img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

On the Road

Do Majamija i nazad

27. april 2005, 16:46 Aleksandar Ćirić
Copied

(Ernesto Če Gevara: Dnevnik motocikliste; "Stari prostor" Novi Sad, bez godine izdanja)

Pa kaže: Dnevnik studenta medicine na putu po Južnoj Americi jeste nadahnuta mešavina lirskih zapažanja, mladalačke avanture i antiimperijalističke političke analize. Nabijen dramom i komedijom, mešavina tučnjava, zabava, napijanja, idealizma i solidarnosti s potlačenima, dovoljna da nekom drugom bude životna avantura. Susret Marksovog Kapitala s Golima u sedlu. Latinoamerički Džejms Din ili Džek Keruak, Ernesto Gevara u potrazi za Čeom, da usamljenost otkrije solidarnost. Patos na stranicama dnevnika je Čeov patos… Revolucionarni bestseler. Istina je – marksisti samo hoće malo zabave. Dnevnici otkrivaju Čeovu ljudsku stranu koju su istoričari uspešno potisnuli, ali su i odlična knjiga o putovanju po Južnoj Americi.

I tako dalje i tome slično pisalo se u svetu povodom objavljivanja Čeovog dnevnika s osmomesečnog putovanja od Buenos Ajresa do Majamija i natrag 1952, kada je imao 23 godine.

Srpsko izdanje je tipično za većinu ovdašnjih najnovijih izdavačkih poduhvata, što znači da je uzaludno kukati nad nikako ili loše lektorisanim prevodom i još banalnijim nedostatkom podataka o izdavaču originala s kog je preveden – uz engleski (?) naslov originala nisu navedeni ni izdavač ni godina izdanja, a o nepostojanju kataloških podataka da se i ne govori. Kome to ne smeta, može da uživa.

U bivšoj Jugoslaviji prevedeno je i objavljeno nekoliko knjiga Če Gevare. Sve zaslužuju čitanje iz razloga koji se od likova kakav je jedan od vođa i najpoznatija ikona kubanske revolucije (1956–1959) uopšte ne očekuju. To jest, Če je zavodljivo pismen, što važi i za njegove „teorijske“ radove tipa „Socijalizam i čovek“ ili priručnik za gerilca. Ako nešto ipak treba izdvojiti, Dnevnik motocikliste po jednostavnosti i lakoći priče najviše liči na Uspomene na kubansku revoluciju.

Beleške s putovanja na kom je – motorom, autostopom i peške – prešao dvadesetak hiljada kilometara Če je naknadno sredio, ali u Dnevniku motocikliste, kao ni u Uspomenama na kubansku revoluciju, naknadne pameti nema. Argentincima Ernestu i Albertu prenoćište i prevoz često je obezbeđivala – ponekad konfiskacijom konja od Indiosa – lokalna nacionalna garda. O uigranoj umetnosti varanja da bi se došlo do pića, hrane i kreveta piše duhovito i ironično, bez vidljivog samodopadanja.

„Čileansko vino je veoma dobro i ja sam ga smirivao u iznenađujućim količinama, pa sam se do vremena dolaska na seoski ples osećao spremnim na bilo šta. Veče je bilo veoma ugodno i mi smo nastavili sa punjenjem naših glava i stomaka vinom. Jedan od mehaničara iz garaže, jedan posebno dobar momak, zapitao me je da li bih igrao sa njegovom ženom jer on je mešao pića i nije baš za takav poduhvat. Njegova žena je bila prilično željna i očigledno raspoložena, pa sam je ja, pun čileanskog vina, uzeo za ruku da bih je odveo napolje. Poslušno me je sledila, ali je onda videla da je muž posmatra pa se predomislila. Nisam bio u stanju rezonski da razmišljam, pa smo se malo podžapali na sred podijuma za igru, i to je rezultovalo time da sam je počeo vući prema jednim od vrata na očigled svih. Pokušala je da me šutne pa je, dok sam je dalje vukao, sa treskom pala na pod. Dok smo bežali prema selu gonjeni čitavim krdom razjarenih igrača, Alberto je žalio za svim vinom koje nam je njen muž mogao kupiti.“

S istom neposrednošću opisane su posete bolnicama i selima leproznih, ravnodušnost i beznađe nekadašnjih indijanskih gospodara Kuska i Maču Pičua, bivših i sadašnjih, crnih i belih robova, sirotinjska naselja i radnička groblja oko rudnika bakra…

Možda je nevolja s čitanjem Dnevnika motocikliste to što ga je napisao Ernesto Če Gevara, već gotovo četrdeset godina mlad, lep i mrtav, a ne jedan sasvim nepoznati student medicine iz Buenos Ajresa. Najveći deo dostupnih prikaza napisan povodom ekranizacije dnevnika opterećuju predrasude i naknadna, ponekad nepodnošljivo arogantna pamet autora po kojima je Če na putovanju po Južnoj Americi u stvari budući terorista, komunista i hladnokrvni ubica odgovoran za to što se simpatična i demokratska pobuna kubanskih „barbudosa“ protiv diktature izrodila u radni logor i totalitarnu državu. Umesto da ostane Hemingvejev tropski raj za pecaroše, na primer.

Ono što je ondašnji student a ne potonji revolucionar jasno zapažao i prosto napisao o društvenoj bedi i nejednakostima ne razlikuje se od onog što bi, bilo gde na svetu, mogao da primeti Čeov današnji vršnjak. Danas, kao ni onda, ne znamo ko putuje svetom bistrog oka i s dnevnikom u džepu. Ni da li će negde naići na sagovornika koji kaže: „Svi oni, svi ti koji ne mogu da se adaptiraju – ti i ja, na primer – umreće proklinjući vlast kojoj su pomogli da se izbori, često sa enormnim žrtvama. Revolucija je bezlična, pa će uzeti njihove živote i čak koristiti sećanje na njih kao primer ili instrument za kontrolisanje mladih ljudi koji dolaze nakon njih.“

Tačno 15 godina kasnije ubijen je u selu La Higuera, u Boliviji.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure