img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Mudrosti

Ustani i čitaj

02. септембар 2020, 20:38 Mladen Kalpić
Copied

Učenje o istini Aurelija Avgustina koji je umro pre skoro 1600 godina moglo bi se doživeti kao naravoučenije

Kad su početkom petog veka Vandali silujući, ubijajući, pljačkajući i paleći sravnili grad Hipon sa zemljom, samo njegovu katedralu s bibliotekom ostavili su netaknutu iz strahopoštovanja prema nadaleko čuvenom suparničkom mudracu koji je tu počivao – Aureliju Avgustinu.

Proglašen je svecem koga jednako poštuju i katolici i pravoslavci kao zaštitnika popova, štampara i pivara. Papa Bonifacije VIII dao mu je titulu Doktora crkve, a magazin „Tajm“ nazvao ga je najuticajnijim misliocem i 16 vekova nakon njegove smrti. Svojim traženjem bitno vredne suštine iza okoštalo ispraznih rituala, inspirisao je Lutera za protestantsku reformu, a slikare poput Van Dajka, Rubensa i Murilja da ga ovekoveče na platnu. Franko Nero ga je glumio u dvodelnom filmu, a Sting je napisao pesmu u čijem naslovu ga pominje – St Augustine in Hell.

Rođen je 354. godine u Tagasti (Numidija, danas Alžir) u doba opadanja moći Rimskog carstva, od Feničana – oca paganina i majke hrišćanke, u kući dijametralno različitih pogleda na svet. Mrzeo je školu, zbog averzije prema nastavniku grčkog koji je brutalno tukao učenike nikad nije ni naučio grčki, ali je zato postao ekspert za latinski. Bio je oduševljen Vergilijem i Ovidijem. Matematika mu se činila najbesmislenija od svega, a posebno razočaravajuće delovale su biblijske priče. Od njih je očekivao sublimna i uzvišena rešenja za najdublje zagonetke života, a naišao je na neuređenu zbirku priča o pradavnim precima i njihovim brojnim prestupima. Hrišćanstvo je primio tek u 33. godini. Brojne filozofske spekulacije i ispovesti svoje burne mladosti zapisao je u 13 knjiga. Potom je pisao i o crkvi kao Božjoj državi, u 22 toma.

Događaj koji će mu odrediti životni put zbio se van učionice. On i njegovi drugari upali su iz dosade i obesti u obližnju baštu i ukrali kruške. Sam čin krađe bio je nemerljivo zadovoljstvo za njih. To ga je navelo na pomisao da je čovekova priroda od praiskona sama po sebi grešna. Tako su počela njegova filozofska promišljanja teološke antropologije o disbalansu i eventualno mogućem jedinstvu duše i tela kom treba težiti. Rastrzan između svih telesnih zemaljskih zadovoljstava koja su mamila njegovu mladu prirodu (kao što je ljubavnica s kojom je u osamnaestoj dobio sina kog je nazvao Adeodatus – dar božji) i idealističkog cilja kom je težila njegova pesnička duša, pokušao je da nađe rešenje među manihejcima, prateći ih devet godina u njihovom dualizmu suprotstavljenih metafizičkih sila dobra i zla, ali mu oni nisu dali odgovor.

Razočaran, razmišljao je da se ubije. Ali, u trenu kad se odvažio da oduzme sebi život, začuo je iz daljine zvonak glas nekog deteta koje se igralo uzvikujući: „Ustani i čitaj! Ustani i čitaj!“ To je shvatio kao Božji znak. Ustao je i otrčao kući, dohvatio prvu knjigu koja mu je bila pod rukom – zapise Svetog Pavla. Sve mu se najednom složilo. Pod uticajem Pavla i novoplatonizma izlazi iz svog galimatijasa i tvrdi: „Sve dobro potiče od Boga, a zlo je samo nedostatak tog dobra.“ Po njegovom shvatanju, Bog obitava van vremena, za razliku od nas i sveukupne kreacije koju je stvorio. Ovakvo njegovo viđenje ponukalo je Bertranda Rasela da ga uporedi sa Kantom, koji vreme vidi ne kao samo po sebi objektivno postojeće i nezavisno od nas, već kao samo našu subjektivnu formu opažanja stvarnosti.

Verovao je da Istina (slaganje pojma i stvari), kao kakvo vrhovno dobro, zaista postoji nezavisno od svih nas samih. Shodno tome, verovao je da je čitava istorija sveta unapred predviđena kao vrhunski Božji plan do najmanjih pojedinosti, i da Bog i ono loše što čine ljudi uvek može upotrebiti za neko više dobro. Njegovo shvatanje celokupne povesti kao konstrukcije smislenog misaonog početka i kraja uticalo je na Hegelovu filozofiju istorije. Smatrao je da je život naše tajno borbeno iskušenje da učinimo od njega nešto zaista dobro, nasuprot primalnim porivima koji nas vuku ka negativnom.

Aurelije Avgustin nalazi odgovore u sumnji. Njenoj samoizvesnosti. Pre Dekartovog „Cogito egro sum“ – mislim, dakle postojim, Avgustin težišnu tačku stvarnosti nalazi u rečenici: „Dubito ergo sum“ – sumnjam, dakle postojim. Pre Šopenhauerovog Sveta kao volje i predstave i Ničeove sveprožimajuće volje za moć Aurelije otkriva voluntarizam i volju kao temelj našeg bića: „Volja je bitna moć, ona i odluke koje donosimo njom, nadređene su razumu.“ To, nakon bezmalo 1600 godina, objašnjava dosta toga iracionalnog u tekućim zbivanja u današnjem svetu. Aurelije Avgustin je preminuo 28. avgusta 430. godine.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

In memoriam

23.септембар 2025. I.M.

Preminuo Nikola Pilić, legenda svetskog tenisa

U 87. godini života u Rijeci je preminuo Nikola Pilić, proslavljeni teniser, selektor i trener, čovek koji je utabao profesinonalni put Novaka Đokovića

Politika u medicini

23.септембар 2025. M. L. J.

Tramp kao ginekolog-akušer: Da li je paracetamol štetan u trudnoći?

Jedino što trudnice piju za bol već decenijama je paracetamol. Sada predsednik SAD Donald Tramp tvrdi da ovaj lek u trudnoći izaziva autizam. Stručnjaci upozorovaju da to tako ne može da se trvrdi

Promo

23.септембар 2025. R.V.

Udruženje Fenomena ponovo u kampanji za besplatnu pravnu pomoć za sve žrtve nasilja prema ženama

Sistem besplatne pravne pomoći u Srbiji ima brojne nedostatke, a to se odražava i na položaj žrtava nasilja prema ženama.

Ugroženi strani radnici

23.септембар 2025. I.M.

Tramp uvodi taksu od 100.000 dolara na H-1B vize: Veliki udar na strane stručnjake u SAD

Predsednik Donald Tramp najavio je godišnju taksu od 100.000 dolara na H-1B zahteve, ključni program za zapošljavanje stranih stručnjaka u SAD. Odluka bi mogla ozbiljno da poremeti rad kompanija poput Amazona, Epla i Gugla

„Ne pričamo o Džefriju“: Parodija Diznijevih crtaća na Trampov račun

SAD

22.септембар 2025. T. S.

Kad Arijel seksualno zlostavljaju: Viralna parodija Diznija sa aluzijama na Trampa

Kako izgledaju MAGA Diznijevi crtaći u režiji holandskog komičara Arjena Lubaha? U njima se „ne priča o Džefriju“, migrantska sIužba ICE deportuje Aladina, a sirena Arijel trpi seksualno uznemiravanje. Sve ovo su aluzije na skandale Donalda Trampa

Komentar
Niču zgrade po Srbiji: Hoće li novi zakon reširi problem nelegalne gradnje?

Komentar

Legalizacija kakvu svet nikada nije video – još jednom

Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima

Radmilo Marković

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure