img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

U susret Indijanapolisu

Prizemljenje bez padobrana

14. avgust 2002, 15:42 Vladimir Stanković
Copied

Tri uzastopna poraza na turniru u Beogradu, nešto što se ne pamti u novijoj istoriji jugo-basketa, više su opomena domaćoj euforičnoj javnosti koja je "plave" već videle u (najmanje) finalu, nego samim igračima koji su dovoljno iskusni da budu najbolji kad je najpotrebnije

VIŠE OD BLAMAĆE: Košarkaška reprezentacija Jugoslavije u Beogradu

Trebalo bi dobro prekopati arhive KSJ-a da bi se pronašao podatak o tome kada je reprezentacija Jugoslavije poražena tri puta uzastopno i to u Beogradu! A prošlog vikenda desilo se upravo to, na turniru u glavnom gradu koji je bio zamišljen kao svečani ispraćaj „plavih“ na put po novu medalju–najmanje srebrnu, a po mogućstvu i zlatnu–najbolje jugoslovenske košarkaše preslišale su prvo Rusija, potom Australija i na kraju Turska! Više od poraza zabolela je očajno slaba odbrana, povremeno nonšalantan odnos prema igri i protivnicima, a za očajno slab šut za tri poena, tradicionalno jako oružje „plavih“, jednostavno nema objašnjenja. Sve u svemu, jedna lepo zamišljena „fešta“ pretvorila se u mini parastos, zahvaljujući pre svega, kako reče selektor Svetislav Pešić, „festivalskom odnosu“ igrača koji su htele da zabavljaju i sebe i publiku. „Kad pogledate neka dodavanja naših igrača, ispada da su NBA asovi mala deca za njih, ali kad pogledate semafor i vidite rezultat u korist protivnika, svako je poređenje izlišno“, kaže Pešić.

Selektor nije pobegao od odgovornosti i nije stao iza oveštalih fraza o „zamoru, povredama i pripremnom periodu u kome su greške dozvoljene“. Dosledan svojoj filozofiji, Pešić je rekao:

„Ja nikad ne mislim da je dobro izgubiti i da ima ‘korisnih poraza’. Za mene je uvek dobro pobeđivati a korist može biti samo od pobeda, ne i od poraza. Prema tome, mi smo se u Beogradu obrukali jer smo igrali slabo, pre svega u odbrani, i tu ne treba ništa zataškavati ni prikrivati. Ostaje nam da radimo, izanaliziramo greške i pokušamo da ih ispravimo.

igrači priznaju da su igrali slabo, ali negiraju potcenjivanje protivnika i neozbiljan odnos prema protivniku:

„Ma kakvi, nikoga nismo potcenili, ali bile su nam teške i ruke i noge. Ja lično mislim da nas je stigao umor posle turnira u istanbulu. Tamo smo pet dana trenirali svako prepodne a uveče odigrali pet utakmica. Nedostajala nam je svežina, vratićemo je narednih dana“, kaže Predrag Stojaković.

DRiM iLi DiM: Utisak je da je „prizemljenje bez padobrana“ bilo šokantno više za publiku koja je „plave“ dočekala kao bogove, a ispratila ih zvižducima! Od budućih (vice)šampiona (?) sveta očekivalo se da tri rivala pometu sa po 20 razlike i još iz Beograda zaprete „amerima“ koje više niko i ne naziva „drim timom V“, ali ispalo je da je naš tim bio više „dim“ nego „drim“… Međutim, košarkaši su poslednjih sedam godina, od povratka na međunarodnu scenu, stekli toliki kredit da ih niko ne može tek tako otpisati na osnovu jednog loše odigranog turnira. Za kritiku će, ne daj bože, biti vremena, zasad ih treba pustiti da rade jer su i oni i selektor Pešić pokazali da znaju kako se sprema za veliko takmičenje. Doduše, Pešić stalno ponavlja da je Svetsko prvenstvo neuporedivo teže od Evropskog na kome su „plavi“ prošle godine suvereno trijumfovali:

„Pre svega, konkurencija je znatno jača. Drugo, sistem takmičenja je veoma naporan, devet utakmica u samo 11 dana, ključna utakmica će, kao i uvek, biti ona u četvrtfinalu a ona je sedma po redu. Ne znači da prethodne nisu važne jer se na njima trasira put ka završnici i ‘bira’ protivnik za nju, ali od četvrtfinala niko nema pravo na kiks jer poraz vodi pravo kući.“

Na pitanje da li je zabrinut, selektor kategorički odgovara sa „ne“, ali se odmah, na neki način, ispravlja:

„Nisam zabrinut zato što smo izgubili tri utakmice, ali jesam generalno jer sam ja uvek zabrinut i nikada nisam mislio da se do medalja stiže po sistemu ‘lako ćemo’. Zabrinut sam i što u Beogradu igrači ne mogu da imaju neophodan mir. Mi smo imali odlične uslove za pripreme, to nije sporno, ali, dozvolićete, nije normalno da posle svakog treninga desetak novinara čeka Stojakovića ili nekog drugog igrača za ‘ekskluzivni’ intervju. Sve ja razumem, i potrebe medija i popularnost igrača, ali isto tako nije normalno da se košarkaši svaki čas ‘cimaju’ za ovo ili ono. Nadam se da ćemo ove nedelje u Nemačkoj i pogotovo u Americi moći da se koncentrišemo samo na košarku.“

NEMA VIŠE OSMEHA: Selektor Svetislav Pešić

Ključni problem Pešić vidi u odbrani:

„Slažem se, nismo šutirali dobro, ali morate znate da je dobar napad posledica dobre odbrane. Ako nama Turci daju 50 poena za poluvreme, a Australijanci 95 za utakmicu, onda je jasno da nismo igrali ni ‘o’ od odbrane.“

Zašto je to tako, Pešić ne analizira javno, ali je u razgovoru za „Vreme“ dan uoči početka beogradskog turnira rekao i ovo:

„Najteža stvar u sportu je menjati navike igrača, još teže stvarati nove. A ja u reprezentaciji moram da menjam navike gotovo svih igrača jednostavno zato što su oni u svojim klubovima glavne zvezde, s pravom da šutiraju poslednju loptu, da odlučujući napad ide preko njih, da oni budu igrači odluke. Kad dođu u reprezentaciju, javlja se problem preraspodele odgovornosti jer je nemoguće da oni igraju isto kao u svojim timovima. Moj je zadatak da to iskoordiniram. Da se ne razumemo pogrešno, naši igrači nisu egoisti, svako od njih spreman je da se odrekne dela ličnog protagonizma u korist ekipe, ali jedno je želja a drugo realnost. Nemoguće je i nepotrebno da, recimo, Bodiroga igra svaku utakmicu 30 ili više minuta…. Ponekad sve to ide mnogo teže nego što sam igrač želi. Prošle godine u Turskoj prilično smo uspeli da napravimo taj balans, ove godine zasad, očito, još nismo.“

Pešić pokušava da svoju filozofiju prenese na igrače:

„Oni su svi inteligentni momci i znaju da ako se ostvari rezultat, svi dobijaju. Prošle godine u Turskoj svi smo nešto dobili, i ja kao selektor i Vesa Petrović koji je najmanje igrao. individualna priznanja ne vrede bez kolektivnih, ne verujem da bi Peđa Stojaković bio srećan da bude MVP Evropskog prvenstva bez titule prvaka Ervrope. igrači su u Turskoj nešto sami žrtvovali, nešto sam im ja svesno oduzeo u interesu zajedničkog cilja, i ispalo je dobro.“

NIJE ZLOPAMTILO: U duhu tradicije naših trenera koji su navikli da „driluju“ igrače, Pešić se ponekad propisno izdere na svoje izabranike, ali sve ostaje „u kući“:

„Jeste, izgrdim ih ponekad, ljutim se kad nešto ne ide, oni se pomalo ljute kad ih grdim, ali ni ja ni oni nismo zlopamtila, posle treninga je sve u najboljem redu jer oni znaju da na mene mogu da se oslone i da nam je cilj isti.“

Pešić takođe tvrdi da smo „pred isuviše velikom prilikom da bismo bili neinteligentni“:

„Svetsko prvenstvo se igra svake četiri godine, prilika je tu i valja sve učiniti da je iskoristimo. Jugoslavija, kao prvak sveta i Evrope, uvek ima najviše ambicije, ali to ne znači da se one uvek mogu i ostvariti. Kod nas svi samo govore o duelu s Amerikancima, kao da drugi ne postoje. Ja sam u Istanbulu, recimo, video izvanredan tim Brazila i to bez dva ponajbolja igrača. Uživao sam u njihovoj igri, u njihovoj ambicioznosti, u atmosferi koja ih je okruživala. Argentina ima sjajne igrače koji su se iskalili po vodećim evropskim klubovima i sada je verovatno došlo vreme da naprave rezultatat i kao reprezentacija. Španci imaju odlučne mlade igrače, Kanada nas je već iznenadila u Sidneju i to je dovoljna opomena… Svakog protivnika treba shvatati maksimalno ozbiljno jer se samo tako može doći do željenog cilja.“

PUT DO MEDALJE: Pešić tvrdi da je odabrao najbolje igrače s kojima se može ostvariti „timski cilj“. Prilično je u pravu jer, ne računajući odsustvo Željka Rebrače koji nije želeo da igra za reprezentaciju dve poslednje godine, teško da bi bilo ko od nas izabrao neke druge igrače od ovih za koje se odlučio Pešić. U redu. Iskustvo Saše Đorđevića svakako bi dobrodošlo jer ni Jarić ni pogotovo Vujanić nemaju neophodno iskustvo koje se stiče samo na velikim takmičenjima, na poziciji „dvojke“ ne bi na odmet bio bar još jedan igrač uz Šćepanovića (Danilović je, nažalost, prestao da igra), dok na visokim pozicijama ima najmanje problema. Bodiroga, Stojaković, Radmanović i Gurović su krila s kojima se leti uz mogućnost pomeranja na niže i više pozicije, a od centara najviše se očekuje od Tomaševića i Drobnjaka dok od Divca ne treba očekivati čuda na parketu. Njegovo prisustvo, pogotovo u Americi, od velikog je psihološkog i propagandnog značaja za naš tim, mada sigurno ni njegovo iskustvo pod koševima neće biti beznačajno. Učešće Tarlaća je krajnje neizvesno zbog povrede mišića, ali Dejan Koturović je sasvim solidna garancija za istu ulogu.

Jugoslavija će u Indijanapolisu igrati u Grupi A zajedno sa Angolom (29.8), Kanadom (30.8.) i Španijom (31.8) a posle dana odmora slede dueli sa tri ekipe iz B grupe, sasvim sigurno Brazilom, Portorikom i Turskom jer je četvrti učesnik Liban bez šansi. Najvažniji meč, onaj u četvrtfinalu, igra se 5. septembra.

Bilo kako bilo, optimizam je malo splasnuo, ali ne bi valjalo da sada odemo u drugu krajnost i posumnjamo u sve vrednosti momaka u čije smo se kvalitete kleli do juče. Sačekajmo još malo, trenutak istine neumitno se približava.

U Nemačku bez Tarlaća i Petrovića

Selektor Pešić odveo je prošle srede u Nemačku 14 igrača, kod kuće da leče povrede, ostali su Dragan Tarlać i Veselin Petrović. Na turniru u Braunšvajgu igraće Marko Jarić, Miloš Vujanić, Igor Rakočević, Aleksandar Smiljanić, Vlado Šćepanović, Dejan Bodiroga, Predrag Stojaković, Milan Gurović, Žarko Cabarkapa, Vladimir Radmanović, Vlade Divac, Dejan Tomašević, Predrag Drobnjak, Dejan Koturović.

Posle turnira u Nemačkoj reprezentacija se u nedelju 18. avgusta vraća u Beograd, odakle 21. leti za Čikago. Pešić će 12 putnika za Indijanapolis odrediti pred sam put.


Grupe

A

Jugoslavija
Španija
Kanada
Angola

B

Brazil
Turska
Portoriko
Liban

C

SAD
Nemačka
Kina
Alžir

D

Argentina
Rusija
Novi Zeland
Venecuela

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure