img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Još jedno čudo u specijalnom rezervatu Zasavica

Muzni magarac za domaću Kleopatru

29. april 2009, 12:30 Dragan Todorović
Copied

Upravnik stade među stolove, među te magareće salame, jošte jednom ponovi da će samo jedan džentlmen, za velike pare, moći da okupa svoju mladu u kadi, u kojoj magarećeg mleka taman da stane mlada sa guzicom

Specijalni rezervat prirode Zasavica, koji u severnoj Mačvi i južnom Sremu, a najbliža mu Sremska Mitrovica, čini reka Zasavica, koja je u 33 km dugom starom koritu Drine i Save. U rezervatu na stotine retkih biljaka, riba i ‘tica, tu naseljen i evropski dabar, a najvrednije, i najređe, biljka aldrovanda, za koju vele da mesožder, i riba mrguda. Rezervat je 1997. stavljen pod specijalnu zaštitu države i dat na staranje Pokretu gorana iz Mitrovice i od tada se u njemu, zahvaljujući upravniku Slobodanu Simiću, događaju i druge specijalnosti. U rezervatu su produmali kako funkcioniše ovaj svijet, i u njemu mediji, pa je Zasavica postala poznatija po drugim čudesima nego po ribi mrgudi i biljki mesožderu. Tako postalo poznato da je spomenik mangulici i keru pulinu, u centru Mitrovice, otkrio glumac Berček, Zasavica je postala najveće uzgajalište svinje mangulice, za koju rečeno da bez taj holesterol, već dobijena novosadska zlatna medalja za slaninu sapunjaru od mangulice, dva ovčarska psa pulina izvezena čak u Kuvajt, da tamo čuvaju ovce i kamile, a najnovije čudo u Zasavici je najveća farma balkanskih magaraca na ovim prostorima. I ne samo to, objavljeno da će se ponuditi 70 litara magarećeg mleka, za punu kadu, u kojoj će džentlmen koji plati 5000 evra moći da okupa svoju dragu, ka’no što je Antonije pre ti’ 2000 godina kup’o Kleopatru.

KO PROBA, KO NE PROBA: Dakle, rezervat, Vizitorski centar, na ulazu boksovi, tabla koja kaže da tu genetski resursi Srbije, redom, koze sa veliki rogovi, ovce bez rogovi, golovrate kokoši, domaći brdski konj, svinja mangulica, goveče podolac sa mnogo veliki rogovi, u koralu do te stare rase krdo domaćih, oli balkanskih magaraca. Prođemo taj prizor i doživljaj, pravo na posluženje, male čašice sa magarećim mlekom, male čašice i sa magarećim likerom, u ponudi jošte magareća krema za lice, magareći sapuni u obliku magarca, magareća kobasica, magareća salama, i ta nagrađena slanina sapunjara od mangulice.

MEDIJSKI POSLANICI I MUŽA MAGARICA: Upravnik Slobodan Simić

Ko proba, ko ne proba, većina gostiju na domaćoj rakiji, upravnik Simić već radi radove, na poljančetu se izjavljuje nekoj televiziji, konkurs će važiti dva meseca, toliko treba da skupe 70 litara magarećeg mleka, tačno za punu kadu, da mlada stavi guzicu, tada će se znati koji je srećnik odvojio 5000 evra da mu se draga prva posle Kleopatre okupa u magarećem mleku. Novinarka uze pita još, sve će objave u Mađarskoj, Rumuniji, mogu li iz okruženja da učestvuju na konkursu, kako da ne, spremno odgovara upravnik, već imaju interesovanje iz Hrvatske, pa prvi put posle Kleopatre, mada bi voleli da mleko otkupi neko iz Srbije, nemaju protiv da to bude neko sa strane, ne mogu odbiti, tako će licitacija biti žešća, a mlada srećnija.

Za stolovi se uveliko degustira ta salama, nekako slatkasta, od magarca, jedan biznismen od Hrvatsku više za onu slaninu sapunjaru, Simić sa priču stig’o i među astale, 70 litara se za dve godine skupi od jedne magarice, mleko bez ijedne bakterije, nikad se ne kuva, jedan posto masti, 60 puta više vitamina C nego kravlje mleko, deluje na bronhitis, pojačava organizam, dobro i za astmu, dobro za sve, imaju kremu od magarca, imaju sapun od magarca, šest meseci muzli da bi imali mleka za te proizvode i za jednu kadu za kupanje, jedna magarica daje samo 20 litara mleka godišnje, kad pređe na to da magarica može da se muze samo kad je spulna, prekidoše ga tamburaši, Ej jeste nano, ljubim ga odavno…

Među goste, po ti stolovi, stiže specijalitet kuće, hleb sa mašću od mangulice, biznismen od Hrvatske i to pohvali, upravnik Simić uze neumorno ponavlja da je za punu kadu potrebno 70 litara mleka, i da tol’ko treba da tu stane mlada sa guzicom. Upravnik stiže i da pozdravi pokrajinske sekretare za poljoprivredu i turizam, objasni potencijal i ostali razvoj, kad ga za šire izlaganje do’vati jedna rasna i tv pripadnica novinarske profesije. To bi tradicionalna poslenica sremskomitrovačke televizije, to ko da je već bilo u kadi sa magarećim mlekom, preko bujne crne kovrdže kose, na crveno šarena marama, zdravo rumena, na crveno kecelja, zasukala crvene rukave, zdravo drži na crveno mikrofon, a džentlmen i upravnik Simić zdravo zbori kako je kada taman tolika da u nju stane mlada sa svojom guzicom…

Gosti nastaviše stižu, pojedine upravnik lično sa magareće mleko služi, savetuje, uzmi, pa posle slobodno rakiju opali. Kad, eto ti i specijalne nacionalne znanje imanje tv-poslenice, to raspuštene kose, to naočare za sunce u te kose, to ko jahaće čizme, to po njoj vazdan pantalona, suknji i podsuknji, još toga i svega, i upravnik se specijalno raspremi, osta u Zasavica kožni prsluk, zagladi kosu, pred magarce stade, pa se u kameru reče o magarcu i muži. Dok je upravnik o temi zborio, pored njega je jedan magarca muz’o, i sve tako dok upravnik nije se isprič’o, a on namuz’o cela dva decilitra, ne može više. Sve to gledaše Mile Plavšić iz Kovilja kod Novog Sada, i on ima magarce, 50 komada, i u njega slikali, ali nije bilo ‘vake dževe, inače, stoji da mleko dobro za bronhitis, dobro i za jetru…

JAVIŠE SE I KOKOŠI: Uto Simić komandova da tamburaši obustave, stade na sunce i poljanče, kamere se namestiše, pa se upravnik reče, Dobro došli na dan čudesne životinje, pa se upravnik nastavi, dugo se smatralo da magarac lenja i ćudljiva životinja, a oni, sa naučnici, utvrdili da je to čudesna životinja, bila istorijski značajna, sad je nema, ovde najveća farma muznih magarica u jugoistočnoj Evropi i istoriji, napravili proizvode koje nikad nisu pravili, zato sve pozvali da pokažu koje sve koristi od magarca, tu je mleko, nikad prokuvano, koje je izvanredan lek protiv bronhitis i astmu, tu ostali proizvodi po svetskim receptima. Dade reč vlasnici firme koja pravi proizvode, ova reče da proizveli kremu i sapun, da dobro za kožu. Uključi se jopet upravnik, zato se Kleopatra kupala, u istoriji poznata po magarećem mleku, pa najavi promotera raspisivanja konkursa za otkup kade sa 70 litara mleka, lično prof. dr Jordana Aleksića, bivšeg DOS ministra ekologije. Zahvali Jordan Simiću, svoju Kleopatru u magarećem mleku će okupati onaj džentlmen i nejaki Uroš koji odvoji 5000 evra, konkurs će trajati dva meseca, dobijena sredstva od akcije idu u Fond za očuvanje starih rasa. Simić objavi da već imaju tri džentlmena koja se telefonom javila, na kraju će licitacija dati pobednika. Po livadi nastaviše da demonstriraju mužu, Simić pogleda tamburaše, nastavi se muzika, Ženiću se ja, žena mi treba… Javiše se i oni kerovi pulini, javiše se i oni iz obora magarci…

Na red dođe vožnja brodom Zasavicom, vodič stade objašnjava, prvi režim zaštite, veliki broj biljnih i životinjskih vrsta, dubina vode dva metra, mulja osam metara, beli i žuti lokvanj, riba mrguda, biljka mesožder, ima i ‘tica, eno ga veliki trstenjak, eno je barska koka koja ista patka… Završi se i ta brodom vožnja, jopet u onaj Vizitorski centar, ko na slanini sapunjari, ko na onu magareću salamu, ko na domaću rakiju, ko ne domaće vino, pojedinci uzeli probaju i te magareće kreme, otvaraju sapune, naginju liker, piju mleko. Stiže i gulaš od magarca, svi konstatovaše da ko da nije od magarca, posle još tog, i svog, vina, sa sve se složi i biznismen od Hrvatske, koji pravi roštilj i drugi proizvodi od lim. Tamburaši već na Ašikovah s dragom skoro svako veče, upravnik Simić je im’o još jednu specijalnu znanje imanje izjavu za nacionalnu tv-poslenicu u mnogo ti pantalona i drug’ ‘aljina, vreme je odmicalo, počeše da se javlju i golovrate kokoši, i one koze sa poveliki rogovi se uzbuniše, tamburaši su već tamburali Šta će mi život bez tebe, dragi, na izlazu iz Vizitorskog centra jedan uz’o uteruje crveni moped, gleda u onaj svet za stolovi, pa pita, čuo, jel dolazi Seka Aleksić.

Sutradan, ko sutradan, sve bilo na ti mediji, i sve bilo u toj TV „Šarenici“, kako se magarac muze, i kako mleko mnogo zdravo i kako košta 40 evra litar, i bilo, u toj „Šarenici“, da svi proizvodi od magarca po francuski i italijanski recepti, i bilo da gradonačelnik Mitrovice rek’o da je to sa magarcima veliki potencijal. I još bilo kako upravnik Simić rek’o da će samo jedan džentlmen moći svoju mladu da okupa kao Kleopatru.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure