo filmsko ostvarenje, dobar deo publike negoduje i misli da produkcija nije prišla pevačicinoj priči pažljivo, već da na senzacionalistički način pokazuje brojne mračne trenutke Ejmi Vanhaus.
Ejmin otac Mič, i sam izuzetno kontroverzna ličnost u njenom životu, ali i smrti, podržao je snimanje ovog filma i čak je za snimanje ustupio stan u kom se njegova ćerka predozirala, što je posebno šokiralo fanove i prijatelje.
Prema sinopsisu, film je priča o Ejmi Vajnhaus, od njenog početka karijere do revolucionarnog studijskog albuma „Back to black“. Ispričan iz njene perspektive i inspirisan duboko ličnim tekstovima koje je pisala, ovaj film je izuzetan portret žene koja stoji iza jednog fenomena i burne veze koja je centar jednog od najlegendarnijih muzičkih albuma svih vremena.
Ovo nije prvo ostvarenje o Ejmi. Snimljen je uspešan dokumentarni film Asifa Kapadije „Ejmi“ iz 2015. koji je osvojio brojne nagrade, uključujući Oskara, Baftu i MTV filmsku nagradu za najbolji dokumentarac. Kritički hvaljeni dokumentarac BBC „Reclaiming Amy“ usledio je 2021.
Uzrok smrti za sada nije poznat, ali pretpostavlja se da su godine zloupotrebe alkohola i droga u kombinaciji sa psihičkim problemima i burnim životom odnele danak. Telo Ejmi Vajnhaus pronađeno je u 16 časova, već u 18 časova na njenoj stranici na britanskoj Vikipediji unet je datum smrti, 23. jul, a čitav tekst prebačen je u prošlo vreme.
Detalj koji ne aludira ni na šta drugo do na sumanutu brzinu savremenog sveta, brzinu kojom se Ejmi Vajnhaus pojavila, zasjala, oduševila i očarala svet, potom ga razočarala i ugasila se. To je ujedno i sve što je pojava poput Ejmi imala sa ovim vremenom.
Sve drugo u vezi sa njom bilo je svevremeno. Britanka crnačkog glasa, pravila je muziku koja je bila mešavina bluza, soula, rokenrola, kantrija, sa stihovima iz samog srca sopstvenog mraka, bola i praznine, onog ružnog đavola koji čuči u svakome od kad je sveta i veka, a samo retki umeju da ga pretoče u lepotu za druge.
Ejmi Vajnhaus bila je od tih retkih i izvesno je da je umrla od otrovne mešavine uspeha i očaja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Bolje vreme će doći i to je naša izabrana odluka, ali mi nemamo luksuz da to vreme čekamo. Moramo neprekidno da ga pozivamo i to je Reflektor u Srboleku. Adresa na koju pozivamo bolje vreme da dođe, da se upoznamo. Ako mu se dopadnemo, možda i ostane”
Umetnost ne može da postoji bez konteksta, ona mora da komunicira sa vremenom u kome nastaje. Odavno nije dovoljno da umetnik sedi u nekom ateljeu, u kuli od slonovače i pravi nekakve forme, već je potrebno da umetnik ipak bude javni govornik, da promoviše izvesne vrednosti, vrednosni sistem koji je vezan za humanizam. Kroz umetnički jezik, naravno – mi nismo političari, ali umetnost svakako nikad nije bila apolitična, ona je oduvek imala svoj politički aspekt
Za mene je najbitnije da se uvek bavim stvarima koje volim, koje me zanimaju. Mislim da je to jako velika privilegija, naročito ako tome dodam i stalna putovanja, turneje i zanimljive ljude koje srećem. Naravno, sve to ima svoju cenu. Živim skromno, ali slobodno
Minja Bogavac, direktorka „Reflektor teatra“, za novi broj „Vremena“ priča o progonu tog angažovanog pozorišta i kako su rešili da naprave svoj prostor
Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu
Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.