img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Civili

11. maj 2011, 17:23 Aleksandar Ćirić
Copied

Sinonim za civile bi, po praksi koja se vuče u najmanju ruku od početka Drugog svetskog rata mogao da glasi kao pitanje „a ko vam je kriv“.

To uprkos teorijskom, naučnom, društvenom, enciklopedijskom, istorijskom, humanitarnom i – nadasve – civilnom objašnjenju da su civili oni ljudi koji nisu pripadnici oružanih snaga, vojske ili policije, niti drugih državnih ili paradržavnih snaga represije, od istražnih, preko sudskih do izvršnih „jedinica“.

Međunarodni pravni poredak ih štiti prvenstveno kao neborce.

Od kraja XIV veka pojam civilnog javlja se u značenju civilien, onaj ko kao sudija, pravnik, vatrogasac, policajac ili neki drugi službenik potpada pod građanski a ne vojni zakon. Tim pojmom obuhvaćeni su, sve do prve trećine XIX veka, svi ljudi van uniformisanih borbenih jedinica.

Taj princip razlikovanja oboren je masovnom praksom u Velikom (1914-1918) a definitivno uništen u Drugom svetskom ratu (1939-1945), u kojima je broj civilnih žrtava premašio i najgore noćne more „civilizovanog“ sveta, onog koji je do tada uspešno iz pamćenja potisnuo nestanak čitavih civilizacija golorukih i mirnih kultura od kojih neke nisu ni znale za rat, više-manje borbenog stanovništva čitavih kontinenata očišćenih planskom politikom izgladnjivanja – sve to uglavnom objašnjavano, svakako više no opravdavano civilizacijskim dužnostima i odgovornostima Zapada.

A posle, kada su ljudska prava – pa, valjda, i prava civila – postala središnje pitanje sukoba civilizacija, one sa leve i one sa desne strane, pojam civila postao je nešto nalik na pojam sveca. Donekle, ipak. Vašington je podigao memorijalni zid s imenima američkih vojnika poginulih u Vijetnamskom ratu, ali izvan Vijetnama nema memorijalnog spomenika onim milionima istovremeno ubijenih Vijetnamaca, pa taman da su svi i bili vojnici. Sjedinjene države su mučno pitanje savesti i odgovornosti posle pobune civila u obliku „dece cveća“ zbog Vijetnama odložile uvođenjem profesionalne, plaćeničke vojske. Sad njihovi civili nemaju šta da pitaju ni da se protiv nečeg bune.

Ali zato mogu da se fanatično bave zapaćivanjem, negovanjem, razvojem, zaštitom i – naročito – širenjem civilnog društva.

Valjda još niko nije zabranio pitanje jesu li Gadafijevi unuci i sin, bin Ladenova žena i rođaci civili ili ono u šta nas novogovor više ni ne ubeđuje – ciljana meta.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm

Komentar

Srećan Ćacilend, svima koji slave

Ćacilend 6. marta slavi prvi rođendan. Naprednjačka okupacija Pionirskog parka govori sve o režimu Aleksandra Vučića. I mnogo o onima koji se protiv njega bune

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure