

Društvene mreže
Istorijski presedan: Meta i Gugl osuđeni zbog namernog izazivanja zavisnosti
Meta i Gugl izgubili su dve parnice zbog uticaja njihovih platformi na mentalno zdravlje. Da li će prve presude započeti lavinu sličnih tužbi




Na zgradi Kolarčeve zadužbine postavljena je solarna elektrana. Očekuje se da će doneti uštedu od 4.500 evra godišnje
U godini kada je podnela kandidaturu za upis na Uneskovu Listu svetske kulturne baštine, Zadužbina Ilije M. Kolarca napravila je veliki korak ka održivoj budućnosti i odgovornom društvenom razvoju, piše portal Klima 101.
Na krovu zgrade Zadužbine Ilije M. Kolarca u Beogradu, jedne od najznačajnijih kulturnih institucija u Srbiji, postavljena je solarna elektrana. Time je ova ustanova, u godini kada je podnela kandidaturu za upis na Uneskovu Listu svetske kulturne baštine, napravila veliki korak ka održivoj budućnosti i odgovornom društvenom razvoju.
Ovaj solarni sistem je isplativa, dugoročna investicija koja će godišnje proizvoditi 30.000 kilovata električne energije.
Procenjena vrednost te energije donosi trenutnu uštedu na računima od oko 4.500 evra godišnje. Neto finansijska korist za Zadužbinu iznosi najmanje 900 evra godišnje, pa se tokom 15 godina korišćenja očekuje minimalna ukupna korist od 12.000 evra.
Pored novčanih benefita, projekat značajno doprinosi zaštiti životne sredine smanjenjem emisija ugljen-dioksida za oko 30 tona godišnje.
„Ne samo da će time Kolarčeva zadužbina imati značajnu uštedu električne energije, što je svakako za nas prioritet, već smo značajno zakoračili u zelenu agendu, čineći sve da i u domenu energetike pokažemo svest i odgovornost”, rekao je Aleksandar Peković, direktor Zadužbine Ilije M. Kolarac.
Kako se navodi u saopštenju, ovaj energetski projekat realizovan je kroz savremeni model ugovora o energetskoj usluzi (Energy Performance Contracting, EPC).
Ključno je da Zadužbina nije imala nikakve troškove ulaganja: ceo posao se isplaćuje od ostvarenih ušteda. Time je projekat u potpunosti usklađen sa ciljevima održivog razvoja i načelima cirkularne ekonomije. Projekat obuhvata kompletan proces, od projektovanja i finansiranja do instalacije sistema, njegovog održavanja i garantovane energetske proizvodnje.
Osim same solarne elektrane, projekat je obuhvatio i potpunu sanaciju dotrajalog krova koji je godinama prokišnjavao, čime je Zadužbina rešila i jedno važno infrastrukturno pitanje.
„Da nije bilo naših partnera koji razumeju i podržavaju najznačajniju, nezavisnu zadužbinu kulture koja postoji i kontinuirano radi već 148 godina, ne bismo danas imali instalirane solarne panele i saniran krov”, naglasio je Aleksandar Peković.
„Kao i sama Zadužbina, i ovo je ulaganje u budućnost.”
Ovim projektom potvrđuje se posvećenost Zadužbine održivim vrednostima, zasnovanim na amanetu njenog osnivača, srpskog trgovca i zadužbinara Ilije M. Kolarca (1800-1878).
Kolarčev amanet je zasnovan na tri stuba Zadužbine: nauka, kultura i znanje. Implementacijom projekta solarne elektrane, Zadužbina pokazuje da je čuvanjem i sinergijom moguće pronaći najbolja održiva rešenja bazirana na ovim stubovima, te da se amanet poštuje i u domenu energetske tranzicije.
Ovog oktobra „Vreme“ slavi i časti – čak 35 odsto popusta za naš 35. rođendan! Važi za polugodišnje i godišnje pretplate. Pretplatite se sada!


Meta i Gugl izgubili su dve parnice zbog uticaja njihovih platformi na mentalno zdravlje. Da li će prve presude započeti lavinu sličnih tužbi


I pored toga što je Slovačka jedna od nekoliko članica Evropske unije koje ne priznaju nezavisnost Kosova, kosovski fudbaleri su sa svojim navijačima doputovali u Bratislavu i uspeli da pobede domaću reprezentaciju


“Najpre, držim da je od svih oblika književnog izražavanja radio-drama najbliža romanu, jer dopušta bezmalo neograničenu slobodu kretanja kako u dimenzijama vremena i prostora tako i kroz duhovni mikrokosmos... Dodaću da se radio-drama, bar kako je ja radim, piše kao pesma. Ja lično ili je u prvoj verziji napišem za nekoliko dana, ili nikad...” (Borislav Pekić, Šta je za mene radio-drama)


Vek nakon premijere filma Metropolis Frica Langa, priča o gradu podeljenom između elite i radnika smeštena u 2026, sada, u eri digitalne ekonomije, algoritama i društvene nejednakosti deluje savremeno


Tehnologija može pomoći u formulisanju rečenice, ali ne može preuzeti odgovornost za ideju. Drugim rečima, veštačka inteligencija može biti alat mišljenja, ali ne može biti njegov subjekt
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve