img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Civili

11. maj 2011, 17:23 Aleksandar Ćirić
Copied

Sinonim za civile bi, po praksi koja se vuče u najmanju ruku od početka Drugog svetskog rata mogao da glasi kao pitanje „a ko vam je kriv“.

To uprkos teorijskom, naučnom, društvenom, enciklopedijskom, istorijskom, humanitarnom i – nadasve – civilnom objašnjenju da su civili oni ljudi koji nisu pripadnici oružanih snaga, vojske ili policije, niti drugih državnih ili paradržavnih snaga represije, od istražnih, preko sudskih do izvršnih „jedinica“.

Međunarodni pravni poredak ih štiti prvenstveno kao neborce.

Od kraja XIV veka pojam civilnog javlja se u značenju civilien, onaj ko kao sudija, pravnik, vatrogasac, policajac ili neki drugi službenik potpada pod građanski a ne vojni zakon. Tim pojmom obuhvaćeni su, sve do prve trećine XIX veka, svi ljudi van uniformisanih borbenih jedinica.

Taj princip razlikovanja oboren je masovnom praksom u Velikom (1914-1918) a definitivno uništen u Drugom svetskom ratu (1939-1945), u kojima je broj civilnih žrtava premašio i najgore noćne more „civilizovanog“ sveta, onog koji je do tada uspešno iz pamćenja potisnuo nestanak čitavih civilizacija golorukih i mirnih kultura od kojih neke nisu ni znale za rat, više-manje borbenog stanovništva čitavih kontinenata očišćenih planskom politikom izgladnjivanja – sve to uglavnom objašnjavano, svakako više no opravdavano civilizacijskim dužnostima i odgovornostima Zapada.

A posle, kada su ljudska prava – pa, valjda, i prava civila – postala središnje pitanje sukoba civilizacija, one sa leve i one sa desne strane, pojam civila postao je nešto nalik na pojam sveca. Donekle, ipak. Vašington je podigao memorijalni zid s imenima američkih vojnika poginulih u Vijetnamskom ratu, ali izvan Vijetnama nema memorijalnog spomenika onim milionima istovremeno ubijenih Vijetnamaca, pa taman da su svi i bili vojnici. Sjedinjene države su mučno pitanje savesti i odgovornosti posle pobune civila u obliku „dece cveća“ zbog Vijetnama odložile uvođenjem profesionalne, plaćeničke vojske. Sad njihovi civili nemaju šta da pitaju ni da se protiv nečeg bune.

Ali zato mogu da se fanatično bave zapaćivanjem, negovanjem, razvojem, zaštitom i – naročito – širenjem civilnog društva.

Valjda još niko nije zabranio pitanje jesu li Gadafijevi unuci i sin, bin Ladenova žena i rođaci civili ili ono u šta nas novogovor više ni ne ubeđuje – ciljana meta.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure