img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Međuvreme

12. новембар 2003, 16:07 Redakcija Vremena
Copied

Pas

Na Trgu oslobođenja u Novom Bečeju, Radivoj Lalić zvani Rade Šinter, prema tvrdnjama iz Organizacije za poštovanje i brigu o životinjama Orka, u četvrtak 6. novembra „brutalno je ubio psa ženskog pola, žute boje, malog rasta“. Iz ove organizacije ističu da je životinja bila ljubimac dece iz kraja. Neposredno pre ubistva ležala je na suncu i nije predstavljala nikakvu opasnost za prolaznike. Rade Šinter je, kako tvrde pred većim brojem svedoka, rukama usmrtio životinju udarajući njom više puta o beton, zatim ju je zgazio nogama i nakon toga telo ubacio u korpu bicikla u kojoj se već nalazilo nekoliko mrtvih pasa. „Orka“ je povodom ovog slučaja podnela prijavu OUP-u Novi Bečej, Opštinskom sudu, nadležnim inspekcijskim službama i Republičkoj veterinarskoj inspekciji s molbom da se ovakvi slučajevi ubuduće kazne i spreče. Zakon o zaštiti životinja u Srbiji i Crnoj Gori još ne postoji.

Koncert

Slavni italijanski pijanista Đakomo Batarino je u nedelju 9. novembra održao svoj drugi koncert u Srbiji i Crnoj Gori, u Gvarnerijusu, centru lepih umetnosti Jovana Kolundžije. Na programu su bile kompozicije Lista, Ravela i Prokofjeva, a koncert je ostvaren u saradnji s Italijanskim kulturnim centrom. „Zadovoljan sam svojim večerašnjim sviranjem. Klavir je veoma star, ali se nikada ne treba žaliti, jer je lepo što sam uopšte imao priliku da sviram na njemu. Nije bilo lako, ali je najvažnija stvar da kada sviraš, nikada ne tražiš izgovore. Uvek se pretvaram da sviram na velikom Stenvej klaviru. Jedan od najlepših komplimenata koji sam dobio jeste: ‘Nisam znao da ovaj klavir može da zvuči ovako’“, rekao je Batarino za „Vreme“.

Đakomo Batarino je autor za sada jedinstvenog projekta spajanja opere i klavira. Naime, dve čuvene opere Boemi i Karmen prekomponovao je u „muziku za dve ruke“, trudeći se da ona što više liči na te opere. „Opera podrazumeva mnogo muzičara, pevača, instrumenata, kostima, osvetljenje, prostor… Muziku čujete veoma teško jer vas toliko stvari ometa. Zato sam uzeo pet instrumenata iz orkestra i između tri i deset glasova pevača, i preradio ih u ‘čistu’ muziku. Nisam pri tom dodao nijednu notu.“

Batarino tokom više od dve decenije nastupa u vrlo značajnim muzičkim institucijama širom sveta i dobitnik je mnogih nagrada na međunarodnim pijanističkim takmičenjima: Carpintei in musica 2003, Evropska muzička takmičenja u Monakljeriju, Los Angeles Liszt Competition 2000… U sali je ostalo upražnjeno 29 mesta, rezervisanih za članove Italijanskog kulturnog centra, prisustvovao je samo direktor Rozino Rizi. Te večeri održana je fudbalska utakmica Roma–Lacio.

Švercovanje

Dnevni list „Večernje novosti“ dao je pregled tri uobičajena načina švercovanja u gradskom prevozu, kao jedne od dodatnih mogućnosti za uštedu i preživljavanje. Naime, niste bogzna kakav prevarant ukoliko vam pri ulasku u vozilo dobronamerni građanin koji u tom trenutku izlazi ćušne već poništenu kartu u ruke. Drugi način tiče se onih najsnalažljivijih, koji pri ulasku u autobus upitaju najbližeg putnika za kombinaciju poništenih brojeva na karti. Onda iz džepa izvade svoj štos karata sa svim postojećim kombinacijama, počev od one 123 pa sve do 789, i među njima natenane potraže onu pravu. Treći način odnosi se isključivo na noćni saobraćaj u kome su malobrojni kondukteri „otvoreni za saradnju“, pa tako, umesto da platite 35, izdvojićete samo 20 dinara, ali kartu – nećete dobiti. Tokom noćne vožnje uštedite petnaest dinara, a kondukter mnogo više. Za one koji imaju vešto oko može se ponuditi i četvrta varijanta. Jednostavno, kupite kartu, stanete u blizini aparata za poništavanje, a ukoliko tokom vožnje na stanici ugledate četiri osobe sumnjivog izgleda koje se u trenutku zaustavljanja autobusa razdvajaju – dve na prednja, dve na zadnja vrata – na vreme poništite kartu.

Krkanluk

Na sastanku valjevske Komisije za dobrovoljno davanje krvi Opštinske organizacije Crvenog krsta, u žučnoj raspravi javila su se dva suprotna stava: prema jednima (dugogodišnjim davaocima), dobrovoljni davaoci više ne dobijaju čak ni „obrok zahvalnosti“, a kamoli nekakvu dodatnu pomoć pri lečenju, iako su mnogi ljudi na ovim prostorima dali krv više od sto puta. Vladislav Milivojević tvrdi kako se dešavalo da čovek koji je dao krv 250 puta mora da nadoknadi boce krvi koje su neophodne njegovim najbližima. On je optužio aktuelnu vlast da ne obezbeđuje novac neophodan za organizaciju akcija, a da davaoci ne dobijaju na poklon čak ni značke, olovke niti diplome. To, po njemu, dokazuje i činjenica da se niko od opštinskih čelnika koji su pozvani na sastanak nije pojavio. S druge strane, sekretar opštinskog Crvenog krsta Biljana Milovanović, smatra da se ovaj nesporazum javio zato što ljudi koji su nesporno zaslužni ne mogu da shvate svetske standarde, kao ni to da se „neke stvari suštinski menjaju“. To se odnosi na činjenicu da „ako su dobrovoljni davaoci, onda nema nadoknada, krkanluka i terevenki uz druženje posle velikih akcija, čak ni ‘obroka zahvalnosti’, što je u Srbiji godinama bila praksa“.

Vekna

Najsvežije cene hleba, koje su na snazi od utorka, pravdaju se iz Unije privatnih pekara drastičnim skokom cene brašna na tržištu. Pekari su, naime, do pre mesec dana kilogram brašna plaćali 15 i 16 dinara, a sada plaćaju po 20, odnosno 22 dinara po kilogramu. Za naredni period, elem, prognoziraju se nova i, kako iz Unije kažu, mnogo drastičnija poskupljenja, koja automatski uzrokuju još veće cene hleba. Svega toga ne bi ni bilo da je republička vlada uslišila zahtev pekara čime bi se omogućio uvoz 300.000 tona pšenice. Od te količine svakog meseca na tržištu bi se intervenisalo sa po 30.000 tona. Ovako nam najverovatnije ne preostaje drugo do da se na proleće nadamo ceni hleba od 40, pa i 50 dinara. Što se tiče stručnjaka koji su se unapred ogradili od određivanja realne cene hleba, trenutna situacija i nije alarmantna. Kako jedna od njih, Zlatica Marković iz beogradske Žitozajednice, reče: „Dokle god ima vekni po kontejnerima za đubre, ne može se reći da je hleb skup.“ U međuvremenu, na hitnom sastanku u Vladi Srbije, postignut je dogovor da se cene vrate na staro. Iz nekih razloga, u toj vesti istaknuto je da je sastanku prisustvovao – ne zna se u kom svojstvu – i predsednički kandidat Dragoljub Mićunović.

Podrška

Oko hiljadu ljudi, uz zvuke gusala i povike „Ne damo te, generale“, okupilo se u ponedeljak na Trgu srpskih ratnika u Kraljevu, dajući ko kako ume i može svoj doprinos za oslobađanje „generala Laze“. Vodnik Dragoslav Brnović istupio je u ime vojske, podneo „raport“ preživelih ratnika sa Kosmeta i poručio da su kosmetski borci spremni da, ako treba, pod komandom generala Lazarevića ponovo krenu na Kosmet da vrate „privremeno oteto“. Akademik Kosta Čavoški optužio je pojedince na vlasti za kvislinštvo i izdajstvo, uz konstataciju da nema druge do da im narod na ovakav način skrene pažnju i spreči vidovdansku kletvu. Ali, najveći utisak ostavili su najmlađi. Ispred svih, jedanaestogodišnji Aleksa Antić iz Prizrena, kome su šiptarski teroristi kidnapovali oca Zlatka, jecajući je poručio da su on i njegovi vršnjaci „čika Lazina vojska“.

Kremacija

Krematorijum na Lešću, jedini u državi, prema rečima Miloja Radovanovića, pomoćnika direktora zaduženog za razvoj u JKP Pogrebne usluge, ima dve peći, od kojih radi samo jedna, a ukoliko se ubrzo ne zamene šamotne opeke, spaljivanje pokojnika biće potpuno obustavljeno. Umesto da dve peći rade naizmenično, ova jedna se troši dvostruko više pa, prema Radovanovićevim prognozama, ni ona „neće još dugo“. Trenutno su šamotne opeke toliko dotrajale da postoji opasnost da kovčeg koji se kremira propadne i da se spaljivanje zaustavi na pola. Povećan je i rizik od požara. On dalje navodi da je rekonstrukcija peći planirana još u aprilu, ali se ne zna zašto se odustalo od toga. Sada je grad izabrao Mašinski fakultet da izradi studiju o stanju peći krematorijuma i prilagodi ih važećim standardima EU-a. Na Lešću se godišnje obavi oko 2200 kremacija, a u ovom trenutku se oko 200 urni nalazi na policama ispraćajnog prostora. Prema gradskoj Odluci o sahranjivanju, groblje nije dužno da i posle šest meseci čuva urnu, ali, kako kaže Stevo Obradović, direktor groblja Lešće, postoji razumevanje za sugrađane.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.септембар 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure