img
Loader
Beograd, 38°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kultura sećanja

Glad

18. novembar 2020, 23:20 Ivan Ivanji
foto: ullstein bild
Copied

Gladnom čoveku čitav život se vrti oko hrane, spreman je na sve ne bi li utolio smrtonosnu glad. Takva glad danas vlada u nekim delovima Afrike i Azije. Takva glad harala je i Nemačkom po završetku Drugog svetskog rata

Piše: Ivan Ivanji

Podaci za 2020. godinu: svakih pet sekundi jedno dete mlađe od pet godina umire od gladi, a oko 690 miliona ljudi pati od hronične gladi. Poređenja radi: virusom kovid 19 se do sredine novembra u svetu inficiralo više od 55 miliona, a umrlo više od 1,3 miliona ljudi; od raznih tipova kancera je u 2018. obolelo oko 18 miliona, a umrlo oko 9,5 miliona ljudi. Prema toj statistici, teška glad je najčešća bolest početkom 21. veka.

Strahote gladi mi danas vezujemo za Afriku ispod ekvatora i neke delove Azije. Fotografije na smrt omršavelih beba potiču iz Afrike. Malo kome pritom padne na pamet da je pre 75 godina u Nemačkoj, usred posleratne Evrope, od gladi umrlo najmanje 600.000, prema nekim podacima u kombinaciji sa zimom do dva miliona ljudi. Pobednici o tome nisu vodili statistiku, a nemačkih vlasti nije bilo – nacistička se raspala, nova još nije bila formirana.

Sa istoka Evrope proterano je ili izbeglo između 12 i 14 miliona Nemaca. Oni su kod kuće zatekli svoje sunarodnike kako gladuju i bez njih, iako su imali nekakve karte za namirnice. Izbeglice, dok ne bi uspele da se nekako registruju, nisu raspolagale ni time.

Karte za namirnice bile su podeljene u pet kategorija prema težini posla koji je neko obavljao. Nije se unapred znalo kojih će namirnica biti, to se objavljivalo svakog petka uveče za sledeću nedelju. Često se objavljivalo i čega jednostavno neće biti, recimo, mleka za decu. Ako bi za namirnice kojih nema postojali odgovarajući isečci na kartama, oni bi propali. U teoriji je za svakog stanovnika Nemačke trebalo da se obezbedi 1000 kalorija dnevno. U praksi se mogao smatrati srećnim onaj ko je uspeo da unese 800 kalorija, što ne zadovoljava potrebe prosečnog čoveka. Pritom bivši članovi nacističke partije uopšte nisu dobijali karte za namirnice.

foto: ullstein bild / za uvećanu sliku desni klik pa »view image«
BORBA ZA OGREV: Čovek u Berlinu 1945;…


FRINGSOVANJE

U to doba gladovanja i smrzavanja, kardinal Kelna Jozef Frings je Nemcima poručio da krađa namirnica ili uglja i drva za loženje radi zadovoljavanja sopstvenih potreba nije greh, ako drugog rešenja nema. Po njegovom imenu takvo delovanje je dobilo ime „fringsovanje“ – „fringsen„.

Nemački nobelovac Hajnrih Bel, koji tada ni sanjao nije o spisateljskoj karijeri, zabeležio je: „Svako je posedovao samo svoj goli život i što je uspeo da dograbi, ugalj, drvo, građevinski materijal. Svako je svakoga mogao da nazove kradljivcem. Ko u nekom od uništenih velikih gradova nije umro od mraza mora da je uspeo da ukrade drvo ili ugalj, ko nije umro od gladi mora da je na neki protivzakoniti način uspeo da nabavi hranu.“

Veoma omiljeni su bili američki care-paketi. Moji vršnjaci ih se dobro sećaju i iz Jugoslavije. Bilo ih je posebno za doručak, ručak i večeru; sadržali su dvopek, male konzerve sa raznom hranom, čokoladu ili bombone, žvake, cigarete, čak i toalet papir. Amerikanci su sve do 5. juna 1946. izričito zabranjivali da ti paketi dospeju u ruke Nemaca. Odlično snabdevana domaćinstva predstavnika pobedničkih sila, koje su Nemci doživljavali kao okupacione, dobila su strogo naređenje da namirnice koje bi pretekle ne daju Nemcima, čak ni svojoj posluzi, nego da ih unište.

foto: ullstein bild / za uvećanu sliku desni klik pa »view image«
…deca u Visbadenu traže komadiće uglja u ruševinama

Kasnije se Amerika dosetila da pita čega u Nemačkoj najviše nedostaje. Odgovor je bio da pošalju pšenicu. Pšenica je na nemačkom „Korn“, a na engleskom „corn“ znači kukuruz. Amerikanci su poslali brodove krcate kukuruznim brašnom, sa kojim nemački pekari nisu znali šta da rade.

Tiringiju i Saksoniju su osvojili Amerikanci iako je bilo dogovoreno da će pripasti sovjetskoj okupacionoj zoni. Ja mogu da svedočim za grad Magdeburg, u kome sam bio leta 1945. posle oslobođenja iz koncentracionog logora. Taj grad su Amerikanci osvojili 18. aprila, a predali Rusima 3. jula 1945. Dok su Amerikanci držali vlast, stanovništvo uopšte nije snabdevano namirnicama. Blizu našeg boravišta postojala su vikend-naselja gde su u kolibama stanovale čitave porodice koje su gajile osnovne namirnice da bi preživele. Rusi su odmah po dolasku organizovali karte za namirnice i redovno snabdevanje.

Treći jahač apokalipse

Masovna glad sa mnogo smrtnih ishoda beleži se od kada postoji istorija, pomenućemo neke primere. Vernici su smatrali da je glad treći jahač Apokalipse. U Otkrovenju Jovanovom u Novom zavetu ona stiže na crnom pastuvu, u ruci drži vagu kojom će meriti hranu pre nego što je uništi. Godine 975. nove ere od gladi je umrla trećina Francuza i polovina Parižana. Između 1315. i 1317. u srednjoj Evropi je od gladi umrlo nekoliko miliona ljudi. U Sovjetskom Savezu, najviše u Ukrajini, 1924–1925. od gladi je umrlo oko pet miliona ljudi. Za vreme nemačke blokade Lenjingrada 1941–1944. vladala je glad, temperatura u toku zima je padala i na minus 40 stepeni, nafte i ogreva više nije bilo. Snabdevanje je povremeno spalo na 250 grama hleba za radnike, a po 125 grama za ostale. Sovjetska statistika zabeležila je 670.000 mrtvih, nezavisni istraživači tvrde da ih je bilo bar 1,1 milion. Bio sam da im odam poštu pred zaista monumentalnim spomenikom na groblju gde su mnogi od njih sahranjeni.


TIHA SMRT

Mnogo brže nego od gladi umire se od žeđi. Već posle dva, najdalje posle šest dana, bubrezi prestaju da funkcionišu što dovodi do smrti. Širom sveta se godišnje za obezbeđivanje pijaće vode troši 480 miliona dolara, računa se da bi bilo potrebno najmanje 800 miliona. Oko 2,2 milijarde ljudi nema redovan pristup pijaćoj vodi, oko 800 miliona nikakvoj. Više od 637 miliona ljudi ne koristi toalet, nuždu vrše gde stignu. U ekstremnim situacijama ljudi koriste bilo kakvu vodu, na primer iz već zagađenih vodotokova i bara, zbog čega se šire zarazne bolesti kao kolera. Situaciju pogoršavaju i klimatske promene. Najviše pogođeni su siromašniji krajevi sveta u Africi i Aziji, a posebno deca. Smrt od bolesti izazvanih prljavom vodom statistički, koliko je meni poznato, nije obuhvaćena.

Ako se uopšte ne uzima bilo kakva hrana, ali se bar delimično konzumira pijaća voda, može da se živi između dvadeset i četrdeset dana. Eksperimenti sa ljudima u tom pogledu, makar zvanično, nisu izvođeni, ali postoje iskustva rudarskih nesreća, zemljotresa, štrajkova glađu. I inače naviknut na post, Mahatma Gandi je tako izdržao nekoliko nedelja. Sve su češća samoubistva teško obolelih ljudi koji svoje muke prekraćuju prestankom konzumiranja hrane, jer milosrdnija pomoć za dobrovoljno prekraćivanje sopstvenog života u većini zemalja nije dozvoljena.

Najpogodniji primeri za preživljavanje bez vode i hrane su brodolomnici koji su dugo plutali otvorenim morem pre nego što bi ih spasioci našli. Dužina preživljavanja bez hrane zavisi od fizičke konstitucije; deblje osobe duže mogu da izdrže, jer organizam troši sopstvene rezerve. Smrt se najavljuje snižavanjem pulsa, sve nižim krvnim pritiskom, sve većom pospanošću, čula otupe, umire se u snu. Najdrastičniji poznati slučaj je gladovanje jednog dvadesetjednogodišnjeg filipinskog ribara, koji je zajedno sa stricem bio u čunu kome je nestalo gorivo, pa su ih morske struje izbacile daleko na pučinu. Stric je umro od gladi posle mesec dana, mlađi čovek se održavao u životu ližući kišnicu i mahovinu koja je izrasla na koritu broda. Japanski ribari su ga slučajno pronašli i spasli posle više od dva meseca. Pri polasku na ribarenje bio je težak šezdeset kilograma, a kad su ga spasli, imao je samo dvanaest kilograma, nije više mogao da stoji na nogama.

U radnom logoru Buhenvalda Langenštajn Cviberge esesovci danima pre nego što su pobegli više nisu izdavali nikakvu hranu. Naročito iscrpljeni logoraši umirali su već posle dva, tri dana, često kod latrina – poljskih toaleta – jer su imali grčeve i lažnu potrebu da se olakšaju. Smrt od gladi, kako smo je naveli na početku ovog teksta, ne pojavljuje se u tako ekstremno vidljivim oblicima, ne umire se naglo. Predsednik katoličke socio-humanističke organizacije Karitas konstatovao je da se od gladi umire tiho.


SMISAO ŽIVOTA

Mnogo češće u svetu beležimo hronično gladovanje bez smrtnog ishoda. Zbog njega slabi imunitet, pa je gladna osoba više izložena svim mogućim bolestima, obično postaje ili apatična ili svadljiva, ponekad naizmenično i jedno i drugo, gotovo da ne misli ni na šta drugo osim na hranu. Gladna osoba je spremna na sve ne bi li došla do hrane. Sve je to danas u područjima gde se gladuje slično gore opisanom stanju u Nemačkoj neposredno po završetku rata, samo što nema nikakvog izgleda da će se išta brzo i bitno poboljšati. Šta je smisao njihovog života? Samo da podmire glad?

Bivši logoraši su u Magdeburgu posle oslobođenja 1945. godine dobijali ogromna sledovanja slanine i zamrznutog krompira. Konačno smo dobijali dovoljno kalorija, ali smo stalno želeli još nešto, pre svega sveže povrće i voće. Tada to nisam shvatao, ali su nam nedostajali vitamini.

Slične situacije se u Jugoslaviji jedan deo moje generacije, pre svega gradske dece, seća iz 1949. godine. Zbog Rezolucije Informbiroa 1948. bili su prekinuti svi kontakti sa Sovjetskim Savezom i njegovim satelitskim zemljama, a glupi i nepotrebni zakoni o nacionalizaciji zemlje i obaveznom otkupu su uništili poljoprivredu. Karte za namirnice, koje smo koristili u menzama, predviđale su dovoljno kalorija. Ali je hleb bio gnjecav, ko zna od čega sve pečen, svakako ne od pšeničnog brašna. Ko nije imao dobre veze sa selom neprestano je bio pomalo gladan, željan paradajza, sveže šargarepe, kelerabe, mnogo smo razgovarali o hrani.

Zanimljivo je da o hrani mnogo pričaju gladni i oni koji su svega pomalo zasićeni i tragaju za novim ukusima. Na televiziji su u modi emisije sa dobrim kuvarima, koje se masovno gledaju.


MISLENA IMENICA

Početkom sedamdesetih godina prošlog veka drugi nemački dobitnik Nobelove nagrade za književnost Ginter Gras je izrazio želju da u vladi Vilija Branta postane ministar za pomoć zemljama u kojima vlada glad. Rekao je da ne treba poklanjati ribe, nego zemlje naučiti kako da razviju ribolovstvo i prerađuju ribu u fabrikama. To je bilo naivno. Velike međunarodne kompanije su već bile na pogodnim obalama Afrike, hvatale masovno ribu i izvozili je na veliko, za lokalno stanovništvo je ostajalo sve manje. Brant nije pristao da svom prijatelju i velikom piscu poveri neki resor. Gras je svoje ideje izneo i Edvardu Kardelju, koji je kao ljubazni domaćin klimao glavom i nije ih komentarisao.

Širom sveta nebrojeno mnogo organizacija prikuplja dobrovoljne priloge ne bi li pomogle gladnima u Africi, Aziji i nekim zemljama južne Amerike. U nekima od njih vladaju mafijaške strukture. Na primer „Gandhi Hunger Fonds“ sa sedištem u Berlinu je zahvaljujući imenu velikog Indijca prikupljao mnogo novaca, čak se ne zna koliko, ali se zna da ni jedan jedini cent pomoći nije poslat nikuda, osnivači su nestali sa prikupljenim parama. U Nemačkoj je izvesni Stefan Loipfinger pokrenuo akciju za ispitivanje ozbiljnosti organizacija koje navodno skupljaju humanitarnu pomoć, ali je prestao sa radom jer mu je, kako on tvrdi, zaprećeno smrću.

Nemačke vlasti izdaju uverenje za posebnu ozbiljnost određenim humanitarnim organizacijama, pod uslovom da se sa 500 evra upišu u registar i obavežu da 0,035 procenata od prikupljenih prihoda uplate u zajednički fond. To znači da od pomoći od 50.000 evra 600 evra smesta mora da se odvoji u tu svrhu.

Među priznatim velikim organizacijama su Unicef, World Vision, Greenpeace, Lekari bez granice, katolička organizacija Karitas ili nemački fond Welthungerhilfe (Svetska pomoć za gladne). Svaka, pa i najmanja lična uplata mora knjigovodstveno da se obradi – što košta. Za upravne poslove se organizacijama priznaje 30 odsto od prikupljenih sredstava. Zatim treba platiti prikupljanje materijalne pomoći i slanje na odredište u dalekim zemljama, jer se novac tamo ne šalje, nema se poverenja. Onda razne bande pokušavaju da opljačkaju pošiljke, znači, treba platiti i oružanu pratnju. Kontrolori iz Evrope i Amerike stižu na lice mesta letovima u prvoj klasi. Teško da od pomoći više od trećine stiže onom kome je namenjena. Transparentnosti nema. Neke radio-televizijske stanice, posebno pred Božić, organizuju prikupljanje pomoći, na telefon se javljaju poznate ličnosti iz šou-biznisa, umetnici i političari.

Nemoguće je izračunati koliko se zaista godišnje širom sveta prikupi za pomoć gladnima i koliko od toga stigne onima kojima je namenjena. U Ujedinjenim nacijama su 2016. izračunali da bi godišnje trebalo uložiti 239 milijardi dolara da bi se iskorenila glad. To je mislena imenica.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure