img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kako je propao italijanski fudbal

Pare i muzika

07. avgust 2002, 19:24 Ivan Jevtović
Copied

Nikad se nije desilo da čak 23 kluba (od prve do treće lige) rizikuju da budu isključeni iz takmičenja zbog zaostalih dugovanja. Samo nekoliko cifara je dovoljno da se shvati vrsta krize kroz koju prolazi italijanski fudbal: ukupni godišnji prihodi klubova prve lige iznose 1,15 milijardi eura, dok samo troškovi za angažman igrača iznose 740 miliona eura

Serija neostvarenih transfera koji bi osvežili sparno leto (Davids u Romu, Nesta u Inter), odnosno nedostatak „keša “ učinili su da timovi odu na pripreme potpuno nepromenjeni u odnosu na prošlu sezonu. U poslednjem času, kada je italijanski fudbal padao u nezapamćenu krizu a navijači u depresiju, na scenu je stupio sveprisutni Silvio Berluskoni, vlasnik Milana i premijer Italije, oduvek poznat po smislu za spektakl i improvizaciju (karijeru je započeo kao zabavljač na luksuznim krstaricama). Uvek u dosluhu sa svojim agencijama za ispitivanje javnog mnjenja, Berluskoni je osetio trenutak, okrenuo par telefonskih brojeva i dao nalog za transfer Brazilca Rivalda u Milan. Televizijski magnat je tako poklonio italijanskoj publici ponajboljeg igrača tek završenog Mundijala i nesumnjivo zaradio nekoliko procenata popularnosti kod italijanskog biračkog tela. Usput je omogućio svom timu da povrati katedru na evropskoj fudbalskoj sceni koju je držao do pre par godina. Ukupan iznos transfera (18 miliona eura za trogodišnji ugovor) nije čak ni preterano visok jer je Rivaldo otišao iz Barselone bez ikakvog obeštećenja. Milan je tako porekao svoju nedavnu odluku da nikad više neće kupovati Brazilce jer su, navodno, stalno odsutni zbog obaveza sa svojom reprezentacijom. Odlučujuću ulogu u transferu Rivalda iz Barselone imao je trener Katalonaca, povratnik Luis Van Gal, koji je smatrao da je Brazilac suvišan. Takođe, ima glasina da je Rivaldo, poput mnogih igrača poreklom iz Brazila, zapravo stariji nego što piše u dokumentima. Neki sumnjaju da je sklon povredama i da su Španci još jednom prodali Milanu „praznu pušku“: Argentinac Redondo, od prelaska iz Real Madrida u Milan pre tri godine, nije odigrao nijednu jedinu utakmicu zbog povrede. Međutim, sve ove sumnje padaju u vodu kada se ima u vidu sjajan učinak Rivalda na Svetskom prvenstvu gde je, prema rečima brazilskog selektora Skolarija, bio najbolji igrač.

DUGOVI: Kada su u gradu već svi maštali o velikom derbiju Ronaldo protiv Rivalda (dva imena koja zvuče skoro istovetno, kad su otpevana na akustičnom San Siru), stigla je vest da je Ronaldo na korak od prelaska u Real Madrid. Ronaldo ima ugovor na još pet godina, ali očigledno želi da naplati epitet najboljeg strelca Svetskog prvenstva. Poslednju reč imaće predsednik Intera Masimo Morati, koji od silnih posrednika i menadžera još nije mogao da čuje samog Ronalda (razlog za odlazak je navodno neslaganje sa strogim trenerom Kuperom). Bio bi to još jedan udarac ovom naftašu meceni, koji je za sedam godina u Interu promenio 88 igrača, uložio preko 500 miliona eura, a osvojio samo jedan trofej (Kup Uefa ‘98). S druge strane, nezadrživi vlasnik Reala Florentino Peres upotpunio bi svoju galeriju asova (Zidan, Figo, Raul…) i stavio hipoteku na deseti Kup šampiona Reala.

Transferi igrača su postali sve ređi i finansijski skromniji – što do sada nije uticalo na kvalitet igre, ali je pogađalo moćne menadžere, ljude iz senke današnjeg fudbala. Međutim, poslednjih meseci situacija je postala dramatična: doveden je u pitanje opstanak pojedinih klubova pa čak i start prvenstva. Naime, od kada je recesija pokucala na vrata francusko-američkog konglomerata Vivendi Univerzal, vlasnika Kanala Plus i digitalnih kanala u Španiji i Italiji, a istovremeno bankrotirao nemački gigant Kirk Media, nastupila je panika među klubovima širom Evrope. Obećani novac za TV prava biće drastično smanjen, što dovodi klubove u opasne vode jer su višegodišnji ugovori sa igračima basnoslovni, a po svim evropskim zakonima koji štite radnike ugovori su nedodirljivi, osim ako radnik (igrač) sâm ne traži smanjenje plate.

Tako su nedavno zvezde Intera Vijeri i Rekoba samoinicijativno ponudili smanjenje svojih ugovornih primanja koja iznose po pet-šest miliona eura (neto) godišnje. Očekivalo se da će, u katastrofalnoj finansijskoj krizi klubova, ova inicijativa uzeti maha među igračima Serije A, ali je naišla na ironiju i sumnjičavost ostalih zvezda.

ŽRTVE: Sistem je „bolestan“ jer zavisi od televizijskih prava, a sami digitalni satelitski kanali su u velikim teškoćama jer ne uspevaju da izađu na kraj s „piratskim“ karticama, kojih u Italiji ima preko jedan milion (naspram dva miliona regularnih). Za sada sistem funkcioniše samo u Engleskoj, gde kanal Skaj nema problema s piraterijom i uspeva da održi na nogama sve klubove (konkurentski ITV je propao). Zato se mnogi raduju najavljenom dolasku Australijanca Ruperta Mardoka, vlasnika engleskog Skaja, koji nudi da otkupi italijansku branšu Kanala Plus za oko 1,2 milijarde eura. Ako Mardok još uspe da nadmudri hakere iz Napulja i nekom inovacijom spreči falsifikovanje digitalnih kartica, profit mu je zagarantovan.

Prva žrtva krize je slavna Fiorentina, koja je prestala da postoji 31. jula pošto vlasnik Čeki Gori, kontroverzni filmski producent, nije uspeo da obezbedi 22 miliona eura za zaostale plate igračima. Već sutradan osnovan je istoimeni novi klub s novim vlasnicima, koji će takmičenje započeti od C2 lige s omladinskim pogonom nekadašnje Fiorentine. Igrači prvog tima, među kojima i Peđa Mijatović, do poslednjeg dana nisu verovali da klub može da propadne: ostali su bez prošlogodišnjih primanja i bez kluba.

Nikad se nije desilo da čak 23 kluba (od prve do treće lige) rizikuju da budu isključeni iz takmičenja zbog zaostalih dugovanja. Samo nekoliko cifara je dovoljno da se shvati vrsta krize kroz koju prolazi italijanski fudbal: ukupni godišnji prihodi klubova prve lige iznose 1,15 milijardi eura (od čega 54 odsto od TV prava), dok samo troškovi za angažman igrača iznose 740 miliona eura (a gde su struja, komunalije…). Ukupan prošlogodišnji gubitak 128 profesionalnih klubova (od prve do treće lige) iznosi oko milijardu eura.

Ali, zašto su klubovi više trošili nego što su prihodovali?

Jednostavno, verovali su da je finansiranje od strane televizijskih kanala na ime TV prava bunar bez dna. Usled nagomilanih gubitaka, televizijski kanali, naročito oni digitalni koji žive od TV pretplate, drastično su smanjili sume izdvajane za fudbalske klubove. Čak i državni RAI sada nudi polovinu novca uplaćenog prethodnih godina.

Još se ne zna kad će početi sezona ni kako će se završiti, jer osam manjih klubova Serije A preti štrajkom ako im Kanal Plus ne obezbedi po deset mliona eura za TV prava. Poređenja radi, prvak Juventus prima 60 miliona eura za TV prava i jedini je klub prve lige koji posluje bez gubitka i bez dugovanja. Čak i Roma i Lacio posluju s gubitkom i do poslednjeg dana njihov upis u novo prvenstvo bio je neizvestan. Oba kluba su na kraju došla do novca tako što su većinski vlasnici (manjinski deo akcija je u slobodnoj berzanskoj prodaji) zahvatili u svoj džep. Međutim, moraće drastično da se smanje troškovi: Lacio ima strašan tim, ali plate nisu ni približne raspoloživom novcu u kasi, pa je prodaja Krespa ili Neste neizbežna kako bi se ostalim igračima isplatilo 28 miliona eura zaostalih plata.

Na kraju, igrači širom Evrope moraće da shvate da su dosadašnja primanja bila nerealno visoka. Sledi drastično smanjenje plata za sve, osim za malobrojne fenomene koji svojim prisustvom donose i brojne sponzore za klub.

REPREZENTACIJA: Ogromnom štetom rezultiralo je i ispadanje sa Svetskog prvenstva. Neostvareni prihod RAI-ja meri se na oko 100 miliona eura, usled propuštenih reklama: eliminacijom „azura“ Svetsko prvenstvo više nije bilo interesantno (sa 25 na osam miliona gledalaca po utakmici) tako da ni reklame nemaju više efekta.

Krivica je u prvom trenutku svaljena na „mafiju iz Fife“ i ekvadorskog sudiju Morena koji je „izbacio“ azure sa Mundijala. RAI je čak najavio tužbu protiv Fife zbog pretrpljene štete od strane sudija. Kasnije, kada su pogledali reprize utakmica, Italijani su ipak shvatili kakve su šanse propustili Vijeri i društvo.

Jugosloveni u kalču

Jugosloveni više nisu u glavnim ulogama u trci za titulu prvaka Italije, pa je i naša kolonija ostala bez svojih „ambasadora“, na čije su se pozivanje često otvarala mnoga vrata. Nekada je u milanskoj policiji dozvola za boravak, popularni „sođorno“, mogla da se dobije preko reda zahvaljujući slici s posvetom Dejana Savićevića, a danas… Ostali su samo Stanković, odličan prošle sezone u Laciju, i Mihajlović, koji se radovao dolasku na klupu svog drugara Manćinija, ali je potom na treningu pretrpeo tešku povredu kolena. Mijatović je ostao bez kluba posle bankrota Fiorentine, dok je kao pojačanje novom prvoligašu Komu stigao Nikola Lazetić, prošle sezone prvak Turske sa Fenerbahčeom.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veliki popust

11.avgust 2025. R.V.

„Vreme“ nikad povoljnije – samo do petka

„Vreme“ je čvrsto rešilo da odoleva u pasjim vremenima po nezavisne medije. Zato se pretplatite – uz veliki popust

Tramvaj

Ukidanje „dvojke“

10.avgust 2025. T. S.

Tramvajska tradicija Beograda: Od konjskog tramvaja do gašenja „dvojke“

Čuveni tramvaj „dvojka“, jedan od simbola Beograda, uskoro bi mogao da ode u istoriju, a najava ukidanja ove linije pokrenula je proteste građana i aktivista. Kako je izgledao razvoj beogradskog tramvajskog saobraćaja kroz decenije?

Meteorska kiša

09.avgust 2025. T. S.

Perseidi: Spektakl na nebu iznad Srbije

Na platou ispred Avalskog tornja u subotu i nedelju uveče biće organizovano posmatranje letnje meteorske kiše, Perseida

Drugi svetski rat

09.avgust 2025. Martin Muno (DW)

Nagasaki, osamdeset godina kasnije: Razbijanje mita o bombi koja je okončala rat

Nagasaki, grad na zapadu Japana, sravnjen je sa zemljom 9. avgusta 1945. kad su SAD na njega bacile bombu izotopa plutonijuma-239 tešku oko pet tona, nazvanu „Debeljko“. Decenijama se bacanje atomske bombe na Nagasaki smatralo događajem koji je okončao Drugi svetski rat. Da li je zaista tako

Ekstremne vrućine

08.avgust 2025. K. S.

Toplotni talas: RHMZ izdao novo upozorenje

Danas i narednih dana očekuje se između 34 i 38 stepeni Celzijusa, a lokalno i više, upozorava RHMZ

Komentar

Komentar

Patriote, četke u ruke

Farbanje srpske trobojke po zgradama novosadskog naselja Liman predsednik Srbije Aleksandar Vučić je proglasio vrhovnim patriotskim činom. Pa, patriote, četke u ruke i pravac Andrićev venac

Andrej Ivanji

Komentar

Revolucionarni preobražaj ratnih veterana

Pobuna građana Srbije nije revolucionarna jer ne zahtevaju promenu političkog sistema, već promenu kleptokratske ekipe na vlasti. Ali u ovoj pobuni jesu revolucionarni postupci ratnih veterana

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Hoće li Vučić pomilovati Dodika

Može li Vučić nešto da učini za Dodika? Naravno. Može da ga pomiluje. Ali ne u pravnom smislu, već u onom ljudskom – po kosi i obrazu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure