Jedriličari tvrde da za bavljenje ovim sportom nisu presudne fizičke predispozicije koliko entuzijazam, vreme i, naravno, novac
REGATA NA RECI: Jedrilice na zemunskoj obali
„Nema dobrog i lošeg vremena“, kaže Rambo Amadeus parafrazirajući švedsku poslovicu, „već ima samo neadekvatnog vremena.“ Neadekvatno ili kišovito vreme obeležilo je prvi od tri dana Milenijumske regate na Dunavu koja se nekako zadesila baš na 5. oktobar i čiji je promoter bio sam Rambo.
Jutro, nešto pre deset časova, na Dunavu. Otvaranje je predviđeno za jedanaest, a start prve, promotivne regate za dvanaest časova. Na i oko katamarana, usidrenog kod Hidrobaze na zemunskom keju nekoliko stotina metara uzvodno od hotela Jugoslavija, samo galebovi i momci iz Jedriličarskog kluba Zemun koji se trude da njihove jedrilice blistaju. U iščekivanju dobrog vetra, jedriličari širokim četkama ribaju čamce iz kojih štrče još uvek goli jarboli.
„Jedriličarstvo je mali, vrlo elitan sport“, kaže Vojislav Pajnik, predsednik Jedriličarskog kluba Zemun. To je sasvim razumljivo budući da jedan čamac sa opremom košta od hiljadu pa do 25.000 nemačkih maraka. Konkretno „laser“, koji se nabavlja za naše tržište, košta 8000 maraka, ali dugo traje i dobro ga čuvaju, kažu u klubu. „Ako uzmemo u obzir da čamac traje dvadeset godina“, objašnjava Pajnik i nastavlja, „toliko su u proseku naši čamci stari, onda je to jeftino.“
ZAHTEVANSPORT: Neko od takmičara oduševljeno je primetio: „Evo, probija se vetar.“ U stvari, bio je to znak na koji se cela obala zabelela, jer su sada jedra bila visoko na jarbolima. Vreme se nije dalo, i dalje je tmurno. Pored Zemunaca, pristigli su i Makedonci, Novosađani, Nišlije, Subotičani… Svi se užurbano pripremaju za start promotivne regate, ali sprema se i kiša. Najmlađi posmatrači, prvaci iz obližnje škole, već su na svojim klupicama i pokazuju gromoglasnim žamorom koliko im se sve ovo dopada.
„Jedrenje je individualan sport, sedi se dok se jedri i neobično je zahtevno jer si stalno u prostoru, u tri dimenzije, pokretan“, kaže Vojislav Pajnik objašnjavajući šta je njega privuklo jedriličarstvu. „Neko je rekao da je to lepota pokreta. Onda, borba sa sobom, borba sa prirodom. Trke traju dugo. Sport je fin i džentlmenski, nije grub, nema sudaranja, a pravila su vrlo jasna i definisana. Nije atraktivno kad se gleda sa strane, ali kad ste u jedrilici dva ili tri sata, u zavisnosti od toga koliko traje trka, adrenalin vam je jako visok. Tu su napredovanja mala zato što svi jedre sličnom brzinom, a greška te košta toliko da ne možeš da je ispraviš. Ima tu puno elemenata: aerodinamika, hidrodinamika, meteorologija i sve što utiče na to da li dobro ili loše jedriš… Ali, više je reč o izazovu jer tu ima nešto i sadomazohizma. Ideš na vodu i kada drugi neće: kada duva i kada pada kiša.“
Tako je i bilo. Kiša je otvorila Milenijumsku regatu, ali je većina jedriličara, tj. oni koji su bili adekvatno opremljeni, sela u svoje čamce i zaplovila Dunavom ka Savi sve do Ade Ciganlije i nazad. Prkoseći kiši, predajući se vetru, nošeni adrenalinom, tridesetak jedrilica postajale su sve manje.
Antonije Pušić tj. Rambo Amadeus pojavio se na regati kao takmičar i kao promoter. „S obzirom na moju javnu funkciju, ja i kad operem gaće to je vest za novine“, kaže objašnjavajući svoju promotersku ulogu. „Jedrenju je trebala dodatna medijska promocija i onda nemam ništa protiv da izlazim u medije kada promovišem nešto što nisam ja.“ Malo je poznato da Rambo jedri od svoje osme godine, budući da mu se ispred kuće na moru nalazi jedriličarski klub. „Prosto je logično kad živiš u Herceg Novom da se baviš jedrenjem.“
NOVIVETROVI: Istog dana, ali uveče, Rambo Amadeus je imao još jedan javni nastup: koncet u centru Beograda. Povod je 5. oktobar. Simbolika je očigledna, a predsednik Kluba Vojislav Pajnik nema ništa protiv da se datum održavanja Milenijumske regate poveže sa obeležavanjem prošlogodišnjeg događaja: „Novi vetrovi duvaju, pa nek’ duvaju i nama.“
Svrha svega bilo je promovisanje sportova na vodi, a pre svega jedriličarstva. Koliko to Jedriličarski klub Zemun uspešno radi možete se uveriti ukoliko posetite njihovu prezentaciju na internetu: www.jkz.org.yu Na ovoj adresi možete saznati sve o Klubu, o tome kako da postanete njihov član, detaljnije o Milenijumskoj regati, ali i pročitati vremensku prognozu.
Na kraju Pajnik poručuje da nisu potrebne posebne fizičke predispozicije da bi se neko bavio ovim sportom, već sledeće tri stvari: entuzijazam, novac i vreme. „Ako imaš ove tri stvari, mogao bi da se kandiduješ i za Olimpijadu“, tvrdi on.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Da bi ostao na vlasti, Bonaparta III je promenio državno uređenje, uklonio je sve političke neprijatelje, parlament je bio samo fasada režima, poslanike je potkupio velikim platama, skupština se nije pitala ni kod objave rata ili mira, a car je sebe često nazivao vrhovnim komandantom i u miru. Napoleon III bio je srećan, na velikim mitinzima proslavljao je novu pobedu i obnovu velike popularnosti
O novom filmu Kirila Serebrenikova Nestanak Jozefa Mengelea sa njegovim koproducentom Milošem Đukelićem, zahvaljujući kome će Srbija posle 30 godina biti deo Glavnog programa Filmskog festivala u Kanu
Sve ostale stanice na trasi ove pruge – Adaševci, Morović, Višnjićevo i Sremska Rača – zapuštene su, pune smeća, u nekima su ostavljeni delovi nameštaja, mape, signalizacija, a u jednoj čak i ceo (zaključani) sef
Hrvatska menja Zakon o grobljima kojim se traži uklanjanje nadgrobnih spomenika postavljenih nakon 30. maja 1990. koji „veličaju srpsku agresiju na Hrvatsku“. Među Srbima u Hrvatskoj vlada strah da će biti uklonjeni svi grobovi sa ćirilićnim natpisima
Ko osuđuje režimsko targetiranje ljudi iz medija, nevladinog sektora, opozicije i univerziteta, ne sme pristati ni na ova uperena protiv urednika i novinara RTS-a
Lišiti slobode Dejana Ilića, intelektualca besprekorne životne i radne biografije, bez iole smislenog povoda, samo je jedan od brutalnih pokazatelja da se režim okrenuo protiv sopstvenih građana i da ulazi u fazu terora
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!