img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Međuvreme

10. март 2004, 19:53 Redakcija Vremena
Copied

Ispraćaj

Kafedžija Petar Kovačević (63), vlasnik krčme Četiri dame u Mionici, na izdržavanje šestomesečne kazne otišao je uz muziku, iće i piće. Kovačević je, kako pišu „Večernje novosti“ osuđen zbog zloupotrebe službenog položaja. Kada je početkom devedesetih godina hteo da „ugasi“ svoje preduzeće Kovač-komerc, njegov ortak iz Sevojna mu je zatražio papire kako bi mogao sam da nastavi posao. Nedugo zatim, Kovačevićev poslovni partner je uhvaćen u švercu sa papirima overenim pečatom Kovačevićeve firme. Posle dužeg suđenja obojica su dobili po dve godine zatvora, ali je Kovačeviću, zbog tri infarkta, kazna smanjena na šest meseci. Dan uoči odlaska, Petar Kovačević je za sebe, svoju porodicu i pedesetak najbližih prijatelja priredio pravo narodno veselje, uz orkestar i dve pevačice. Gosti su doneli prase, piće, poklone i novac „da mu se nađe u zatvoru“. Veselje je trajalo do rane zore, a kada je Kovačević konačno krenuo u šabački zatvor, iz oka mu je, ipak, kanula suza.

Miš

U laboratoriji na trećem spratu Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu u ponedeljak 1. marta izbio je požar koji je odmah ugašen. Po rečima dekana fakulteta Vladana Markovića, požar je buknuo zbog prerezanog strujnog kabla. Glavni osumnjičeni za podmetanje požara je – laboratorijski miš. Kako je utvrđeno, zbog pukotina na kablu sevnula je varnica koja je zahvatila papir i zapaljivi materijal u laboratoriji. Međutim, zaposleni su protivpožarnim aparatima brzo ugasili vatru, tako da je oštećen samo sto.

Penzija

Najdeblji Srbin, Vojče Bešinović iz Boluje kod Kučeva, težak 230 kilograma, dobio je rešenjem Fonda za penzijsko-invalidsko osiguranje penziju u iznosu od 7980 dinara i tako postao prvi građanin Srbije koji je zbog svoje (nat)prirodne težine otišao u prevremenu penziju. Svoj radni vek u majdanpečkoj fabrici bakarnih cevi Bešinović je okončao u 43. godini života. Kako piše „Glas“, Vojče Bešinović zbog svoje težine u poslednje dve godine nije mogao da prekorači ni deset koraka bez vidnog zamora, kao ni da, zbog bolova u leđima, duže vreme sedi. Pre dvadeset godina, Vojče je imao svega 70 kilograma. Počeo je nenormalno da se goji pre deset godina posle povrede na radu. Lekari i endokrinolozi ni do danas nisu utvrdili zašto se toliko ugojio.

Diplome

Službenicima Skupštine Srbije i Crne Gore, Narodne skupštine Republike Srbije i Skupštine Republike Crne Gore koji su završili kurs „Evropske institucije na internetu – izvori informacija i baze podataka“ u petak 5. marta svečano su dodeljene diplome. Diplome su im u Skupštini Srbije i Crne Gore uručili šef odseka za demokratizaciju pri Misiji OEBS u Srbiji i Crnoj Gori Hanelore Valier i predsednik Evropskog pokreta za Srbiju Živorad Kovačević. Kurs u organizaciji Evropskog pokreta u Srbiji i Misije OEBS u Srbiji i Crnoj Gori pružio je svojim programom polaznicima priliku da saznaju više o dostupnim informacijama i on–line bazama podataka o evropskim institucijama. Kako je istakla Hanelore Valier, „neophodno je da zaposleni u Skupštinama budu spremni da pruže stručnu pomoć poslanicima kako bi oni više doprineli procesu reformi zakonodavstva i ekonomije“. Valierova je dodala da ovakvi programi stručnog usavršavanja omogućavaju kontinuiranu izgradnju kapaciteta skupštinskih sluzbenika i pospešuju njihovo aktivno učešće u procesu donošenja zakona.

Karte

U izlozima mnogih beogradskih trafika pojavili su se ovih dana natpisi kojima se kupci obaveštavaju da je kod njih moguće kupiti najmanje pet pojedinačnih karata za gradski prevoz. Iako trafike imaju sklopljen ugovor sa Gradskim saobraćajnim preduzećem „Beograd“ o prodaji karata, odredba o ovom ograničenju se ne pominje ni u jednoj od njegovih tačaka. Nije poznato da li prodavci ovim ucenjivačkim metodom pokušavaju da povećaju svoju dobit od prodaje ili im je možda lakše da ovako vraćaju kusur, ali kako je za „Glas“ rekao Branko Janković, šef dežurne službe gradske tržišne inspekcije, ovakvo uslovljavanje kupaca nije dozvoljeno, a cena karte mora da važi kako za jednu tako i za više karata. „Jedino što tržišna inspekcija može da uradi po ovom pitanju“, objasnio je Janković, „to je da reagujemo na prijave građana, a mi do sada nismo dobili nijednu.“ Mandatna kazna za ovakvo „poslovanje“ iznosi 2200 dinara. Iako su toga svesni i vlasnici trafika, natpisi i dalje stoje.

Direktor

Skupština akcionara Cepter banke imenovala je Luku Kisoa za novog direktora. Kiso je poslednjih pet godina radio u Vojvođanskoj banci kao direktor filijale Novi Beograd. U obraćanju akcionarima, on je istakao da je sa velikim zadovoljstvom prihvatio da rukovodi Cepter bankom, jer ona, od osnivanja do danas, nijednog trenutka nije bila nelikvidna, a za dvanaest godina postojanja uspela je da se razvije od male banke do banke srednje veličine. „Moja ambicija je da znak prepoznavanja Cepter banke ostane pouzdan, brz i efikasan finansijski servis, pre svega za mala i srednja preduzeća, ali i za građane“, rekao je Kiso.

Unija

Na inicijativu Gimnazije u Mladenovcu i Prve i Druge kragujevačke gimnazije stvorena je Unija đačkih parlamenata gimnazija Srbije. Prvoj sednici Unije, održanoj 27. februara, prisustvovali su delegati iz 26 gimnazija širom Srbije, kao i predstavnici Ministarstva prosvete i sporta Republike Srbije koji su podržali ovaj projekat. Funkcionisanje Unije trebalo bi da doprinese boljoj saradnji, razmeni iskustava među gimnazijama i zajedničkim projektima na polju nauke, kulture, sporta… Na sednici se raspravljalo o radu Unije, usvajanju dokumenata neophodnih za njeno postojanje, ali i budućim projektima. Ipak, glavni problem Unije za sada je okupljanje što više gimnazija, te se svi zainteresovani mole da se jave na telefon 064/187-22-78. Kako za „Vreme“ kaže Vukašin Mijailović, učenik četvrtog razreda Gimnazije u Mladenovcu, među prvim projektima biće „demokratizacija odnosa profesor–učenik“, kao i pospešivanje tolerancije među učenicima.

Linč

Advokat Biljana Kovačević-Vučo najavila je da će od državnog tužioca i drugih državnih organa zatražiti da se zaštiti ličnost njenog klijenta Vladimira Popovića Bebe, bivšeg šefa vladinog Biroa za komunikacije. Ona je na konferenciji za novinare u utorak 9. marta optužila Borislava Mikelića, Nebojšu Pavkovića, Milorada Vučelića, Aleksandra Tijanića i Sinišu Vučinića da pozivaju na linč Vladimira Popovića. Marina Kosanović, drugi advokat Vladimira Popovića, rekla je da je nova vlada njenom klijentu ukinula obezbeđenje koje je on dobio kao štićeno lice odlukom Ministarstva unutrašnjih poslova. Ukoliko državni tužilac ne sasluša navedene osobe radi utvrđivanja postojanja elemenata krivičnog dela terorizma, destabilizacije državnog uređenja i podstrekivanja na linč, Biljana Kovačević-Vučo je najavila da će podneti krivične prijave. Prema procenama advokatskog tima, bivši šef Biroa za komunikacije je u životnoj opasnosti, a matrica pripreme za zločin ista je kao u slučajevima ubistva Zorana Đinđića i novinara Slavka Ćuruvije.

Budućnost

Prošle nedelje vladika mileševski Filaret je u strogoći otišao koji korak dalje nego njegov kolega Irinej. Za razliku od Irineja koji je iz Crkve izopštio na „samo“ godinu dana „samo“ članove Organizacionog odbora turijske Kobasicijade, Filaret je zapretio svima koji kakva slavlja organizuju, ili u njima učešća imaju, petogodišnjom epitimijom – potpunim odlučivanjem od crkvenog života. Neće im, veli, toliko godina sveštenik u kuću ući, vodicu svetiti, opelo očitati… Ova pretnja uzburkala je javnost, vernike i one koji to nisu, svakog iz svog razloga, i nije baš sa razumevanjem primljena. Najviše su zabrinuti sveštenici: ako zaista bude kako je vladika rekao, ostaće bez posla. Trajno. Filareta to ne brine: može se sasvim lepo živeti i od reketa na upotrebu lika Belog anđela u komercijalne svrhe, a za nuždu tu je i industrijski ribnjak koji mu je Vojska pre neku godinu sagradila. Biće sigurno onih koji će njegova uputstva slediti i post postiti. Radnjica će raditi.

Računica

Ministar za kapitalne investicije Velimir Ilić, dok je bio još kandidat za tu funkciju, utvrdio je da u robnim rezervama nema dovoljno hlebnog žita i da se može očekivati poskupljenje hleba. To poskupljenje pekari su najavili, negde i sproveli, ali posle obećanja da će država tržišno intervenisati i nekako pokriti pekarske gubitke, cene su vraćene tamo gde su bile. Činjenica da pšenice u skladištima ima, ali ne u državnim, te da joj se cena ni u jednu računicu ne može uklopiti, nagnala je nadležne da se prisete davno zaboravljenih načina kojima se dugoročno obezbeđuje stabilnost tržišta žitarica – pariteta cena. Za probu, jer se primiče proletnja setva, republička Direkcija robnih rezervi kupila je 70.000 tona mineralnog đubriva koje je zavisno od vrste, platila između devet i 12,5 dinara po kilogramu i ponudila skladištarima trampu za pšenicu prošlogodišnjeg, ali i ovogodišnjeg, budućeg roda, u paritetu na kome proizvođači inače insistiraju: kilo za kilo. Takav odnos cena pšenice i đubriva zabeležen je poslednji put krajem sedamdesetih godina. Ova državna inicijativa nije naišla na razumevanje, iz prostog razloga što je pšenica koje trenutno nema dovoljno znatno skuplja od đubriva koga na tržištu ima. Za utehu, Velimir ilić je najavio mogućnost dobijanja donacije u žitu, na čemu se intenzivno radi, ali u detalje nije ulazio. Po ponuđenom paritetu za budući rod može se zaključiti da će garantovana cena pšenice posle žetve biti oko deset dinara, za trećinu manja nego što je sada, a za četvrtinu viša nego prošle godine.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure