img
Loader
Beograd, 36°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Međuvreme

17. mart 2004, 15:06 Redakcija Vremena
Copied

Rak

S obzirom na to da je rak pluća najčešće maligno oboljenje u Srbiji, a da je u 90 odsto slučajeva uzrokovano pušenjem, Društvo Srbije za borbu protiv raka predložilo je nekoliko rešenja. Dr Slobodan Čikarić, predsednik Društva, smatra da bi najpre trebalo povećati cenu paklice cigareta sa jednog na pet evra, iz razloga koji bi se sveo na onaj da Srbina uvek najviše boli kada ga „udare po džepu“. Dobit od povećanja cene bio bi prosleđen u Republički fond za zdravstveno osiguranje. Sledeći predloženi korak bio bi donošenje zakona o zabrani reklamiranja duvana, o antireklami na svakoj paklici cigareta, kao i o zabrani pušenja na javnim mestima. Ipak, najzanimljivija sugestija Društva jeste da se za svaki novootkriveni slučaj raka pluća industrija duvana kazni sa oko 15.000 evra, koliko u proseku košta lečenje jedne osobe, a taj novac bio bi iskorišćen za preventivu, dijagnostiku i istraživanja na polju onkologije. Možda ovaj predlog zvuči nepravedno s tačke gledišta proizvođača duvana, ali kada se uzme u obzir da u Srbiji puši svaki drugi muškarac i svaka treća žena, a da će polovina pušača umreti upravo od raka pluća, predlozi Društva više ne zvuče kao preterivanje. Ukoliko bi predlog bio prihvaćen, za 4500 novootkrivenih slučajeva raka pluća svake godine, koliko je prosek za Srbiju, industrija duvana izdvajala bi oko 67,5 miliona evra.

Jubilej

Generalni uvoznik Folksvagena za Srbiju i Crnu Goru, Autokomerc, povodom proslave 30. rođendana golfa predstavio je 9. marta petu generaciju ovog automobila. Gosti su imali priliku da osim novog modela vide i prethodne četiri generacije, ali i da saznaju više o njihovoj istoriji i tehničkim rešenjima. Golf 5 je za početak ponuđen u dve varijante benzinca i tri dizel-motora sa elektromehaničkim sistemom upravljanja, zasad jedinstvenim u auto-industriji, kao i s mnogim drugim inovacijama. Nova „petica“ već je dobila dve nagrade evropskih auto-časopisa „What car“ i „Bild am Sonntag“, za najbolji automobil u svojoj klasi.

Žene

Prema ispitivanju javnog mnjenja koje su obavili „Ekspres“ i agencija Ipres, u Srbiji nema značajno uticajnih žena. Telefonskom anketom bilo je obuhvaćeno 1009 punoletnih žitelja iz 21 grada, oba pola različitog doba. Najveći broj ispitanika, nešto više od 42 odsto, smatra da u Srbiji trenutno nema uticajnih žena, ali su mnogi spominjali prošlost: Jovanku Broz, Milku Planinc ili Mirjanu Marković. Za najuticajniju ženu (9,41odsto) građani su izglasali Bojanu Lekić, urednicu na BK televiziji, odmah za njom (9,22) jeste Milka Forcan, direktor marketinga u Delta holdingu. Zatim slede i one koje su uticaj i popularnost stekle preko svojih supruga: treće mesto zauzela je Madlena Janković (5,95), a četvrto Milanka Karić (5,85). Između dva i tri odsto glasova imale su Zorica Radović( supruga premijera Vojislava Koštunice), Olja Bećković (novinar) i Nataša Mićić (bivša predsednica Skupštine Srbije). Izgleda da je prošlo vreme uticajnih i žena na položaju. Ali, ženska populacija očigledno ne žali: u protekle četiri godine istraživanja su pokazala da im je najmanje stalo upravo do uvođenja kvota za žene u političkim telima i podsticanja žena na preduzetništvo.

Špijuni

Novi ministar kulture i informisanja Dragan Kojadinović nedavno je predložio da se objave imena novinara doušnika tajne policije: „Nisam za progon, ali se mora znati ko je gde bio, i kome je novinarstvo bilo pod A, a kome pod B.“ Prema pisanju „Politike“, mnoge zanima pitanje: Ima li u redakcijama špijuna? Predsednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije Nebojša Bugarinović kaže da ga veoma zanima ko je sve u proteklih pedeset godina pa do danas radio za Službu državne bezbednosti, ali ipak sumnja da bi se objavljivanjem imena došlo do „istorijske pravde“. Predsednik Udruženja novinara Srbije Nino Brajović smatra da bi takav potez bio opasan s obzirom na to da to ne znači da je spisak novinara autentičan, ali i da bi u tom slučaju trebalo objaviti imena svih doušnika tajne policije, lekara, univerzitetskih profesora… Zakon o otvaranju dosijea u Srbiji još nije donet. U praksi drugih zemalja bilo je slučajeva otvaranja dosijea, ali se to uvek vezivalo za određene istorijske periode, na primer u Istočnoj Nemačkoj za period hladnog rata. Nigde u svetu nije praksa da se objavljuju imena novinara-doušnika, jer – ako bi do toga i došlo – verovatno bi izazvalo prestanak rada sektora tajne policije koji s njima sarađuje.

Obuka

U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila 3. marta na lokalnom putu kod sela Tuleš, opština Aleksandrovac, život je izgubio vozač traktora Milisav Babić (27) iz sela Gornje Rataje. Saobraćajna nesreća, kako saznaje „Balkan“, dogodila se kada je Babić, pokušavajući da zapali cigaretu, izgubio kontrolu nad traktorom i prevrnuo se s vozilom.

Kako se ovakve nesreće sve češće događaju, MUP Srbije je, radi povećanja bezbednosti saobraćaja od 9. februara do 12. marta sprovelo kampanju pod nazivom „Bezbednije učešće traktora u saobraćaju“. Prema zvaničnom saopštenju republičkog MUP-a cilj kampanje je edukacija lica koja upravljaju ili se prevoze traktorom i drugim poljoprivrednim mašinama, ali i povećanje svesti ovih vozača o problemima u vezi s bezbednim učešćem u saobraćaju, naročito na putevima na kojima se odvija intenzivniji saobraćaj u sezoni poljoprivrednih radova. Tokom obuke posebno je ukazivano na negativan uticaj slabe obučenosti vozača ovih vozila, tehničke neispravnosti i neadekvatnog psihofizičkog stanja (konkretno – umor i alkohol) a, kako je najavljeno, pripadnici saobraćajne policije obavljaće pojačanu kontrolu saobraćanja ovih vozila od 15. do 21. marta. Da vožnja traktora zahteva obuku i povećanje odgovornosti vozača možda bi najbolje mogao da posvedoči nedavni slučaj jedne poljske kaluđerice, koja je vozeći traktor u pijanom stanju udarila u automobil. S obzirom na to da je dotičnoj časnoj sestri ovo već sedamnaesta vožnja pod dejstvom alkohola, čelnici grada Ćerzonjova tipuju i na kaznu do dve godine zatvora.

Drnda

Prema saopštenju Braničevske eparhije u Požarevcu, eksploatacija verskih znamenja u marketinške svrhe ne jenjava. Najnoviji primerak „zloupotrebe verskih obeležja“ jeste crkveni kalendar džepnog formata (koji nije zaštićen hologramskim žigom) na kome je napisano „Besplatan primerak – Drnda Požarevac“. Reč je, naime, o izdanju istoimenog pogrebnog preduzeća, kalendar na čijem se omotu nalazi ikona svetog Vasilija. U dotičnom kalendaru je i reklama firme sa spiskom usluga koje nude: „Prevoz pokojnika iz cele Evrope, najsavremeniji vozni park, prodaja kompletne pogrebne opreme, štampanje umrlica, najpovoljnije cene“ i, naravno, spisak telefona na koje mogu da se jave zainteresovani. Vlasnik pogrebnog preduzeća Radiša Mihajlović Drnda rekao je za „Glas“ da mu je namera bila da napravi reklamu, ali i da („što je još bitnije“) građanima obezbedi besplatan primerak verskog kalendara, koji u crkvi košta 50 dinara. Mihajlović je dodao i da ovaj, njegov, kalendar nije identičan crkvenom. Kako je precizirao, „u njemu su samo pravoslavni sveci“.

Zdravlje

„Kompanija Zdravlje Farmako grupa iz Leskovca ostvarila je prošle godine promet vredan 30 miliona evra, a u ovoj godini planiran je rast za deset odsto“, izjavio je generalni direktor ove kompanije Milan Todorović novinarima beogradskih redakcija tokom njihove posete Leskovcu. Todorović je tom prilikom objasnio prisutnim novinarima da su prošlogodišnjim ulaskom Zdravlja u sistem Farmako grupe stvorene mogućnosti za dodatne investicije, a da su prioriteti kompanije u ovoj godini investiranje u poboljšanje uslova proizvodnje i povećanje prisutnosti na domaćem i inostranom tržištu. Kompanija Zdravlje Farmako je u vrhu domaće farmaceutske industrije sa 13 odsto učešća na domaćem tržištu, a svoje proizvode izvozi u Rusiju, Kazahstan, Ukrajinu, Belorusiju, Makedoniju, Republiku Srpsku i Bugarsku. Vrednost izvoza u prošloj godini bila je četiri miliona evra, a prema Todorovićevim rečima Zdravlje će u ovoj godini plasirati na tržište desetak novih lekova i farmaceutskih proizvoda.

Kodiranje

Tradicionalnom načinu raznošenja pisama i pošiljki je izgleda odzvonilo, bar kada je reč o preduzeću PTT Srbija. Radi olakšavanja posla poštarima, adrese na pismima biće pretvorene u šifre. Umesto naziva ulice i poštanskog broja pošiljaoca pisaće se šestocifreni kod. Prva dva broja u šestocifrenoj šifri označavaće opštinu ili deo opštine, sledeća dva broja će označavati reon u kome se poštari kreću, dok će poslednje dve cifre biti „najličnije“ s obzirom na to da će se njima obeležavati jedna zgrada, čitav blok, deo ili cela ulica. Međutim, da bi poštar do kraja mogao da pročita šifru, i dalje će biti nužno da se navedu brojevi zgrade, kuće i stana, uz obrazloženje da se često dešava da u istom kvartu, pa čak i u istoj zgradi, postoje dve osobe sa istim imenom i prezimenom. Da nema razloga za paniku oko (n)ovog načina adresiranja, povrdio je za „Politiku“ direktor Direkcije za poštansku mrežu u PTT Srbija Nikola Trubint. Kako je obećao, Beograđani će blagovremeno saznati svoje adresne kodove a pošta će se potruditi da ih o tome i pojedinačno obavesti. Biće otvoren i kol-centar (nešto poput službe 988), firme će moći da kupe i CD sa svim novim kodovima, a u planu je i štampanje „adresnog“ imenika. Još se ne zna kada će nov način adresiranja pošiljki početi da se primenjuje. Možda krajem godine.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure