img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Fudbal – siva zona

Pobede za otkaz

27. maj 2004, 03:31 Slobodan Georgijev
Copied

Šta je potrebno da se dogodi da bi na odgovornost bili pozvani predsednici, gazde ovdašnjih fudbalskih klubova? Zapravo, ko da ih pozove na odgovornost

Od prošlog vikenda Slavoljub Muslin nije više prvi trener fudbalskog kluba Crvena zvezda. Posle osvojene druge dvostruke krune (prvenstvo i kup), ukupno pet trofeja za tri sezone na mestu prvog trenera FK Crvena zvezda, Muslin je odlučio da trenersku karijeru nastavi u ukrajinskom prvoligašu Metalurgu iz Donjecka.

Sezona nije bila ni okončana kada su se u javnosti pojavili glasovi o odlasku trenera koji je na Marakanu vratio pobednički mentalitet i koji je propovedao neki drugačiji koncept organizacije kluba. Izgleda da mu je to bila najgora moguća preporuka, jer trenerima ovde nije dozvoljeno da se mešaju u upravu. Muslin se zalagao da bude neka vrsta menadžera, po ugledu na britanski model koji treneru omogućava da u potpunosti utiče na to s kakvim će timom nastupati. To, očevidno, nije moglo da prođe kod neprikosnovenog Dragana Džajića, čoveka koji ubrzano troši status najveće fudbalske legende sa ovih prostora. Suviše se lako Crvena zvezda, odnosno ono što se zove njena uprava, odrekla čoveka koji je klubu, u eri dominacije komšija iz Humske ulice, vratio nešto malo od nekadašnjeg evropskog sjaja. Izgleda da je opet reč o novcu, ali ne o onom novcu koji bi Muslin eventualno tražio za svoje usluge, nego o novcu koji bi trebalo uložiti u klub radi ulaska u Ligu šampiona Evrope. Problem je u novcu koji se uzima od permanentne prodaje igrača i nemogućnosti trenera da utiče na takvu „politiku“.

Večiti predsednik Dragan Džajić požurio je da izjavi kako je došlo do sporazumnog raskida ugovora i da bivšem saradniku želi sve najbolje u novoj sredini. On na lageru verovatno već ima kandidate koji se neće mnogo mešati u „politiku“ kluba. Treneri koji se pominju, Ljupko Petrović i Miroljub Kosanovć, godinama su već bez pravog angažmana i ne mogu da se podiče nekom trenerskom karijerom. Petrović je bio trener šampionskog tima Zvezde iz 1991. godine, ali to vreme, način igre i oganizacije izgleda iz današnje perspektive kao doba dinosaurusa. Kasniji njegov rad u Crvenoj zvezdi nije ostao upamćen po bogzna čemu, a o Kosanoviću i da ne govorimo. Ali, biće da su takvi treneri baš po meri rukovodstva – čitaj, Džajića – zato što gledaju svoja posla dok god ih publika ne počne toliko da proziva da moraju da odu ili im sevne neka ponuda iz Kine.

Slavoljub Muslin nije veliko trenersko ime u Evropi, ali se pokazao kao stručnjak koji ima neku viziju i zna kolike su mogućnosti njegovog tima. Ovogodišnje izdanje Lige šampiona je – kroz ličnosti Murinja, trenera Porta, i Dešampa, trenera Monaka – pokazalo je koliko je važnije na klupi imati snažnu trenersku ličnost nego na terenu skup preskupih asova (vidi sudbinu Real Madrida). Upravo je nedostatak vizije ono što krasi nekad nepokolebljivog Džajića u nastupima u javnosti.

S druge strane javnosti dešava se nešto mračno i tajanstveno, čije su posledice, na primer, ubistvo nekadašnjeg genseka Fudbalskog saveza Branka Bata Bulatovića, s jedne strane, i nikakav rejting fudbalske reprezentacije, s druge. Kojim kanalima se kreće novac u ovdašnjem fudbalu pitanje je na koje niko ne daje odgovor, a kada ga ponudi onda to liči na bacanje prašine javnosti u oči. Slučaj Partizan je paradigmatičan. Posle najvećeg uspeha u istoriji kluba, plasmana u Ligu šampiona, kakvog-takvog izdanja u teškoj grupi, sa mesta trenera je otišao Lotar Mateus, koji se docnije prepucavao s predsednikom kluba Žarkom Zečevićem oko toga koliko novca nedostaje – što u klupskoj, što u njegovoj kasi. Žarko Zečević je, na primer, zimus govorio o godišnjoj zaradi od 13.000 evra; ili je on loš menadžer kada učešče Partizana u Ligi šampiona i prodaju najboljih igrača nije znao lukrativnije da iskoristi, ili njegove reči nisu u skladu sa istinom.

Fudbalsko tavorenje nije nametnuto sa Zapada koji nas neće, nego je posledica neregularnih uslova koji su u osnovi ovdašnjeg fudbalskog života. Ako nas Evropa i neće, onda je to zbog toga što izgrađeni sistem ne postoji, jer je onaj koji se zatekao na čelu kluba, kada je tarapana devedesetih počela, preuzeo sve u svoje ruke pod izgovorom da je to način da se neke stvari sačuvaju. Jedino što su domaći predsednici klubova sačuvali jeste konstantna rasprodaja onih koji bilo šta znaju o fudbalskoj igri, jer im za domaću beton-ligu i nisu potrebni neki igrači. U takvoj atmosferi naravno da nema ni publike, ona se preselila ispred televizora i u kladionice kojima posao cveta jer rade bez ikakvog poreskog nadzora, pa nije najjasnije zašto ovde uopšte postoji fudbalska liga. Klubovi su pretvoreni u posredničke agencije između roditelja mladih fudbalera i timova iz inostranstva, živi se od provizije i posećenih utakmica koje su više nego incident. Ono što se ovde zove navijačkim grupama jeste plaćena publika, jer klubovi finansiraju njihovo delovanje. Zato se niko nije, osim navijača Partizana koji sebe nazivaju Južni front, pobunio protiv uprava klubova i zbog toga nema nikake reakcije kada u jednom prelaznom roku ode iz tima svako ko zna da ritne loptu ili bude otpušten trener koji bi da nešto promeni. Inercija koja vlada u srpskom fudbalu smešta ovu zabavu u zonu „sive ekonomije“ koja se jedino rukovodi trenutnim „pijačnim barometrom“.

Prelazni rok traje bez prekida.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure