img
Loader
Beograd, 36°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Fani Blankers-Kun

Odlazak „leteće domaćice“

29. januar 2004, 00:31 V. S
Copied
ATLETIČARKA VEKA: Fani Blankers-Kun sa Karlom Luisom

Sve svetske agencije prenele su vest o smrti 85-ogodišnje Holanđanke Francine Elsje Blankers-Koen, žene koju je Međunarodna atletska federacija 1999. proglasila najboljom atletičarkom u istoriji „kraljice sportova“. Malo ko je znao njeno puno ime, za sve je jednostavno bila Fanny. Na slici sa Karlom Luisom, najboljim u muškoj konkurenciji, vidi se jedna vedra, krepka baka koja je tada imala 79 godina… Neki od mlađih kolega ogrešili su se ovih dana o njenu sportsku veličinu pišući ili izgovarajući njeno prezime „Koen“ umesto, u fonetskoj verziji, Kun. IHF sigurno nije pogrešio kada je među tolikim velikim atletičarkama baš nju proglasio najboljom. U blistavoj karijeri, dugoj 20 godina, bila je gotovo nepobediva, i da Drugi svetski rat nije sprečio održavanje Olimpijskih igara 1940. i 1944, istorija olimpizma bila bi drugačija jer bi Fani Blankers-Kun imala toliko medalja da je verovatno niko nikada ne bi stigao.

Prvi put se pojavila na Olimpijadi 1936. u Berlinu. Imala je samo 18 godina i bez obzira na to što je bila blizu medalje na 80 m sa preponama i štafeti 4×100 m, svojim najvećim uspehom smatra poznanstvo sa legandarnim Džesijem Ovensom od koga je tada zatražila – autogram. Kada su se 1972. sreli na Olimpijadi u Minhenu, bila je prijatno iznenađena što je veliki Džesi znao ko je ona… U međuvremenu, Fani je 1948, sa 30 godina i sa dvoje dece kod kuće (otuda nadimak „leteća domaćica“), u Londonu osvojila četiri zlatne medalje, nešto što do danas nije ponovila nijedna žena. Bila je prva na 80 m sa preponama, 100, 200 metara i štafeti 4×100. U osam dana takmičila se 11 puta i svaki put bila najbolja. Kruta pravila, pod firmom brige za zdravlje sportista, zabranjivala su nastup u više od tri individualne discipline i Fani je morala da se odrekne skoka udalj i skoka uvis, disciplinâ u kojima je bila svetska rekorderka! Pobednice su imale rezultat prilično ispod njenih… Ukupno je 20 puta obarala svetske rekorde, 58 holandskih, pet puta je bila prvak Evrope a na šampionatima Starog kontinenta 1946. i 1950. osvajala je 11 medalja, odmah posle rata svih pet zlatnih i četiri godine kasnije tri zlata, jedno srebro i dve bronze! Stigla je da učestvuje i na Olimpijadi u Helsinkiju 1952, ali je pad u trci na 80 m sa preponama bio jasan signal da je došlo vreme za kraj karijere.

Zanimljivo je da se do 14. godine bavila gimnastikom, flertovala je sa plivanjem i mačevanjem, ali je bilo jasno da je rođena za sport. Na kraju se odlučila za atletiku gde joj je trener bio budući suprug, Jan Blankers.

„Jedino što sam uradila bile su pobede u nekoliko trka i kada se setim velikih atletičarki iz prošlosti ili kada vidim današnje najbolje devojke, ne ostaje mi ništa drugo nego da se iznenadim ovakvom premijom“, skromno je rekla Fani kada su je 1999. izabrali za najbolju na svetu svih vremena.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure