img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pun kufer marketinga

Rat za mir

16. новембар 2005, 14:51 Nadežda Milenković
Copied

Otkud u reklamnoj kampanji za crkvu deterdžent taktika

Jeste li uspeli da na RTS-u odgledate onu reklamu za crkvu? Doduše,

nije bila u bloku reklama i nije trajala trideset sekundi, ali je zato po svemu ostalom podsećala na TV spot. Slika, rad kamere, montaža – gotovo emtivijevski, kako i treba kad su vam mladi ciljna grupa. Mladi su i u spotu – živahno svedoče o prednostima proizvoda koji se u ovom slučaju zove Srpska pravoslavna crkva. I, mada ekran nije bio podeljen na dva dela kako to obično rade kad nam pokazuju kako i koliko može da opere ili upije taj i taj proizvod, i u ovoj reklami je dokazivano da „u poređenju sa običnim proizvodima“ od crkve dobijate mnogo više. „Obični proizvodi“ su, kako i dolikuje, ostali anonimni, ali ipak prepoznatljivi u pežorativnim nazivima kao što su „nenarodne organizacije, razne dekontaminacije, tolerancije“… E, ovde ćemo malo da zastanemo. (Ko puši može slobodno da zapali jednu.) Otkud u reklamnoj kampanji za crkvu ova deterdžent taktika? Ako ćemo marketinški, pogrešno je jer je u suprotnosti sa osnovnim atributima proizvoda. Kad jedan deterdžent sve druge proglasi automatski lošijim od sebe – to nije u suprotnosti sa njegovim osnovnim atributima jer suština tog proizvoda nije u njegovim moralnim, već – hemijskim svojstvima. Iz istog razloga te reklame i ne pokušavaju da nas ubede da je pranje nekim praškom vrlina i visoko moralan čin. I obrnuto, ako su vrlina i moral osnovna svojstva vašeg proizvoda, onda je pogrešno promovisati se zlonamernim omalovažavanjem svih ostalih, u ovom slučaju nevladinih organizacija. Osim ako se ne dogovorimo da su zlonamernost i omalovažavanje postali vrline ili barem vrlo moralan način da se vrlina promoviše. Ali, šta ćemo ako se neko to već dogovorio u naše ime samo nas nije obavestio (ili se mi pravimo blesavi)? Šta ako ovo nije bila loša reklama za dobar proizvod, već reklama koja sasvim odgovara proizvodu, a bogami i potrošačima, šta ćemo onda da radimo? Da se priklonimo vladajućoj većini ili da i dalje ostajemo zbunjeni (i molimo Boga da ne naletimo na ludog)?

Može li se promovisati proizvod, ideja, čovek, a da se odmah ne prekrši deset što božijih, što zakonskih odredbi? Ili nema uspeha bez agresije, mir se postiže ratom, demokratija se uteruje silom…? Moraju li neke čokoladne bananice „Banat“ za sebe da kažu „jedina prava“ kad svi već godinama jedemo one druge, jedine, „Štarkove“? Mora li nešto što je po sastavu nektar ili sirup da se reklamira kao ceđeno voće? (Zakon kaže da ne sme!) Mora li da bude „najvredniji čep na svetu„? (Ako nisu proverili, onda lažu, ako ne lažu, to je zato što „na svetu“ ne smete mamiti potrošače nesrazmerno velikim nagradama!) Može li se uopšte biti skroman i pristojan, a ipak uspeti? Pri tom ne mislim na onu lažnu skromnost, na ono kad ljudi za sebe kažu ili napišu „moja malenkost“ (da je u njihovom rečniku „malenkost“ nešto od malog značaja koristili bi taj termin za neistomišljenike, a ne za sebe), ili kad nam se RTS izvini zbog smetnji koje izaziva dotrajala oprema (ma jok, nije to reklama za pretplatu). Mislim, na primer, na jednu stranu reklamu za pivo. Stotine muškaraca, u smeđim i žutim togama, trče preko polja. Karmina Burana tutnji, i dok smeđi formiraju siluetu čoveka, a žuti pivo koje on ispija, svi uglas pevaju: „Ovo je velika reklama, ovo je ogromna reklama, ovo je tako prokleto ogromna reklama da bi joj bolje bilo da prodaje pivo, inače smo nadrljali.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar
Niču zgrade po Srbiji: Hoće li novi zakon reširi problem nelegalne gradnje?

Komentar

Legalizacija kakvu svet nikada nije video – još jednom

Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima

Radmilo Marković

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure