img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Državna obeležija

Enigmatika grbnog čerupanja

16. март 2011, 13:08 Mirko Rudić
Copied

Da li je kljun orla sa srpskog grba papagajev ili su mu noge kokošije? Da li jezik treba da bude u slobodnom letu ili spojen sa kljunom? Da li da na vratu ima perja ili ne? Šta ćemo sa krunom i ocilima? Pitanja nisu tako bezazlena kao što deluju na prvo čitanje. Odgovori mogu da koštaju građane Srbije desetine miliona evra.

Oblik današnjeg grba Republike Srbije nastao je 1882. godine, kad ga je nacrtao mladi austrijski heraldičar Ernest Kral po ideji kraljevskog ministra prosvete Stojana Novakovića. Taj grb (desni grb na slici iznad) je u savremenu istoriju Republike ponovo i zakonski ušao 2009. godine kada je donesen Zakon o izgledu i upotrebi grba, zastave i himne Republike Srbije. Tada su u stariju savremenu istoriju i zvanično otišli stari grb (sa belim orlom, bez krune, bez četiri ocila, na crvenoj pozadini), stara zastava i Hej Sloveni. Međutim, donošenje Zakona o izgledu i upotrebi grba, zastave i himne nije značilo i definitivni izgled grba, zastave i himne. Naime, tek tada se počelo raditi na novom grbu (levi grb na slici). Heraldičar Ljubodrag Grujić izradio je Izvornik Velikog i Malog grba koji je, zajedno sa Izvornikom zastave i notnog zapisa himne, usvojen kao Vladina uredba 11. novembra 2010. godine. Tada je Srbija zvanično dobila grb. Kao u onoj razbibrižnoj enigmatskoj igri – „Pronađi razliku“, pažljivim posmatranjem može se otkriti šta je izmenjeno, šta dodato, a šta potpuno uklonjeno sa novog grba.

Šta je onda tu problem i odakle nam prete na početku pomenuti milioni? Do novembra prošle godine, a i do danas, korišćen je stari grb – kraljevski. Taj grb se nalazi na zvaničnim pečatima institucija u Srbiji, na novim registarskim tablicama, na ličnim kartama i pasošima građana, na zastavama institucija i navijača… To su sve nezakonita državna obeležija, a njihova promena bi, po nekim nezvaničnim procenama, moglo da izvuče iz budžeta Srbije na desetine miliona evra.

Cena ozakonjavanja grbova je i povod aktuelne prepirke državnih zvaničnika. „Izrаdа novih insignijа jedne držаve predstаvljа ogromаn trošаk, nаjmаnje nekoliko desetinа milionа evrа, i to sаmo zа držаvu, plus dodаtni trošаk zа grаđаne“, rekao je državni sekretar Ministarstva pravde Slobodan Homen za RTS.

Kao rešenje, Homen je predložio ukidanje dela odredbe u pomenutoj uredbi Vlade Srbije iz novembra prošle godine. Taj predlog su podržala ministarstva unutrašnjih poslova i odbrane, predsednik Srbije, predstavnici vladajućih i opozicionih stranaka.

„Ovo nije nov, već jedini pravi grb. Tek je sada u skladu sa zakonom, a ceo posao državu i građane neće koštati mnogo, jer će se zastave menjati kad se pohabaju, a dokumenti kad im istekne rok važenja“, rekao je Ljubodrag Grujić. On je objasnio i da grb nije menjan, već da su na njemu ispravljene greške.

Za one koji nemaju dovoljno živaca za igranje enigmatskih igrica, dajemo spisak ključnih razlika između dva grba. Napomena za one strpljive: ovo nisu jedina rešenja, na gornje dve slike mogu se pronaći i razlike koje se ovde ne vide.

Rešenja

ocilа na novom grbu su dobilа kаrаkteristični oblik ćiriličnog S; novi orаo liči nа prirodnog orlа (ima kljun poput onog sa ruskog grba); perа nа orlu su sа mаnje detаljа; jezik orlа je u duhu srpske herаldike; noge orlа su ranije ličile na kokošije; zlаtne rese nа pаviljonu su pocepаne; krunа iznаd štitа više nije presečenа nа polа (to je simbolički loše zа suverenitet držаve)

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar
Niču zgrade po Srbiji: Hoće li novi zakon reširi problem nelegalne gradnje?

Komentar

Legalizacija kakvu svet nikada nije video – još jednom

Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima

Radmilo Marković

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure