img
Loader
Beograd, 36°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Naši sportisti i treneri u Barseloni

„Posrbljavanje“ Katalonije

05. februar 2003, 23:05 Vladimir Stanković
Copied

Dolazak Radomira Antića na kormilo fudbalskog kluba doveo je do istorijske činjenice da dva Srbina vode dve najjače sekcije popularnog katalonskog kluba jer je od letos na čelu košarkaša Barse Svetislav Pešić

„Ajmo, Ajde“, „Idemo“, „Stani“….trešti dvoranom Blaugrana, u kojoj treniraju košarkaši Barselone. Još uvek „na vi“ sa španskim jezikom, Pešić je, bar za trening, odabrao lakšu opciju–osnovne komande daje na srpskom a igrači su odavno obogatili svoj rečnik ovim terminima. U tajm-autu i na sastancima govori engleski, sa Bodirogom i Fuckom koristi srpski, sa Femerlingom nemački… Njegov letošnji dolazak u Barselonu, a odmah potom dovođenje Dejana Bodiroge, koincidiralo je sa dolaskom Dragana Škrbića u rukometnu sekciju Barselone i potpisom Save Miloševića za Espanjol pa je kolonija naših sportista i trenera u Barseloni, posle nekoliko godina zatišja, odjednom znatno uvećana. U međuvremenu, Pešićeva 18-godišnja ćerka Ivana potpisala je ugovor sa košarkaškim klubom Univerzitet, članom prve ženske lige, koji je od letos u sastavu Sportskog društva Barselona, pa je broj sportista uvećan. Međutim, kulminacija procesa, koji bi u šali mogao da se nazove „posrbljavanje Katalonije“, bio je izbor Radomira Antića za naslednika Holanđanina Luisa Van Gala na čelu fudbalskog kluba. Sa Antićem je stigao i njegov pomoćnik Rešad Kunovac. Svi oni, sa izuzetkom Pešića, odlično govore španski, ali nema sumnje da je „alternativni“ jezik srpski.

Na prezentaciji Radomira Antića ovaj novinar je morao da uverava, naravno u šali, da trenutno u Jugoslaviji nema rukometnog trenera koji bi zaseo na mesto Valera Rivere a da hokej na koturaljkama, četvrta sekcija FC Barselona, kao sport u Jugoslaviji i ne postoji, pa trener može da bude miran jer mu ni od jednog „ić“ ne preti smena.

Za sada, prisustvo tolikog broja naših sportista i stručnjaka ostaje na nivou anegdote, ali vremenom može da postane ozbiljna tema. Sve će, naravno, zavisiti od rezultata. Ako oni isprate Antića i Pešića, nikakvih problema neće biti, biće veličani i slavljeni. Antića su veoma lepo dočekali javnost i mediji jer–za razliku od Van Gala–ume da se postavi, razume potrebe medija i maksimalno im izlazi u susret i, nadasve, govori razumljivo, jasno i direktno. Naslov u lokalnom sportskom dnevniku „Sport“ prošlog ponedeljka, posle prezentacije na stadionu Nou kamp, sve govori: „Lice optimizma“. Poznavanje španskog jezika velika je prednost Antića u odnosu na Pešića, ali naš bivši selektor uspešno pliva i za sada, na pola sezone, nije imao nijedan ozbiljniji kiks. Glavni cilj košarkaške sekcije Barselone je osvajanje Evrolige, jedinog trofeja koji nedostaje klubu, i ako to postigne, Pešić će biti „katalonski Bog“. U subotu 15. februara je žreb za drugu fazu Evrolige, Barselona kroz šest novih utakmica treba da izbori prvo mesto koje vodi na Final Four. A onda će, utisak je, sve biti lakše jer se završnica igra u dvorani „San Đordi“, u kojoj će 17.000 gledalaca, ako Barsa bude među učesnicima, napraviti ambijent u kome će rivalima biti zaista teško da dobiju Barselonu. Antića čeka mnogo teži posao jer je fudbalski klub na 15. mestu, sa 6 pobeda, 9 poraza i 5 remija i negativnom gol-razlikom 27-28. Kup UEFA je trenutno daleko 7 bodova, ispadanje samo 3. Olakšavajuća je okolnost što Barsa dobro stoji u Ligi šampiona (dve pobede na startu druge faze) i što ima dobre izglede da uđe u četvrtfinale i bori se za trofej. Kako danas stoje stvari, lakše će biti osvojiti Ligu šampiona i tako izboriti pravo na učešće u narednoj nego biti četvrti u španskoj ligi jer Deportivo beži 12 bodova, treća Valensija 15, drugi Real Madrid 16 a vodeći Real Sosiedad punih 20!

BODIROGA BEZ PREMCA: Od sportista, u najboljem položaju je Dejan Bodiroga. Publika i štampa ga, jednostavno, obožavaju. Osim što je sjajan igrač, pleni pažnju ponašanjem. Uvek predusretljiv prema novinarima i navijačima, lepo vaspitan, stekao je poštovanje i na terenu i van njega. I kad ne igra najbolje, navijači znaju da će pogoditi važnu trojku, podariti lepu asistenciju, izvesti neku od svojih čarolija… Ako dovede Barsu do evropskog trona, a to možda zavisi više od njega nego od Pešića, moći će da pita „pošto Katalunja“.

Dragan Škrbić igra kao Španac jer je oženjen Španjolkom i ima španski pasoš, ali svi znaju ko je i odakle je. Rukometna sekcija Barselone ima najdužu tradiciju veza sa našim sportistima, ako nekoga nismo zaboravili Škrbić je naš osmi igrač koji nosi dres Barse. U prvom delu Barselona je igrala dobro, lider je, ali je u drugom delu čeka vrlo težak raspored jer će gostovati svim direktnim rivalima i povratak titule prvaka, što je prevashodan cilj, nije garantovan.

Savo Milošević se, kao i ceo Espanjol, preporodio dolaskom Havijera Klementea na klupu ovog kluba. Bivši španski selektor uspeo je da za kratko vreme sredi stanje, klub je već izsašao iz zone direktnog ispadanja i Milošević ne sumnja da će Espanjol ostati u Ligi i da će se do kraja boriti za jedno od mesta koje vode u Kup UEFA. Milošević ovde igra kao pozajmljeni igrač, ima još dve godine ugovora sa Parmom, ali bi više od svega voleo da ostane u Espanjolu jer mu je dosta selidbe. Dosad je dao šest golova (ukupno 50 u Španiji, prethodna 44 u Saragosi) a biće ih sigurno još. U klubu su veoma zadovoljni njegovim igrama i njegovom profesionalnošću i rado bi ga zadržali.

ČVRSTA RUKA: Većinu naših trenera u Španiji prati glas da imaju „naglašenu personalnost“, što je u prevodu izraz za „čvrstu ruku“. To znači da su strogi ali pravedni prema igračima i da ne dozvoljavaju nikome da im se meša u posao. To se, ponekad, ne sviđa ni navijačima, ni štampi ni samim igračima, ali kad na kraju dođu rezultati, svi ućute. Sa izuzetkom Antića, u fudbalu nismo imali trenere koji su bili uspešni poslednjih godina u Španiji, ali se zato ovde pamte rezultati Miše Pavića, Miljana Miljanića i Vujadina Boškova. Međutim, u košarci su veliki trag ostavili Ranko Žeravica, Todor Lazić, Boža Maljković, Željko Obradović, sve do Duška Ivanovića koji je prošle sezone osvojio duplu krunu, prvenstvo i Kup, sa Tau Keramikom iz Vitorije.

Dok trenere karakteriše „čvrsta ruka“, naše sportiste prati „fama pobednika“, odnosno spremnost da preuzmu odgovornost poslednjeg šuta, poslednje akcije, i to je glavna razlika u odnosu na domaće igrače, a proizlazi iz opšteg mentalnog sklopa i okolnosti u kojima se igrač sportski i ljudski razvija. U pravilu, naši sportisti su motivisaniji, borbeniji, nerviraju se kad gube i nikada ne prihvataju omiljenu špansku floskulu „no pasa nada“ (nema veze, nije se desilo ništa–u slobodnom prevodu).

U svaklom slučaju, naši sportisti i stručnjaci bili su i ostali ono najbolje što smo (do sada) izvezli u Španiju i što je stvaralo jednu drugu, pozitivniju sliku o Srbima i Srbiji.

Rukomet: Petrit Fejzula, Milan Kalina, Veselin Vujović, Veselin Vuković, Zlatko Portner, Mladen Bojinović, Ivan Lapčević, Dragan Škrbić

Košarka: Ranko Žeravica, Todor Lazić, Božidar Maljković, Zoran Savić, Aleksandar Đorđević, Milan Gurović, Dejan Bodiroga, Svetislav Pešić

Fudbal: Dragan Ćirić, Radomir Antić

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure