img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sprečavanje nasilja na sportskim priredbama

Huligani pred kamerama

12. jun 2003, 13:15 Slobodan Georgijev
Copied

Više puta najavljivani zakon o sprečavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama trebalo bi napokon da dođe pred poslanike Skupštine Srbije. U zemlji gde više navijača posećuje kladionice nego sportske priredbe, takav pravni akt više izgleda kao još jedno usaglašavanje sa međunarodnim konvencijama nego kao izraz prave potrebe da se stane na rep nasilju

STADION KAO MESTO ZA DIVLJANJE: Kako se suprotstaviti

Tridesetpetogodišnji Marko iz Beograda odlazi redovno na utakmice Crvene zvezde od svoje petnaeste godine. Navijačku inicijaciju je doživeo, kako tvrdi, još 1983. godine na utakmici Crvena zvezda – Benfika, kada je Rajko Janjanin postigao tri gola i doneo rezultatski preokret, a nestašni Milko Đurovski bio isključen zbog aplaudiranja sudiji posle jedne odluke. Danas radi u jednom beogradskom restoranu kao kuvar i generalno smatra da kod nas nema pravih navijačkih izazova. „Od raspada nekadašnje Juge fudbal je propao, nema pravog rivaliteta između klubova, pa nema ni navijačkog rivaliteta“, smatra nekadašnji udarnik sa Severa Zvezdinog stadiona. Pored regularnih tuča i sukoba s navijačima beogradskog Partizana, prava uzbuđenja su bila odlasci u Split i Zagreb i odmeravanje snaga sa Torcidom i Bed blu bojsima. „Mislim da su nas purgeri dobro zapamtili“, priča Marko. „Svaki odlazak u Zagreb bio je nov izazov i mogućnost da porazbijamo sve na šta naiđemo, mada nam paljenje stadiona u proleće devedesete i nije baš trebalo, ali su nas isprovocirali.“

STARA I NOVA JUGA: Krajem osamdesetih godina prošlog veka u ondašnjoj Jugoslaviji navijački pokret doživljavao je svoj vrhunac. Po ugledu na istinske huligane sa britanskih ostrva i iz susedne Italije, formirale su se navijačke grupe sa nešto čvršćom organizacionom strukturom. U Beogradu Delije i Grobari, u Splitu Torcida, u Zagrebu Bad blu bojsi, u Rijeci Armada, u Sarajevu Manijaci – neke su od poznatijih navijačkih grupa. Privučene na stadione najpre željom da bodre svoj tim u svakoj situaciji, ove su grupe docnije poslužile kao dobar regrutni centar za formiranje različitih militantnih formacija, jer su im iskustvo iz uličnih tuča, ispoljena hrabrost u sukobu s protivničkom grupom ili policijom i poseban plemenski kodeks bili osnova za ratovanje na brojnim frontovima diljem bivše zajedničke države.

„Arkan je zaista ujedinio mnogobrojne grupice sa Severa“, kaže Marko i ističe da je bio poštovan od većine sa stadiona. Tako su „ultraši“, „zulu voriorsi“ i ostali stali pod zajedničku crveno-plavo-belu zastavu Delija, što je bio dobar kamen temeljac za propagiranje ideje o samostalnoj (Velikoj) Srbiji. „Zvezda, Srbija, nikad Jugoslavija“ postao je i ostao moto ove navijačke grupe, kao izraz jasnog političkog stava. Ono što je u početku bilo pravo i naivno sukobljavanje ljudi koji su navijali za različite klubove pretvorilo se krajem osamdesetih u otvorene političko-nacionalističke sukobe, stadioni i dvorane su postali bilbordi za prezentaciju različitih političkih i verskih ideja. Podsećanja radi, koreografija sa više stotina upaljenih baklji na utakmici Crvena zvezda – Dinamo u jesen 1989. godine u obliku krsta sa četiri ocila smatrala se najvećim dometom Delija, a u trenutku kada je Zvonimir Boban, ondašnja zvezda Dinama, izlazio sa stadiona, čitav stadion je skandirao „Ustašo, ustašo“. Vrhunac nasilja dogodio se narednog proleća na stadionu Dinama u Zagrebu, kada su se tukli navijači sa navijačima i policijom i fudbaleri sa policijom. Na sreću, nijedan od mnogobrojnih sukoba nije odneo ljudske živote, ali je prava borba nastala docnije u ratu. Prava sociološka i psihološka analiza tek treba da se napravi, a u međuvremenu pravih sportskih uzbuđenja nije bilo i divljanje navijača se smanjilo. „Sve se svelo na utakmice Zvezde i Partizana, a na gostovanja u inostranstvo nije se ni moglo“, konstatuje Marko. Zvezdini navijači su „osvetlali obraz“ na gostovanju u Barseloni pre nekoliko godina kada su se sukobili s policijom i redarima na samom stadionu.

Divljanja je ipak bilo. Posle petog oktobra 2000. godine, u kom su navijači imali znatan udeo, dogodilo se prvi put da divljanje navijača prouzrokuje prekid „večitog derbija“ između Crvene zvezde i Patizana. Pokojni premijer Zoran Đinđić je lično morao da se angažuje da se ponovljena utakmica bolje organizuje i tada je bilo najavljeno donošenje posebnog zakona o sprečavanju nasilja na sportskim priredbama. Čuvene se reči komentatora RTS-a Milojka Pantića sa početka ponovljenog meča: „Hvala Bogu i Zoranu Đinđiću!“ Međutim, zakon nije donet, a na proleće naredne godine jedan navijač Crvene zvezde podlegao je povredama pošto ga je pogodila raketa sa južne tribine Partizanovog stadiona. To je bio vrhunac, ali se sistemski ništa nije promenilo. Baklje, rakete, pa i suzavci ostali su uobičajni rekviziti navijača na stadionima i u dvoranama. Na retkim međunarodnim utakmicama navijači nisu odustajali od pravljenja uobičajnih „dimnih koreografija“, što je po pravilu UEFA kažnjavala po basnoslovnim cenama. Komunikacija između uprave i navijačkih grupa postajala je sve lošija, pa se dogodilo da navijači upadnu u prostorije kluba i napadnu igrače. Marko objašnjava taj fenomen: „Naravno da ćemo da ih bijemo kada se ne bore za svoj klub, jer oni moraju da shvate parolu sa Severa da je Zvezda život, a sve ostalo su sitnice.“

Navijači su generalno svuda isti jer na sličan način proslavljaju pobede i izražavaju nezadovoljstvo posle neuspeha svog tima. Pre dve nedelje su navijači Ferencvaroša iz Budimpešte pretukli najboljeg igrača i trenera zbog slabo odigrane utakmice, a nešto slično dešavalo se nedavno u prostorijana FK Crvena zvezda, ali su predstavnici kluba to demantovali.

NADZOR: Najavljeni Zakon o sprečavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama čeka na izglasavanje u srpskoj Skupštini od marta prošle godine. Stručnjaci koji su radili na sastavljanju predloga ovog zakona obrazlažu njegovo donošenje potrebom da se spreči dalja eskalacija nasilničkog i nedoličnog ponašanja, kao i da se njegovi oblici onemoguće. Realno, ovim predlogom se uobličava ono što dugo godina zapravo postoji u praksi a tiče se načina saradnje između organizatora sportskih manifestacija i navijača, odnosno policije i organizatora i policije i navijača. Takođe, navedene su obaveze koje je svaki organizator dužan da preduzme radi obezbeđivanja sigurnosti za sve one koji se nađu na sportskim priredbama, što je zapravo pravno uobličavanje onoga što se radilo prilikom organizacije sportskih događaja i dok posebnog zakona nije bilo. Novost je obavezno instaliranje posebnog sistema za video nadzor kako na sportskom objektu tako i oko njega kako bi se potencijalni izgrednici na pravi način identifikovali. Direktor stadiona Crvena zvezda Miki Ćorović u razgovou za „Vreme“ kaže da njegov klub odavno poštuje najviše evropske standarde kada je reč o organizaciji velikih utakmica (utakmica visokog rizika) i da tu postoji mehanizam koji je po pravilu uvek dobro funkcionisao. Kada je reč o video nadzoru, Ćorović navodi da tako nešto već postoji na stadionu za koji je on odgovoran, mada priznaje da to nije najbolje moguće rešenje jer ti uređaji nemaju opciju zumiranja. U toku je izrada projekta potpunog video nadzora stadiona sa najmodernijim kamerama, kao i uspostavljanje linka sa centrom u policiji. „Uostalom, to moramo da uradimo i zbog dobijanja Uefine licence“, kaže Ćorović. Realizacija projekta koštaće nekoliko stotina hiljada evra, saznajemo od našeg sagovornika i to je samo deo u sveobuhvatnoj rekonstrukciji najvećeg sportskog objekta u Srbiji.

„Nasilje može najbolje da se suzbije dobrom saradnjom uprave i navijača“, nudi rešenje Marko, koji takođe smatra da je postavljanje sigurnosnih kamera dobro rešenje jer nikada ne možete znati ko je sve prisutan u masi od više hiljada ljudi. Predlogom zakona predviđa se zabrana prodaje i konzumiranja alkohola oko i u sportskom objektu, čime se udara na arhetipskog saveznika svih navijača u sukobima s policijom i pristalicama protivničkog tabora. Marko smatra da to nije nikakav problem jer se i tako „cirka“ od ranog jutra ako se ide na neku važnu utakmicu, pošto je čitav dan svečanost i sve se tome podređuje. „Alkohol i navijanje su nerazdvojivi“, kaže uz osmeh naš sagovornik i dodaje: „U Engleskoj igrači piju zajedno sa svojim navijačima u lokalnom pabu, to je tako normalna stvar.“

Pored svega navedenog ostaje činjenica da u ovakvoj Srbiji, sa ovakvim sportom, košarka je delimično izuzetak, nema velikih sportskih manifestacija, nema puno utakmica visokog rizika i sukobi navijača s policijom zaista su više incident nego pravilo. Završavajući razgovor Marko kaže: „Klincima prepuštam da se makljaju po gradu i na gostovanjima po Smederevu, Ivanjici ili Lučanima. Ja idem u kladionicu jer je tamo mnogo zanimljivije.“

Krivica i kazna

Predlog zakona o sprečavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama definiše posebna krivična dela i prekršaje. U članu 20. stoji, između ostalog, da će zatvorska kazna od tri meseca do jedne godine pripasti onom ko samo uđe na teren dok traje priredba, kao i da će istu kaznu dobiti pojedinac koji unese predmete koji mogu da izazovu teške telesne povrede, kao i sve vrste pirotehničkih sredstava. Za tzv. kolovođu grupe koja bi počinila ovo krivično delo sledi kazna od jedne do pet godina zatvora. Opet, u stavci „prekršaji“ ulazak na teren ne definiše se kao krivično delo, nego kao prekršaj za šta sledi kazna do 60 dana zatvora. Za organizatore je predviđena novčana kazna čiji najveći iznos može da bude 400.000 dinara. Ona se tiče prekršaja u oblasti celokupne organizacije meča.


Verbalni delikt

Parafraza jedne od parola sa nekog ranijeg derbija glasi „Duljaj, Nuhi, Đokaj – konačno sam našao društvo za džamiju“. Autori su navijači Crvene zvezde. Još bolji primer dolazi iz BiH sa utakmice jednog kluba iz Republike Srpske i drugog iz Federacije BiH kada se pojavio transparent sa natpisom „Nož, žica, Srebrenica“. Predlogom ovog zakona takvi bi slučajevi ubuduće trebalo da se sankcionišu zaprećenom kaznom zatvora do 60 dana.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure