img
Loader
Beograd, 32°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Iz istorije

Priča za pred renoviranje

04. август 2021, 20:33 Sonja Ćirić
foto: lenka pavlović
Copied

Kako je Branislav Nušić, kao načelnik Umetničkog odeljenja Ministarstva prosvete, našao načina da za umetnike i sve ostale podigne Umetnički paviljon "Cvijeta Zuzorić"

Ovdašnji likovni umetnici se nadaju da će Bijenale mladih, međunarodna izložba otvorena poslednjih dana jula, biti poslednja manifestacija u Umetničkom paviljonu „Cvijeta Zuzorić“ na Kalemegdanu pred renoviranje.

Prethodno je bilo pre više od četiri i po decenije. Osmog marta ove godine, u potkrovlju paviljona u požaru je izgoreo deo prostorija, a među slikama koje su oštećene je i portret Cvijete Zuzorić koji je uradio Marko Murat. Predstavnici Udruženja likovnih umetnika Srbije dobili su obećanje od predstavnika Gradskog sekretarijata za kulturu da će renoviranja biti iako se još uvek ne zna ko je vlasnik „Cvijete“, da li Grad ili republička Direkcija za imovinu. Činjenica da je Ministarstvo kulture i informisanja poverilo izradu projekta rekonstrukcije gradskom Zavodu za zaštitu spomenika kulture (autorke su Aleksandra Šević i Ksenija Ćirić), ukazuje da će renoviranja ipak biti.

Za postojanje Umetničkog paviljona „Cvijeta Zuzorić“ zaslužan je Branislav Nušić. Početkom 1922. godine, u svojstvu načelnika Umetničkog odeljenja Ministarstva prosvete, pozvao je na sastanak književnike, umetnike i beogradsku gospodu, i predložio im da osnuju udruženje za širenje umetnosti. Objasnio im je da se ljudi slabo interesuju za umetnost i književnost, i naveo da Beograd nema prostor za izložbe i koncerte, pa bi, zbog takve situacije u kulturi, bilo dobro da se osnuje udruženje koje bi rešilo taj problem. Predložio im je čak i ime: Udruženje prijatelja umetnosti „Cvijeta Zuzorić“, po lepoj i umnoj Dubrovčanki iz 16. veka, pesnikinji i inspiraciji pesnika, i zaštitnici umetnosti i književnosti. Udruženje je ubrzo osnovano, sa ciljem, zabeleženo je u Pravilniku, „da širi interes za umetnost i stvara uslove za njen napredak i razvitak u našem narodu“.

Posle toga, trebalo je što pre prikupiti novac za gradnju Umetničkog paviljona. Čekajući na zgradu, književne večeri i koncerti održavani su u prostorijama Ženskog kluba, na Univerzitetu, u Drugoj beogradskoj gimnaziji, pa čak i u privatnim stanovima. Najteže je bilo naći prostor za izložbe. Prva, izložba zanatsko-umetničkih radova iz cele zemlje, održana je na prvom spratu Oficirske zadruge. Da bi se Udruženje manje osećalo beskućnikom, uzet je u zakup stan na sadašnjem Studentskom trgu. Nazvan je „Salon Udruženja prijatelja umetnosti“.

Prvi veći priliv novca za izgradnju budućeg Paviljona bio je od bala „Hiljaduidruga noć“. Književnik Rade Drainac predložio je Branislavu Nušiću da Udruženje organizuje bal kakav je održan u Zagrebu i da se novcem od ulaznica uveća fond za zgradu Paviljona. Naslov bala smislio je književnik Gvido Tartalja, a finansiranje je preuzeo dr Đurica Đorđević. Svi umetnici i književnici su pozvani da sarađuju. Održano je mnogo sastanaka, čulo se mnogo predloga, od kojih su samo predlozi Branislava Nušića bili i ostvarivi. Za mesto održavanja bala iznajmljen je hotel „Kasina“ na Terazijama. Dekorisali su ga naši poznati umetnici Toma Rosandić, Petar Dobrović, Jovan Bijelić, Pera Palavičini i Sreten Stojanović. Osim Nušića, autor programa bio je i Stanislav Vinaver.

Interesovanje publike je bilo ogromno: lože su rasprodate danima unapred pa su dodate pomične, a probijanjem zida i izgradnjom tunela spojene su sale hotela „Kasina“ i „Pariz“ kako bi se dobio veći prostor. Na bal je došlo mnogo sveta, ali, očekivana velika zarada je izostala: kontrola na ulazima je zatajila pa je ušlo mnogo sveta bez ulaznice, tako da je rashod bio veći od prihoda.

Međutim, Udruženje je nastavilo da pomoću balova prikuplja novac za Paviljon. Kao i „Hiljaduidruga noć“, i naredni balovi su bili tematski: „Zlatni vek“ bio je posvećen Cvijeti Zuzorić, pesniku Dinku Zlatariću i Dubrovniku; na „Svadbi u Skadarliji“ nevestu je predstavljao Pera Palavičini a njenu rodbinu i prijatelje poznati članovi Udruženja; bal „Umetnost kroz vekove“ predstavio je deset umetnika od stvaranja sveta do budućeg vremena; tokom „Noći u Holivudu“ izvođene su pesme iz poznatih filmova; „Umetnički san“ je pričao o mladiću koji ocu pokazuje znamenitosti Beograda ne bi li mu dozvolio da i on bude umetnik, a „Umetnički maskenbal“ je bio u karnevalskom duhu.

Prikupljena suma nije bila dovoljna, ali se uprava Udruženja nadala da će im pomoći gradska vlada i pojedinci. Na konkursu za idejno rešenje Paviljona pobedio je arhitekta Branislav Kojić. Uradio je projekat u dve varijante: u stilu šumadijske kuće – što se gradskim ocima nije dopalo, i drugu, prema kojoj je Paviljon izgrađen. Gradnja je počela u leto 1927. godine, a decembra naredne godine, Umetnički paviljon „Cvijeta Zuzorić“ je otvoren.

Odmah je postao umetnički centar Beograda, a tri sekcije Udruženja, književna, likovna i muzička, počele su da rade punom parom. Zahvaljući Udruženju, u Beograd je došao veliki indijski i svetski pesnik Rabindranat Tagor i još desetak evropskih pisaca i kritičara. Književna sekcija je nastojala da predstavi domaće pisce, upamćeno je književno veče na kome su učestvovali Isidora Sekulić, Veljko Petrović i Gustav Krklec, veoma su bili posećani programi na kojima su autori čitali odlomke iz svojih novih drama – Ivo Vojnović je, na primer, čitao Dubrovačku trilogiju, Miroslav Krleža odlomke iz drame U agoniji baš pred njenu premijeru. Međutim, najvećim uspehom smatraju se „Dani knjige“, preteča današnjeg Sajma knjiga, na kojima su cene bile upola niže, a pisci obavezno prisutni.

Likovna sekcija je održavala dve velike izložbe godišnje – prolećnu i jesenju, na kojima su učestvovali beogradski slikari i vajari, a uprava Udruženja se starala da se što više radova otkupi. S obzirom na to da je prolećna izložba bila pod pokroviteljstvom Dvora, kralj Aleksandar i knez Pavle bili su veoma zainteresovani za kupovinu. Svake godine je održavana jedna retrospektivna izložba i mnogo manjih. Paviljon su naročito proslavile izložbe na kojima su pokazani i radovi Noldea, Libermana, Kokoške, Kandinskog, Bonara, Matisa, Vlamenka, Anrija Derena, Lota, Sinjaka i mnogih drugih savremenih evropskih umetnika.

Poduhvat Muzičke sekcije bio je osnivanje Narodnog konzervatorijuma. Njegovi koncerti su bili, najjednostavnije je reći – obrazovni. Postojao je sedam godina i održao je 61 koncert na kojima su učestvovali gotovo svi tadašnji umetnici. Kad je izgrađen Kolarčev univerzitet 1932. godine, a u njemu prva prava koncertna dvorana u gradu,

Udruženje je tamo premestilo svoje koncerte. Sekcija je organizovala i dva velika jugoslovenska festivala sa delima nagrađenim na konkursima Udruženja i uspostavila saradnju sa Radiom AD, koji je uživo prenosio koncerte i tako popularisao muziku.

Poslednja muzička akcija Udruženja pre Drugog svetskog rata bila je Veče jugoslovenskih solo pesama nagrađenih na konkursu, 28. februara 1941. godine. Drugi svetski rat je prekinuo rad Udruženja „Cvijeta Zuzorić“. I tokom tih 19 godina, odigralo je važnu ulogu u stvaranju intelektualne elite Beograda, organizovalo je više od 120 izložbi od kojih je 30 bilo međunarodnih, ponudilo prvi sajam knjiga, velike koncerte, dalo veliki doprinos modernizaciji Beograda.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Promo

06.јун 2025. R. V.

Generali Osiguranje Srbija beleži snažan rast i visoku prepoznatljivost brenda

Generali Osiguranje Srbija je u prva četiri meseca 2025. godine zabeležilo rast premije značajno iznad proseka tržišta, potvrđujući svoju poziciju među najprepoznatljivijim i najzastupljenijim osiguravajućim kućama u Srbiji, posebno u segmentu osiguranja stanovništva

Putopis

05.јун 2025. Marija Konatar

Visoka i bela, negde u Kini

Kad si jedina visoka, i još strankinja u gužvi Kineza, a tvoj spas je Google prevodilac i molitva da ne zakasniš

Numizmatika

05.јун 2025. Marijana Maksimović

Pet hiljada dinara od hiljadu evra

Možda u novčaniku imate novčanice koje nisu toliko stare niti retke, ali ih kolekcionari dosta cene. Neverovatno, ali sreću vam može doneti i Mlađan Dinkić

Rolan Garos

05.јун 2025. A.I.

Đoković u polufinalu Rolan Garosa: Kao u najboljim danima

Novak Đoković pobedio je deset godina mlađeg Aleksandra Zvereva sa 3:1 u setovima (4:6, 6:3, 6:2, 6:4) i plasirao se u polufinale Rolan Garosa. I to posle preokreta, nadmoćno, kao u najboljim danima

Povodom izložbe

04.јун 2025. Vojislava Crnjanski Spasojević

Da li još bauljamo lavirintom devedesetih

Stalna postavka Lavirint devedesetih postavlja pitanja, ne daje odgovore. Ima zadatak da posetioce podstakne da misle tako što će im vratiti emocije. Ne nudi priču jedne strane, nego proživljavanje teškog iskustva

Komentar

Komentar

Sto studenata za Miloša Pavlovića

Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Da li je Srbija slobodarska zemlja

Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga

Filip Švarm

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure