img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Strip

Vrisak sa stranica

07. april 2021, 23:02 Nikola Dragomirović
Copied

Povodom početka objavljivanja petoknjižja Mebijusove retrospektive stripova i ilustracija, čiji je nastanak trajno promenio percepciju devete umetnosti

Teško je verbalizovati uticaj Žana Žiroa i Mebijusa, dva često suprotstavljena aspekta iste ličnosti, na medij stripa. Neosporan je, međutim, uticaj tog unutrašnjeg previranja kreativnosti na percepciju stripa, i vidno je veći od stotine drugih autora.

Da se osvrnemo na najosnovnije generalije: Žan Žiro, poznatiji kao Mebijus, napustio nas je pre nepunih deset godina (vidi „Vreme“ 1106), a i danas se smatra neprikosnovenim gospodarem ovog medija. Nakon nezavršenih studija umetnosti, fascinacije vesternom i godine provedene u meksičkim bespućima gde mu se majka preudala, usledilo je dvogodišnje šegrtovanje u Žižeovom studiju, tada legende francuskog mejnstrima. Žirou je to pružilo priliku da radi na tada popularnom vesternu Džeri Spring, i da 1963. godine, sa scenaristom Žan-Mišelom Šarlijeom, započne Poručnika Bluberija, serijal koji se danas smatra najvećim vestern ostvarenjem u devetoj umetnosti, kao i jednim od najvećih stripova u istoriji.

Međutim, teret realističnog Bluberija počeo je da sputava njegovu neospornu kreativnost, pa je Žiro koristio svaku priliku da ga odbaci. Tako je nastala druga strana njegove ličnosti – Mebijus – nesputana eksplozija na strip sceni. U godinama koje slede čak ni mnogi brojni fanovi Bluberija nisu znali da su Mebijusove psihodelične ilustracije Žiroovo delo, tolika je diskrepancija između Žiroa i Mebijusa. Dok prvi stvara ingeniozni ali realistični punokrvni vestern, drugi istražuje aspekte fantastike, erotizma, granice umetničke korektnosti i potencijale crtačkih tehnika do krajnjih granica. Pseudonim „Mebijus“ je zapravo rođen iste godine kad i Bluberi, kada je Žiro sarađivao sa satiričnim magazinom „Hara-kiri“, koji će sedam godina kasnije promeniti ime u „Šarli ebdo“. Nakon toga pseudonim je mirovao celu deceniju, dok je Žiro razrađivao svoj talenat i slavu kroz Bluberija, radeći tek povremene ilustracije za knjige i razne edicije.

Početkom 70-ih, Mebijus se iznenada ponovo pojavljuje na sceni. To je vreme velikih turbulencija za Žiroa. Na prvom mestu neuspeh ekranizacije Dine Frenka Herberta sa režiserom Alehandrom Hodorovskim (vidi „Vreme“ 1261), na kojoj je radio kao storiborder i autor scenografije i kostima, plus sve veći pritisak uredništva „Pilota“ da se posveti samo Bluberiju kao komercijalnom uspehu, čemu se suprotstavljao osećaj zadovoljstva prilikom stvaranja kratkih satiričnih stripova i ilustracija za knjige i naslovnice. Sve to oživelo je Mebijusa, Žiroov stvaralački alter ego. Prvi rad koji je potpisao tim imenom je Beli košmar 1974. godine. Reč je o kratkom stripu objavljenom u magazinu „L’eko de savan“ povodom rasističkog ubistva migranta u Parizu. To će ostati jedan od retkih socijalno angažovanih Mebijusovih stripova.

Iste godine, na strip scenu će stupiti ime podjednako značajno koliko i Mebijus – časopis „Metal irlan“ izdavačke kuće Imanoid asosije, čiji je Mebijus jedan od osnivača. „Metal irlan“ objavljuje najznačajnije Mebijusove stripove 70-ih i ranih 80-ih godina: Arzak, Hermetička garaža, pomenimo samo najpoznatije od mnoštva revolucionarnih Mebijusovih ostvarenja tog perioda. Dok su u tadašnjem francuskom mejnstrimu dominirali stripovi poput Bluberija, a „Šarli ebdo“ i „L’eko de savan“, na primer, bili su reprezenti andergraund kulture, pojava „Metal irlana“ bila je revolucionarna. „Metal irlan“ se odmah etablirao kao novi talas, new age mejnstrim, nešto čega je publika, zasićena realističnim avanturama, bila i te kako željna. „Metal irlan“ je toliko revolucionarna forma da i danas oblikuje relevantnost u strip sceni tog doba. Američka inkarnacija ovog magazina, „Hevi metal“, i danas objavljuje progresivne stripove autora iz celog sveta.

Međutim, od 1974. do 1982. godine, „Metal irlan“ je – Mebijus. Teme, tehnike i snaga koju Mebijus načinje na ovim stranicama, razrađuju drugi autori, i time se stvara nova generacija autoriteta u stripu. Naučna fantastika, onirizam, dominacija vizuelnog izražavanja, grafička simbolika, stranice nad kojima čitalac mora da se zamisli i da ih polako procesuira kognitivnim aparatom, obeležja su ovog novog talasa. Mebijusov naum je u potpunosti uspeo. Kao što sugeriše i ime magazina („Metal irlan“ – vrišteći metal), nova generacija s njim na čelu je uz vrisak stupila na scenu i nije nameravala da nestane. Ako pogledamo spisak imena koja danas dominiraju na francuskoj strip sceni, svi redom su ponikli na tekovinama „Metal irlana“ i Mebijusa, ili su indirektno inspirisani njima. Gledano i u svetskim razmerama, Mebijus je uticao ne samo na strip i ilustraciju, već i na film. Peti element je njegovo i Mezijerovo delo koliko i Besonovo, a Tron, Osmi putnik i još mnogi jesu filmovi na koje je Mebijus imao direktan uticaj. Čak je i Federiko Felini javno istakao kako je Mebijus značajniji za umetnost od Gistava Dorea, rame uz rame sa Pikasom i Matisom.

Pet knjiga u izdanju Čarobne knjige obuhvataće period evolucije Žiroa u Mebijusa. Najznačajnija među njima je svakako Metalne hronike – Haos, pravi dragulj u izdavaštvu koji prvi put na ovim prostorima predstavlja zbirku Mebijusovih ilustracija i retko viđenih materijala iz ovog perioda. Uglavnom se bavimo Mebijusom kao strip autorom, i tu je njegov autoritet neosporan. Ali kroz Metalne hronike – Haos vidimo tu sirovu, nesputanu energiju koja je ključala u Mebijusu/Žirou 60-ih i 70-ih godina. Toliko bogatstvo motiva, tehnika, stilova i energije retko je viđeno u svetu stripa i ilustracije, i tek listajući te stranice koje vrište od kreativnosti možemo postati svesni zašto su Mebijusa za života smatrali papom stripa.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Zemljotres

30.jul 2025. M. L. J.

Jak zemljotres i cunami u Rusiji, evakuacija u Japanu i na Havajima

Snažan zemljotres jačine 8,8 stepeni, koji je pogodio Daleki istok Rusije, izazvao je cunami. Japan i Havaji naredili su evakuaciju.

Branje kupina

Sezonski posao

29.jul 2025. Marijana Maksimović

Ispovest jednog berača: Koža od kupina

Zvuči kao preporuka travara za lečenje reume, ali prekrivenost sokom od kupine jednostavno je posledica berbe ovog voća i utrke da gazda što više nabranih kilograma upiše pored vašeg imena

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Komentar

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure