img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novi Sad EPK

Od Nevena do Betmena

19. октобар 2022, 20:08 S.Ć.
Copied

Deo velikog finala projekta “Novi Sad – Evropska prestonica kulture” je priča o srpskom stripu, njegovom mestu u svetu, istoriji, i zanimljivostima poput spoja tapiserije i stripa

“Tridesete su ubrzale amerikanizaciju Evrope, pa i srpskog društva. Imajući jednu od najboljih avio-kompanija u Evropi i dobre veze sa svojom emigracijom u Americi, Srbi su na dnevnom nivou redovno pratili američke filmove, evropska izdanja američkih novina, džez ploče i koncerte, stripove, prenosili vesti iz svih kutkova Sjedinjenih Država. Simbolički trenutak modernizacije je bio u oktobru 1934. kada glavni balkanski dnevni list Politika donosi uz veliku pompu američku kriminalističku seriju u stripu Detektiv Iks–9 velikana popularne kulture, pisca Dešajela Hemeta (Malteški soko) i crtača Aleksa Rejmonda”.

Ovim rečima Zoran Stefanović opisuje momenat u kom započinje zlatno doba srpskog stripa. Upravo je Stefanović autor multimedijalne izložbe Od Nevena do Betmena o tri veka srpskog stripa, retrospektivu, sa akcentom na srpski strip u evropskom i svetskom kontekstu.

Izložba Od Nevena do Betmena deo je velikog finala “Evropske prestonice kulture” (EPK), a u okviru poslednjeg programskog luka “Druga? Evropa”. Otvara se 21. oktobra u novosadskom Distriktu u Radionici i traje do 30. oktobra. Učesnici izložbe, eminentni svetski, evropski, regionalni i domaći stručnjaci iz oblasti stripa, pretvoriće Novi Sad i u centar devete umetnosti.

Zigomar-Navojev
…

“Više od dvadeset autora iz raznih oblasti učestvovalo je u kreiranju vizuelnog i multimedijalnog materijala, kategorizaciji i adaptaciji obimne arhivske građe i na kraju postavke”, objašnjava dizajner izložbe Đula Šanta i najavljuje da je “na izložbi prikazano više od hiljadu radova domaćih majstora stripa, što celih tabli, što detalja stripova, ilustracija i animiranih sekvenci. Želeli smo da prikažemo da je strip segment kulture u kojem smo nesumnjivo uvek bili deo dinamičnog sveta u svakoj epohi. Cilj izložbe je da se fenomen domaćeg stripa i ogroman kvalitet i potencijal koji poseduje predstavi publici i da joj pruži uvid u povezanost stripa sa drugim umetničkim formama. Zato njen sadržaj balansira između prezentacije radova odabranih autora stripa, do edukativno orijentisanih celina postavke.”

Izložba Od Nevena do Betmena će osim pričom o istoriji stripa, predstaviti ovu umetnost pomoću njenih novih i malo poznatih izraza.

Strip i tapiserija su na prvi pogled nespojivi. Međutim, jedinstveni centar tapiserijske umetnosti u Srbiji i regionu “Atelje 61”, okupio je strip umetnike u želji da ljubiteljima umetničke tapiserije predstavi još jedan način izražavanja kroz obojenu strukturiranu nit. Izložba koja će biti otvorena 21. oktobra, u Distriktu u Radionici, Heroji svakodnevice, predstaviće dela iz Hrvatske, Crne Gore i Srbije.

“Specifičnost ove izložbe, a i samog projekta koji je obuhvatio i koloniju i izložbu, jeste što smo prvi put realizovali radove umetnika koji se isključivo bave stripom i omogućili im da se realizuju u drugačijem mediju. Očekujemo da će izložba imati odličnu komunikaciju sa mlađom publikom koja je gledala na tapiseriju kao nešto tradicionalno, a strip kao nešto što se reprodukuje u štampanom formatu”, rekao je direktor “Ateljea 61” Zoran Bulatović. “Atelje 61” je jedinstvena ustanova na ovim prostorima koja neguje umetničku tapiseriju i ova izložba je samo još jedan doprinos umetničkoj sceni Novog Sada i Srbije. “Izloženi radovi će podstaći mlade umetnike i sve one koji nisu razmišljali o stripu i tapiseriji da krenu tim putem jer će biti u mogućnosti da vide šta donosi ta sinergija kreativnog razmišljanja”, smatra Bulatović.

Da je srpski strip bio ravnopravni deo evrpskog pa i svetskog, dokazuje to što je Novosađanin Bane Kerc autor čuvene stripske heroime Cat Clow. Sada, u Novom Sadu, “Evropskoj prestonici kulture”, Cat Clow je dobila istoimenu pozorišnu adaptaciju i to u digitalnoj scenografiji, čiji je reditelj Holanđanin Majkl Helmerhorts. Premijera je zakazana za 22. oktobar u Pozorištu mladih, a predstava će se igrati tri dana za redom.

Reditelj Helmerhorst o predstavi kaže da je “vizuelno, ovo pozorišni prikaz serije stripova koju je Kerac smestio u bankrotiranu asfaltnu džunglu Njujorka 1980-ih. U scenariju, koji je napisan na engleskom ali kasnije preveden na srpski, akcenat je na stripovskoj ikonografiji koja se bavi ‘većim od života’ negativcima inspirisanim akcionim filmovima. Preporučio bih ovu pozorišnu predstavu kao šašavu imitaciju/parodiju/omaž i filmu noar i okretnom tempu stripa. Kercova ljubav prema hevi metalu rezultirala je trenucima žive muzike na sceni u kombinaciji sa bioskopskom pozadinom”.

foto: privatna arhiva
UČESNICE KONFERENCIJE: Uli Lust…

Kao kruna “Evropske prestonice kulture” najavljeni su programi koji predstavljaju marginalizovane grupe, odnosno, drugačije, alternativne, buntovne, avangardne i nove izraze. Baš to, ali kroz jezik stripa, jeste i fokus projekta “Remix Comix – stripovi za nasleđe”. Cilj mu je da podstakne razvoj novih i inovativnih savremenih stripova, koji preispituju dominantne modele predstavljanja nasleđa, kako bi se time animirala i edukovala nova publika. U okviru ovog projekta predviđena je i strip konferenciju “Strip, nasleđe i savremena umetnost”, inače najznačajnija u regionu, od 28. do 30. oktobra u novosadskom Distriktu. Konferenciju će otvoriti poznata austrijska strip autorka Uli Lust.

foto: privatna arhiva
…i Barbora Milerova

Osim nje, na dvodnevnu konferenciju stižu i naučni istraživači iz Holandije Jasko Horsman i Matia Piters, umetnička kritičarka Džanan Marašligil, urednica platforme za vizuelno novinarstvo Drawing the Times Eva Hilhorst, kao i dramski umetnici i performeri Karolina Spaić i Sebo Baker, zatim urednik stripova Roel Denen iz Belgije, kustoskinja Lustr-festivala u Pragu Barbora Milerova, Barbara Egert iz Next Comics Festivala iz Linca u Austriji, David Šilter i Oskar Pavlovskis iz letonskog Festivala Kuš!, potom multimedijalni umetnik i ilustrator iz Japana Akinori Oiši, koji je već radio u Novom Sadu u okviru “Evropske prestonice kulture”. Domaću strip scenu predstavljaće Boris Stanić i Aleksandar Zograf sa kolegom iz Slovenije Blažom Vurnikom, kao i srpski strip crtač Mileta Poštić sa koleginicom Jelenom Bobić.

Projekat je počeo ovog junu, a trajaće do juna 2024. godine. Učesnici projekta su tri organizacija iz Srbije: Multimedijalni centar Led Art iz Novog Sada, Fondacija “Novi Sad – Evropska prestonica kulture”, Agencija Komunikart iz Pančeva, i Lustr Festival Ilustrace (Češka), Stichting Zid (Holandija) i Forum Ljubljana Zavod za umetniško in kulturno produkcijo (Slovenija). Projekat je podržao program Kreativna Evropa Evropske unije.

Tradicionalni “Novosadski strip vikend” u Distriktu, koji postoji više od 10 godina u organizaciji Studentskog kulturnog centra Novi Sad, biće posebni dodatak ove stripske nedelje “Evropske prestonice kulture”. Kao i dosad, biće to svojevrsni susret ljubitelja stripa uz berzu stripa, knjiga i ploča. Najavljeni su izložba stripa Dalibora Talajića Dnevnik Max von Fafnera, predstavljanje izdanja Život posle smrti Danila Miloševa Vostoka i drugi programi.

Znak pitanja

Programski luk “Druga? Evropa” je finale projekta “Novi Sad – Evropska prestonica kulture”, kako bi upravo tim upitnikom otvorio pitanje šta su zapravo dominantne evropske vrednosti, kako bi stavio akcenat na one koje su manje vidljive ili gotovo, nepravedno, nevidljive. Ovaj poslednji programski luk obeležiće više od 200 događaja u kojima će učestvovati oko 440 umetnika iz gotovo 40 zemalja. Više informacija na sajtu novisad2022.rs.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Putopis

05.јун 2025. Marija Konatar

Visoka i bela, negde u Kini

Kad si jedina visoka, i još strankinja u gužvi Kineza, a tvoj spas je Google prevodilac i molitva da ne zakasniš

Numizmatika

05.јун 2025. Marijana Maksimović

Pet hiljada dinara od hiljadu evra

Možda u novčaniku imate novčanice koje nisu toliko stare niti retke, ali ih kolekcionari dosta cene. Neverovatno, ali sreću vam može doneti i Mlađan Dinkić

Rolan Garos

05.јун 2025. A.I.

Đoković u polufinalu Rolan Garosa: Kao u najboljim danima

Novak Đoković pobedio je deset godina mlađeg Aleksandra Zvereva sa 3:1 u setovima (4:6, 6:3, 6:2, 6:4) i plasirao se u polufinale Rolan Garosa. I to posle preokreta, nadmoćno, kao u najboljim danima

Povodom izložbe

04.јун 2025. Vojislava Crnjanski Spasojević

Da li još bauljamo lavirintom devedesetih

Stalna postavka Lavirint devedesetih postavlja pitanja, ne daje odgovore. Ima zadatak da posetioce podstakne da misle tako što će im vratiti emocije. Ne nudi priču jedne strane, nego proživljavanje teškog iskustva

Jubilej

04.јун 2025. Jelena Janić Ljubisavljević

Pančevac između nestanka i opstanka

Uskoro će se navršiti 90 godina koliko preko Pančevačkog mosta, s jedne na drugu stranu Dunava, prelaze ljudi. Oni bez njega ne mogu. Bilo bi dobro da ga rekonstruišu pre nego što se pod njima ne obruši

Komentar

Komentar

Sto studenata za Miloša Pavlovića

Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Da li je Srbija slobodarska zemlja

Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga

Filip Švarm

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure