img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Monografija

Život u animaciji

24. februar 2021, 18:57 Nikola Dragomirović
Copied

Monografija Andrijane Ružić o oskarovcu Mihaelu Dudoku de Vitu, majstoru animacije

Remek-delo animacije Crvena kornjača (Red Turtle) holandskog umetnika Mihaela Dudoka de Vita iz 2016. godine ima brojne poklonike širom sveta. Ta romantična, nema i nadasve očaravajuća animirana priča, „zanosni minimalizam“, kako ju je nazvao Mark Kermod u „Gardijanu“, premijerno je prikazana na filmskom festivalu u Kanu 2016. godine, a od tada su se nominacije i nagrade nizale na svim relevantnim festivalima i sličnim manifestacijama, uključujući i nominaciju za Oskara 2017. godine, nagradu koju je Dudok de Vit već dobio za svoj kratki animirani film Otac i ćerka 2000. godine.

Međutim, bez obzira na sve nagrade i impresivne opuse, garanciju da ulazi u večnost autor dobije tek kada o njegovom stvaralaštvu počne da se govori u akademskim krugovima, kada postane predmet izučavanja na univerzitetima, a posebno u trenutku kada njegovi umetnički dometi postanu predmet stručne monografije. U slučaju Mihaela Dudoka de Vita, to se desilo ove godine objavljivanjem monografije Michael Dudok de Wit: Life in animation Andrijane Ružić, istoričarke animacije nastanjene u Italiji i redovne saradnice nedeljnika „Vreme“. Monografiju je objavila američka izdavačka grupacija CRC Press.

Svako ko je imao prilike da svedoči njenoj fascinaciji animacijom, zna da je taj medij centralni deo njenog života koliko i profesionalnog interesovanja. Njena akademski utemeljena naklonost istoriji animacije potiče još sa studija u Milanu, gde se specijalizovala za ovu oblast pod mentorstvom Đanalberta Benacija, pod čijim je vođstvom odbranila master sa temom nezavisne američke animatorske scene kroz radove Džona i Fejta Hablija. On ju je i podstakao da napiše monografiju o Dudoku: izučavala je analize njegovih kratkih animiranih filmova i glasno zapitala kako je moguće da se niko nije bavio celim njegovim opusom. „Zašto ne bi ti?“, odgovorio joj je mentor, i od 2017. godine, nakon intervjua sa Dudokom de Vitom u Zagrebu i Londonu, nekoliko stotina mejlova koje su razmenili i iscrpljujućeg istraživanja, objavljena je monografija Life in animation.

„Tišina i mirnoća su umetničke vrline Mihaela Dudoka de Vita, i one se prelivaju iz njegovih filmova izazivajući osećaj bezvremenosti. Iako svi njegovi filmovi transcendentiraju običnu hroniku svakodnevice, oni su ukorenjeni u realnosti, a u isto vreme prizivaju liričke refleksije o lepoti vremena koje beskonačno teče“, navodi Andrijana Ružić na samom početku svoje monografske analize umetnikovog stvaralaštva i dodaje: „Njegovi filmovi sadrže duhovitost čaplinovskih pokreta u svojim likovima i uzvišenu lepotu prostranih pejzaža u koje su duboko uronjeni.“ Monografija Andrijane Ružić se vodi ustaljenim kanonom sličnih akademskih analiza. Bavi se paralelno hronologijom života Mihaela Dudoka de Vita, od rođenja u seocetu južno od Amsterdama 1953. godine, i markira sve značajne događaje u njegovom odrastanju i sećanju koji su sasvim sigurno uticali na razvoj njegovog pogleda na svet i budućeg umetničkog stvaralaštva. Ujedno svedoči i o staloženoj crti njegovog karaktera, jasno ispunjenog ličnim mirom i manirima koji pripadaju nekom drugom vremenu. Takođe, o ranoj fascinaciji stripovima, među kojima ističe Barksove avanture Paje Patka i Eržeovog Tintina, o tome da je uživao u predivnim pejzažima u kojima je odrastao, bio jedino bilingvalno dete u odeljenju (majka je sa decom govorila francuski), o muzici uz koju je odrastao. Andrijana Ružić od svega toga stvara mozaik života Dudoka de Vita i prezentuje činjenice koje su dovele do toga da on evoluira u umetnika takvog senzibiliteta. Estetski pristup i analitički preseci njegove filmografije opisani su u šest poglavlja. Aksiom Andrijane Ružić je bio da čitaocima ne nameće svoju interpretaciju filmova Dukoka de Vitova: „… imajući na umu opservaciju Normana Meklarena (škotsko-kanadski animator, prim. aut.) da svaki gledalac ubacuje njegovo/njeno životno iskustvo u film.“ Ovo i jeste ključni segment stvaralaštva Dudoka de Vita, jer njegovi onirički filmovi samo načinju imaginaciju koju gledaoci reflektuju dok ih analiziraju. Svaki od njegovih filmova, osim univerzalne estetike i osnovne simbolike, sadrži i inspiraciju za lična promišljanja i ostavlja dovoljno prostora za individualne interpretacije. Ali, suština je da se, kako navodi Andrijana Ružić, „njegovi filmovi mogu uporediti sa pesmama punim radosne nade za čovečanstvo, vrstom horskih molebana u slavu životnih misterija“. Setni optimizam provejava svim njegovim ostvarenjima i slavi lepotu misterije sveta koji nas okružuje.

Kratki filmovi Dudoka de Vita mogu se pronaći na Jutjubu, uključujući i Oskarom nagrađeni Otac i ćerka, dok se uz malo truda može doći i do Crvene kornjače, De Vitovog debitantskog autorskog dela u pogledu dugometražne animacije. Osim u određenim artističkim krugovima i među fanovima ove forme umetnosti, Mihael Dudok de Vit nije naširoko poznat našoj javnosti. Nije za očekivati da će monografija Andrijane Ružić biti prevedena na srpski jezik, ali samo njeno postojanje i žar sa kojim je napisana svedoče da je reč o umetniku koji je već ostavio neizbrisiv trag u globalnom umetničkom pejzažu. A sasvim je verovatno da njegova najveća dela tek dolaze.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Branje kupina

Sezonski posao

29.jul 2025. Marijana Maksimović

Ispovest jednog berača: Koža od kupina

Zvuči kao preporuka travara za lečenje reume, ali prekrivenost sokom od kupine jednostavno je posledica berbe ovog voća i utrke da gazda što više nabranih kilograma upiše pored vašeg imena

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Komentar

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure