Biti "ljubitelj fudbala" u ovo vreme i na ovim prostorima podrazumeva gotovo sve, osim – odlaska na utakmicu. I danas se po kancelarijama glože "zvezdaši" i "partizanovci", a da ni jedni ni drugi ne mogu da izdiktiraju sastav "svog tima" u poslednjoj utakmici
U DOMENU FANTASTIKE: Slovenci treba sada da izgube od Farana
Uspeh košarkaške reprezentacije Jugoslavije na Evropskom šampionatu u Turskoj, pa potom euforičan doček „zlatnih plavih“ u Beogradu, hladna jesenja kiša, teroristički atak na SAD, početak Lige šampiona, moguć uspeh odbojkaša na Evropskom prvenstvu u Češkoj… teško je, bar na prvi pogled, naći neku vezu između svih ovih zbivanja. Svi zajedno učinili su gotovo neprimećenim i ekspresno zaboravljenim debakl fudbalske reprezentacije Jugoslavije, koja se prošle srede, posle još jednog remija sa Slovenijom (1:1, u Beogradu), praktično oprostila od učešća na najvećoj svetskoj fudbalskoj smotri, juna iduće godine u Japanu i Južnoj Koreji.
Istina, ostala je još trunka nade da 6. oktobra u Ljubljani Slovenci ne savladaju reprezentaciju Farskih Ostrva, pa da „naši najbolji fudbaleri“ osvoje drugo mesto u svojoj grupi i kroz „baraž“ sa Rumunijom nekako se provuku do Dalekog istoka. Argument da smo svojevremeno jedan od najvećih uspeha, drugo mesto na Prvenstvu Evrope 1968. godine u Italiji (izgubili sa 0:2 u ponovljenoj utakmici protiv domaćina, posle 1:1 u prvom susretu i već istorijske krađe švajcarskog sudije Gotfrida Dinsta), postigli pošto je prethodno u našoj kvalifikacionoj grupi totalni autsajder Albanija neočekivano odigrala sa tadašnjim svetskim vicešampionima Nemcima nerešeno 0:0 u Tirani takođe se koristi da bi se nekako zabašurila nevesela slika ovdašnjeg fudbala.
I još jednom, kao mnogo puta do sada, odložio bilo kakav ozbiljan razgovor na tu temu.
ODGOVORTRIBINA: Možda bi kojim slučajem, ako u prvom kolu Kupa UEFA-e ispadnu sva tri naša predstavnika, pa se pokaže da su za naše klubove već postale nepremostive prepreke i klubovi kao što su ukrajinski CSKA (igra sa Crvenom zvezdom), bečki Rapid (Partizan) i danski FC Kopenhagen (protivnik mu je Obilić), baš to pomoglo da se konačno upale sva moguća crvena svetla i da neko bar pokuša da se nešto učini u toj stvari koja ovde već dugo nije „najvažnija sporedna stvar na svetu“.
Otužno prazni stadioni i huligani koji svojim divljanjem i primitivizmom nadomešćuju odsustvo sportskog uživanja i neizvesnosti već je dugo odgovor sa tribina na očajan kvalitet fudbalskih utakmica, nameštene rezultate i kupljeno suđenje. Biti „ljubitelj fudbala“ u ovo vreme i na ovim prostorima podrazumeva gotovo sve, osim – odlaska na utakmicu. I danas se po kancelarijama glože „zvezdaši“ i „partizanovci“, a da ni jedni ni drugi ne mogu da izdiktiraju sastav „svog tima“ u poslednjoj utakmici; i danas se relativno dobro prodaju specijalizovani sportski listovi, ali zbog ogromnog interesovanja i stalnog povećanja broja ljudi koji se klade na rezultate fudbalskih utakmica; i danas televizijski prenosi „velikih“ fudbalskih utakmica ubedljivo vode na skalama gledanosti… Mnogo više ljudi u ovom trenutku zna da nabroji klubove drugih liga Nemačke, Švajcarske ili Austrije nego što bi sa sigurnoščću moglo da nevede osamnaest ovdašnjih „prvoligaša“, u čije utakmice ovdašnje sportske kladionice imaju toliko poverenja da ih i ne stavljaju na svoje liste. Čak se i „državna“ lutrija za svoju Sportsku prognozu okrenula utakmicama italijanskog, nemačkog i engleskog šampionata.
SOLIDANREJTING: Reprezentacija Jugoslavije je sa dva vezana učešća i dva plasmana u drugi krug na velikim fudbalskim događajima (Svetsko prvenstvo u Francuskoj 1998. i Evropsko u Holandiji i Belgiji 2000. godine) tokom poslednjih godina ostvarila i uspevala da zadrži solidan rejting na svetskoj fudbalskoj listi (uglavnom između devetog i petnaestog mesta), što je za ljude koji vode ovaj sport bio više nego solidan „kišobran“ i „alibi“ da na domaćoj sceni stvari prepuste stihiji. Tako su se ovdašnja fudbalska takmičenja pretvorila u nadmetanja novokomponovanih fudbalskih elita u tome ko ima više para, uticaja i čankolizaca, te koga se više plaše protivnici, sudije i novinari. U takvoj atmosferi jugoslovenski fudbal je možda bio bolji od ukupne vrednosti svih koji u njemu rade i igraju, ali i osuđen na stagnaciju i propadanje.
Guranje pod tepih i takvih problema kao što su neregularna takmičenja, masovan odlazak sve mlađih fudbalera u inostranstvo, osetno smanjenje broja gledalaca na saveznim ligaškim utakmicama, loš stručni rad, posebno sa mlađim kategorijama, zaostajanje u gotovo svim elementima savremenog fudbala – bilo je omogućeno upravo povremenim pobedama najbolje selekcije i neprestanim odlaganjem ozbiljnijih rasprava.
I posle neuspeha u susretu sa Slovenijom mnogi su bili spremniji da razgovaraju o lupetanju televizijskog reportera Milojka Pantića tokom prenosa ove i prethodne utakmice reprezentacije (sa Švajcarskom u Bazelu, prvog dana septembra) nego o „gorućim pitanjima“ fudbalskog sporta. Bilo je tužno gledati kako su u ponedeljak (10. septembra) u emisiji „Faul“ (TV Politika) dva vrsna sportska novinara (Nikola Simić i Zoran Šećerov) i dva fudbalska trenera (Ratko Dostanić i Slobodan Pavković) trošili vreme i strpljenje gledalaca na pitanje „zašto naši fudbaleri slabo trče“, bez imalo želje da zaista progovore o stvarnom stanju i pravim problemima ovdašnjeg fudbala.
Zbog svega toga gotovo da bi bilo nepristojno da neko ko tek povremeno komentariše zbivanja u sportu, pa još u nedeljniku kao što je „Vreme“, pokuša da napravi ozbiljnu analizu i dâ nekakve „smernice“ za preporod fudbalskog sporta i fudbalske organizacije.
GENIJEPOSTAROM: Kad su se ono, između prošlogodišnjih septembarskih izbora i Petog oktobra, pojavile nalepnice „ZATVORENO ZBOG KRAĐE“ jedna je osvanula tamo gde je, da je bilo sreće, mogla da ostane i do današnjih dana – na tabli Fudbalskog saveza Jugoslavije na ulazu u zgradu broj 35 na Terazijama. Potom je došlo vreme „kriznih štabova“, pa je jedan takav „puč“ pokušan i na toj adresi, pod dirigentskom palicom večitog fudbalskog oponenta Velibora Vasovića. Zatim je došla afera sa prekinutim „večitim derbijem“, pa se neko dosetio da „ne treba mešati politiku i sport“. Iza toga je usledila „epozoda Đorić“ (Milovan, selektor, tri utakmice, nula pobeda, dva boda), kad su prakično presečene sve veze ovdašnjeg fudbala sa zdravom logikom i svetskim trendovima…
Kratkotrajna nada da će novi vetar doneti novoizabrani predsednik Fudbalskog saveza Crne Gore i član privremene selektorske komisije Dejan Savićević raspršila se onog trenutka kad je Genije umesto iskusnog Ljubinka Drulovića iz Benfike (koji je mogao da donese izvesne promene u igri jugoslovenske selekcije) sredinom drugog poluvremena protiv Slovenaca uveo preplašenog Ivana Gvozdenovića iz ovdašnje i ovakve Crvene zvezde (kome je trebalo podići cenu na našoj sve siromašnijoj fudabskoj tezgi).
Možda zbog toga opaska iz naslova ide pomalo i na tu adresu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U Dubrovniku je u ponedeljak temperatura mora dostigla 29,5 stepeni. Ništa bolje nije ni u Crnoj Gori i Grčkoj. Posledice previsoke temperature mora je da ima sve manje ribe, a sve više meduza
Nekada su tu boravili Elizabet Tejlor i Ričard Barton, Sofija Loren, Kirk Daglas, Bobi Fišer i Tito i Jovanka. Ovo ostrvo je ugostilo i porodicu Bekam, a na njemu se venčao Novak Đoković. Ipak, četiri godine zaredom, čuveno odmaralište „Sveti Stefan“ u Crnoj Gori je zakatančeno
Nemački bivši vozač Formule 1 Ralf Šumaher, brat legendarnog Mihaela Šumahera, na društvenim mrežama objavio je fotografiju sa svojim ljubavnim partnerom Еtjenom i javno prizano da je homoseksualac
Rukovodstvo Fudbalskog saveza Srbije je na telefonskoj sednici jednoglasno donelo odluku da Dragan Stojković Piksi ostane selktor fudbalske reprezentacije
Kako je medijski magnat odvratio gledaoce od filma koji ga pokazuje u negativnom svetlu, kako je zbog jedne lepe žene u cvetnoj haljini Felini snimio film o paparacu, zašto je Bernstin poklonio Hofmanu svoj sat i slični detalji, deo su važne studije Sanje Domazet i Maje Vukadinović Novinarstvo i film, u kojoj analiziraju ta dva osnovna stuba demokratskih sloboda
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!