img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kurioziteti

Priča s naravoučenijem

12. avgust 2020, 22:21 Nikola Dragomirović
Copied

Jedan desničar ubio je jednog levičara pre 60 godina u Japanu, s tim što to nije nemoguće i sad, bilo gde na svetu

Decenijama nakon Drugog svetskog rata Japan je prolazio kroz turbulentan period. Tradicionalisti, vojna elita i desničari, smatrali su da je rat samo privremeno obustavljen, kao i da rasne zločine, posebno prema Kinezima, treba gurnuti pod tepih i izbegavati javnu debatu o njima, dok su levičari, najčešće blisko povezani sa Kinom, zagovarali drugačiji smer politike Japana.

Tokom pedesetih i šezdesetih godina 20. veka ove nepomirljive razlike cepale su japansko društvo koje je beznadežno tražilo novi identitet i smer, suočeno sa defakto okupacijom od strane Sjedinjenih Američkih Država, kolektivnom krivicom za rat i počinjena zlodela, ali i sa lojalnošću caru i viševekovnoj tradiciji Japana.

Javne debate političkih neistomišljenika bile su česte i katkada burne, uprkos poslovičnoj suzdržanosti japanskog mentaliteta.

Japanski političar Ineđiro Asanuma, vođa Japanske socijalističke partije, bio je otvoreni levičar i socijalista. Zbog toga je bio česta meta napada tradicionalista i desničara. Takođe, Asanuma je otvoreno kritikovao veze Japana i Sjedinjenih Američkih Država, što mu je svakako uskratilo i savezništvo pojedinih svetskih moćnika.

Pre Drugog svetskog rata Asanuma je bio poslanik u japanskom parlamentu kao socijalistički kandidat. Međutim, kako je premijer Fumimaro Konoe 12. oktobra 1940. dekretom objedinio sve političke partije u Udruženje pomoći carskoj vladavini, a sve u okviru svog pokreta Šintaisei (Novi poredak), sve dotad suprotstavljene političke opcije ušle su u jedinstvenu organizaciju, a Kanoe je različite frakcije poverio marionetskim liderima. Struktura organizacije nije bila podeljena ideološki, već teritorijalno, sve od okruga i gradova pa do tonarigumija, komšijskih udruženja iz gradskih kvartova. Japansko društvo se pripremalo za rat formirajući piramidalnu strukturu na čijem su se vrhu nalazili vojna elita i car (koji nije imao uticaja koliko počasti). Ineđiro Asanuma nije želeo da bude deo takvog establišmenta, te se povukao iz parlamenta.

Međutim, 1946. Asanuma se vraća u žižu političkog života pa je narednih 14 godina redovno biran za parlament. Otvoreno je zagovarao bliže odnose sa istokom, posebno Kinom, sa čijim se liderom Mao Cedungom sastao 1959. godine. Asanumina fascinacija modelom kineskog socijalizma je išla do te mere, da je usvojio i pojedine odlike odevanja od kineskog lidera, zbog čega je često bio meta kritike neistomišljenika, ali i naroda.

Dvanaestog oktobra 1960. godine u sali Hijibija u Tokiju vođena je debata o državnom uređenju posleratnog Japana i neophodnim reformama uz pomoć kojih bi se zalečile rane Drugog svetskog rata, a sve u svetlu predstojećih parlamentarnih izbora. Debatu je prenosila televizija „HNK“. Prisustvovalo je oko hiljadu ljudi, a na pozornici su učesnici debate izlagali svoje političke ciljeve. Asanumin govor je bio vrlo energičan. Voditelj debate mu je postavljao nezgodna pitanja, pa i da li Asanuma uopšte želi da car ostane na prestolu. Asanuma je odgovarao najbolje što je mogao, opovrgavao je nagoveštaje da ne poštuje japansku kulturu, pa je čak tvrdio da je izraženi tradicionalista. Ali, smatrao je da se istini mora pogledati u oči. Japan je činio zločine, a sada se mora odmaći od pogubnog uticaja Sjedinjenih Država.

Povremeno je brisao znoj sa čela, delovao je nezgrapno sa velikim cvetom na reveru i prekratkom kravatom, ali govorio je hrabro i odlučno. Nije odstupao ni trunku od svojih ubeđenja. Dok je odgovarao na poslednje pitanje podigao je levu ruku da naglasi važan deo. Odjednom se trgao levim ramenom, pogledao u stranu, i pokošen pao pred mladićem koji uleće u kadar. Jasno se video kratak mač kako se zabija političaru između rebara sa leve strane.

Asanumin ubica bio je sedamnaestogodišnji Otoja Jamaguči, ekstremni desničar i pripadnik Velikog japanskog patriotskog društva. Njih stotinak prisustvovalo je debati u publici, i često su se oglašavali tokom Asanuminog govora. Jamaguči je u salu prokrijumčario joroi-doši, kratki samurajski mač. Nameravao je da tog dana ukloni Ineđira Asanumu, koga je video kao komunistu i neprijatelja Japana.

Nije uspeo da zada više od jednog udarca pre nego što je savladan, ali i to je bilo sasvim dovoljno. Asanuma je izdahnuo nepun sat kasnije.

Tri nedelje nakon što je zatvoren, Jamaguči je pomešao malo paste za zube sa vodom i ostavio poruku: „Sedam života za otadžbinu. Neka dugo živi njegovo veličanstvo Car!“ Obesio se posteljinom u zatvorskoj ćeliji.

Fotografija na kojoj Jamaguči probada mačem Asanumu donela je 1961. godine Pulicerovu nagradu reporteru Jasušiju Nagaou.

Japanski desničari su 12. oktobra 2010. obeležili pola veka od atentata na Asanumu; slavili su ubicu Otoju Jamagučija, a ne njegovu žrtvu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure