img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zaječar

Carski toalet

19. oktobar 2011, 19:29 Darinka Mihajlović
Copied

Za ovo mesto kaže narod da tamo i car ide peške… Da li zato ili zbog blizine Galerijeve palate, ili što se dugo čekalo na jedan ovako savremen objekat koji je morao da ispuni mnoge uslove da bi bio izgrađen u blizini arheološkog lokaliteta pod zaštitom UNESCO-a, tek zovu ga Carski toalet. Da posetioci osim lepota palate iz III veka n.e. primećuju i razne druge stvari u okolini, dokaz je i to što je vizuelno rešenje za obeležavanje toaleta za dame i gospodu izazvalo pažnju i laika i stručnjaka za dizajn. Autor Slađan Ristić, radnik zaječarskog muzeja, skromno objašnjava da je ideja došla spontano, a brzina je kod nas glavna motivacija: „Nisam, naravno, imao puno vremena, morao sam brzo da smislim rešenje koje će moći da se izvede na neravnoj podlozi, da se vidi sa određene udaljenosti i da jasno kaže gde je kome mesto.“

Uz sve stroge uslove koje je morala da ispuni gradnja ovog sanitarnog objekta u blizini Romulijane, Bora Dimitrijević, direktor zaječarskog muzeja, kaže da oznake nisu bile definisane pa je Slađanu dao slobodnu volju da ih osmisli. Osim zadovoljstva što je konačno toalet dobio upotrebnu dozvolu, direktor nije imao vremena za analizu detalja, ali su mu turisti skrenuli pažnju da ima jedinstvene oznake i da su veoma dobre. „Zbog svih, čak i stručnih ljudi koji su odali priznanje vizuelnom rešenju, mislim da Slađanovu ideju treba da zaštitimo, kako je ne bi kopirali“, kaže Dimitrijević.

Inače, u Narodnom muzeju „Zaječar“, koji brine i o našem jedinom arheološkom lokalitetu pod zaštitom UNESCO-a (2007) „Feliks Romulijani“, znaju kakav talenat u rukama ima Slađan Ristić. Kada je pre šest godina iz Fabrike „Porcelana“ gde se prekvalifikovao u tehničara za dizajn forme, prešao u muzej, vrlo brzo je osim suvenira počeo da izrađuje kopije najznačajnijih eksponata sa Palate. Tako su tri njegove replike Galerijeve glave danas u muzejima Nemačke i Velike Britanije. Da bi posetioci na više mesta imali priliku da se upoznaju sa najznačajnijim delovima arhitekture sa Romulijane, Slađan je napravio verne kopije pilastra, arhivolte, glave Jupitera, Herkula… Poslednji zahtevan posao bila je izrada replike „Scene iz lova“ koju su prošlog leta otkrili domaći i nemački arheolozi, a pretpostavlja se da je fragment velike skulpture Tračkog konjanika.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure