Nemački list "Frankfurter rundšau" pita se da li će nove prepirke izbiti zbog Zejnine pesme „Jugoslavija“, ako se plasira u Beč
Evrovizija, zamišljena kao zabavni spektakl, opet baca duge političke senke, piše nemački Frankfruter rundšau o „beskrajnim takmičenjima na kojima zlatna grla pevuše“ kako bi bila odabrana za glavno takmičenje u Beču u maju.
Večeras počinje festival Pesma za Evroviziju, čiji će pobednik predstavljati Srbiju na ovogodišnjoj Pesmi Evrovizije u Beču.
„Na Balkanu se pred prvo srpsko polufinale ovog utorka (24. februar) za prekogranične kontroverze, ili čak svađe, postarala jedna od favoritkinja, pevačica Zejna Murkić sa svojom odom ‘Jugoslavija’“, piše beogradski dopisnik lista Tomas Rozer.
On podseća da se, zbog ove pesme, početkom meseca na mreži X oglasio nalog „Eurovision Kosovo“, prebacujući Srbiji da „ne može da razdvoji politiku od Evrovizije“.
Balkanska frka?
Na tom nalogu se tvrdi da pesma „glorifikuje“ Jugoslaviju i da je Evropska radiodifuzna unija neće dopustiti, ukoliko je Beograd kandiduje.
Frankfurter rundšau piše da Kosovo uopšte ne pripada Evropskoj radiodifuznoj uniji i da nije jasno ko je iza naloga „Eurovision Kosovo“. A ipak je poruka naišla na pažnju u Srbiji i drugim bivšim jugoslovenskim republikama.
List se pita da li Evroviziji preti još i „balkanska svađa“ nakon kontroverzi oko nastupa Izraela.
Foto: Belgrade Pride Press OfficePevačica Zejna
Frankfurtski dnevni list prenosi da sama Zejna uverava kako pesma nema ništa sa politikom. U Srbiji, piše list, ona važi za aktivistkinju za prava Roma i žena, poznata je i kao kuma beogradske Parade ponosa, a podržava i studentske proteste.
„Jugoslavija je metafora i Jugoslavija je san. Moja pesma govori o ljubavi, ljudima, jedinstvu i nadi“, rekla je pevačica.
U tekstu pesme, opisuje list, Zejna hvali moral, integritet, porodicu i zemlju kao stvari „koje novac ne može da uništi“.
Neprestane debate o Jugoslaviji
Frankfurter rundšau slabije upućene čitaoce podseća da je Jugoslavija postojala kao kraljevina i socijalistička federacija – koja se raspadala u krvavom ratu – te na kraju kao unija Srbije i Crne Gore.
„U oceni Jugoslavije se do danas razilaze mišljenja u svih sedam država-potomaka“, piše Rozer u članku.
Kako navodi, kritičari zameraju rukovodstvu nekadašnje Jugoslavije autoritarnost i podjarmljivanje naroda. „Neki stariji podsećaju pak na relativno bezbrižan zajednički život u multietničkoj zemlji bez granica“, piše Frankfurter rundšau.
Često manjine u Jugoslaviji vide model za više tolerancije i manje nacionalizma, navodi list.
Zejnina pesma „Jugoslavija“, dodaje se, može biti predmet provere Evropske radiodifuzne unije samo ako zbilja bude odabrana za finalno takmičenje.
Ali kritika sa Kosova je, piše, veoma povećala njene izglede – „Jugoslavija“ ima najviše pregleda na Jutjubu od svih kandidata.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Dok su trajali radovi na zgradi Jugoslovenskog dramskog pozorišta, obnovljeno je pozorište “Pinokio”, završena je rekonstrukcija Beogradskog dramskog i počele su pripreme za rekonstrukciju Pozorišta na Terazijama iako tada nije bilo više para nego danas
Razapet između Evrope i Azije, sovjetske prošlosti i težnji da bude moderna metropola buduće članice EU – Jerevan je danas grad velikih kontrasta, ali i optimizma koji se može videti na svakom koraku
Evropa se suočava sa neuobičajenim majskim vrućinama, dok su u Španiji i Francuskoj temperature na mnogim mestima prešle 35 °C. Oboreni su brojni lokalni rekordi, a toplota se širi od Iberijskog poluostrva do severa Evrope
Dok se u Americi sve češće otkazuju koncerti zbog preskupih karata i slabije prodaje, u Beogradu nikada više nastupa stranih izvođača. Interesovanje je veliko, ali pitanje je može li publika da plati visoke cene karata sa srpskom platom
Na Slaviji je održan najveći predizborni miting u istoriji. O tačnim brojkama niko ne treba da brine, jer je većina tu – samo sada to treba preliti u glasačke kutije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!