"Tiho mesto: Dan prvi", scenario i režija Majkl Sarnoski, je jedan od onih retkih slučajeva kada je treći film iz serijala najbolji. Dan prvi uspešno parira izvorniku, u nekim aspektima ga čak i nadmašuje, a uspeh ovog filma širom otvara vrata za nove nastavke
Foto: PromoFoto: Promo
Dobro je. Konačno da na repertoar stigne film koji zavređuje da se zbog njega ode u bioskop i koji, samim tim, vraća veru u filmska uživanja na velikom platnu. Istina, u trenutnoj ponudi su i dva zaista veoma dobra animirana filma ‒ U mojoj glavi 2 i Grozan ja 4, od kojih je prvi već postao čistokrvni letnji hit za koji se traži karta više, a drugi je sasvim pristojan i zabavan nastavak, ali kada govorimo o naslovima namenjenim “odrasloj” publici, situacija nije baš ružičasta. Furioza i pored određenih kvaliteta, nije uspela da se nametne u onoj meri koliko se od nje to očekivalo, dok su Bajkeri i Loši momci: Sve ili ništa brzo pali u zaborav. Na promašenost filmova Horizont: Američka saga – prvo poglavlje, Do zadnjeg daha (kakav prevod!) i Egzorcizam ne treba trošiti reči, njima nisu samo kritičari okrenuli leđa, već i publika. U toj i takvoj podeli, novo Tiho mesto se ističe kao film koji konačno ima šta da ponudi.
Prvi film iz serijala Tiho mesto pojavio se 2018. godine i doživljen je, ne bez valjanog razloga, kao “čedo” glavnog glumca, reditelja i koscenariste Džona Krasinskog. Ovaj kamerni horor o porodici Abot koja se krije na udaljenoj farmi postao je veliki svetski hit i zaradio gotovo 350 miliona dolara od bioskopske distribucije, dok je koštao “svega” sedamnaest. Priču Tihog mesta osmislili su Brajan Vuds i Skot Bek: sve se tu vrti oko najezde slepih i krvoločnih vanzemaljaca koji svoje žrtve pronalaze zahvaljujući izoštrenom sluhu, i porodice koja pokušava da preživi u novonastalim uslovima. U moru konfekcijskih horora za jednokratnu upotrebu i brzi zaborav, Tiho mesto se izdvojilo zbog nespornog dramskog naboja, za koji je najzaslužniji bračni par Džon Krasinski – Emili Blant, a koji i u filmu tumače supružnike. Uspeh je doveo do nastavka dve godine kasnije, s tim što je Krasinski za drugi deo sam napisao scenario (Vuds i Bek su krenuli dalje i posvetili se drugim projektima, kao što su 65 i Jeretik), režirao i koproducirao. Tiho mesto 2, mada finansijski uspešno, nije donelo ništa novo – iako je ponuđeno upotrebljivo, zamor je u nastavku bio primetan – pa ne čudi što je za sledeći deo odabran novi kreativni tim.
Tiho mesto: Dan prvi je prednastavak u kome je fokus priče pomeren na sam početak vanzemaljske najezde, na dan prvi, što je pristup koji je delimično iskorišćen i na početku drugog dela, ali sa porodicom Abot u središtu tog uvoda. Radnja ovog puta nije smeštena u američku provinciju, već u višemilionski Njujork, što filmu daje dodatnu spektakularnost. Priču su osmislili Krasinski i Majkl Sarnoski, a Sarnoski je i napisao scenario i režirao film postaravši se za svežinu koja je nedostajala Tihom mestu 2. Dan prvi je svojevrstan novi početak: pred nama su potpuno novi likovi i manje-više nova situacija iako je sama srž postavke ostala ista (ne smete da napravite ni najmanji zvuk, ili će vas zastrašujući krakati vanzemaljci zgrabiti i rastrgnuti, što je lekcija koju junaci Dana prvog tek treba da savladaju).
Majkl Sarnoski je na sebe skrenuo pažnju hvaljenim dramskim trilerom Svinja (2021) sa Nikolasom Kejdžom, Aleksom Vulfom i Adamom Arkinom u udarnim ulogama, i ispostavilo se da je odličan izbor za odmenu Krasinskog. Sarnoski je preuzeo osnovnu postavku, a onda priču učinio svojom, prilagodio je ličnom senzibilitetu, što se pokazalo kao pun pogodak. Prvog dana invazije slepih vanzemaljaca u Njujorku, Sam (Lupita Njongo, proslavljena epizodom u filmu 12 godina ropstva) probija se sa svojim mačkom Frodom kroz grad paralisan strahom i užasom, usput srećući preživele. Oskarovka Njongo je na visini zadatka i uspešno predvodi glumačku podelu, a od polovine filma ključnu podršku joj pruža Džozef Kvin, mladi engleski glumac u velikom holivudskom usponu (četvrta sezona Čudnijih stvari, predstojeći Gladijator 2 i Fantastična četvorka), koji je ovde odličan. Tu su još Aleks Volf (sa kojim je Sarnoski već sarađivao na Svinji) i Džimon Hansu (koji je glumio epizodu i u Tihom mestu 2, pa je Dan prvi istovremeno i dragocena razrada njegovog lika), kao i mačak Frodo (“glume” ga Šnicla i Niko) koji veoma često “krade šou”. Dobra je to podela, i glumci, a posebno Njango i Kvin, uspevaju da nas “vežu” za sebe, da nam ne bude svejedno šta će im se dogoditi – što je za film poput ovog od ogromne važnosti. Uz to, ne manjka ni horora – s tim da nema eksplicitnosti, sve je u nagoveštaju, uz minimum prikazanog krvoprolića.
U narativnom pogledu, Dan prvi je istovremeno i prednastavak i spinof, jer istovremeno širi univerzum Tihog mesta dokazujući da nije neophodno da u centru priče budu članovi porodice Abot kako bi se publika privukla u bioskope. Uz to, Dan prvi je spektakularniji od prvog dela, a svakako je uzbudljiviji i kompaktniji od drugog. Pred nama je jedan od onih retkih slučajeva kada je treći film iz serijala najbolji. Dan prvi uspešno parira izvorniku, u nekim aspektima ga čak i nadmašuje, a uspeh ovog filma širom otvara vrata za nove nastavke. Neka. Univerzum Tihog mesta očigledno još ima šta da ponudi.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Barak Obama je 2012. godine poslao svog ministra finansija da urazumi nemačkog kolegu koji je, protiv prezaduženih Grka, naglašavao moralni značaj trpljenja bola na kratke staze, zarad integriteta na duge staze. Ubeđivanje nije uspelo. U svakom slučaju, bez ordoliberalizma ne može se razumeti nastanak EU, kao ni nemačka pozicija u Evropi. Bez njega se, zapravo, ne može tumačiti ni XX vek
Pronalazak i širenje fotografije za Hoknija predstavlja trenutak u kome je optička slika samo fiksirana na papir uz pomoć hemijskih dodataka. Prateći likovne procedure, Hokni sugeriše da se modernost rađa upravo sa umetničkim oslobađanjem od optičkih aparatura i pomagala i povratkom na nesavršeni, manuelni izraz
Delajući unutar granica žanra (i zombi horora kao podžanrovskog skupa), te sopstvenih (mito)poetika, scenarista Aleks Garland i reditelj Deni Bojl nastavljaju sopstvenu priču mikrozapleta previše bavljenja uvek iritantnim eksplikatorskim zahtevima u kojima se gledaoci podsećaju na sve što je bilo u prethodnim filmovima. Pri tome, ama baš sve mora biti jasno, te, istovremeno, mora da zadovolji i nostalgičarski štimung kao nužan činilac u kreativno-poslovnim jednačinama ovog tipa
Irski bend “Fontaines D.C.” dolazi nam iz zemlje sa očiglednim viškom istorije i kulture, pa se otuda razumemo veoma dobro. Kada pevač Grijan Četen u jednom trenutku sa scene diskretno uzvikne: “Free Palestine!”, naša mlada publika spremno odgovara glasnim odobravanjem i kovitlacem palestinskih marama kefija, što ih mnogi ponosno nose oko vrata. Ali ovo zapravo uopšte nije demonstracija političkog aktivizma, kako bi neko mogao pomisliti. Samo mali podsetnik na to kako je sjajno kad ti velike nove zvezde na vrhuncu svoje karijere dođu u grad i podele sa tobom radost izuzetne muzike koju su sami stvorili, kao i svoje autentično ljudsko uverenje spram dirigovane svakidašnjice svuda unaokolo
Fašisti su od D’Anuncija preuzeli ideje akcije i djelovanja – i to nasilnog i brzog djelovanja. Demokratija sa sobom donosi određenu sporost, a D’Anuncio je želio sve odmah i sada – što sigirno podsjeća na neke današnje pojave
Generacija koja vodi ovu pobunu prihvata razlike kao deo svog horizonta normalnosti, nešto prirodno i podrazumevano. Otuda je njihov patriotizam čist, nimalo nalik toksičnom nacionalizmu iz devedesetih
Nikad se još nije desila istovremena blokada svih većih gradova u zemlji za puka dva sata. Sada jeste. Studenti i građani tu neće stati, jer osim otpora nemaju drugog izbora. Kako će teći narodno blokiranje Srbije i što se dalje može očekivati
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!