Volt Dizni ga je jednom nazvao „problematičnim detetom“ među glavnim likovima u koje spadaju i Pluton, Šilja i naravno Miki Maus
Nespretan, temperamentan – i uglavnom baksuz: Paja Patak je 9. juna 1934. debitovao u kratkom crtanom filmu. Bio je to početak karijere koja traje do danas.
Volt Dizni ga je jednom nazvao „problematičnim detetom“ među glavnim likovima u koje spadaju i Pluton, Šilja i naravno Miki Maus, prenosi „Dojče vele“ (DW).
Ali, na kraju se Paja najčešće pojavljivao u produkcijama. Patak koji ume da bude ponosan, ljut i arogantan, ali i neobično šarmantan – i skrušen kada povredi druge, među kojima su često bili sestrići Raja, Gaja i Vlaja.
Skroman početak
Paja Patak (Donald Fauntleroy Duck), antropomorfizovana patka nerazumljivog govora koja nosi mornarsku odeću bez pantalona, na svet, odnosno bioskopsko platno, došao je 1934. godine u kratkom animiranom filmu „Mudra mala kokoška“ (The Smart Little Hen).
Prikazan je kao lik koji nije sklon radu i čini sve kako bi izbegao da pomogne majci u uzgoju kukuruza.
Nedugo zatim, Paja Patak se pojavio u kratkom filmu kao razdražljivi i prgavi protivnik simpatične Diznijeve zvezde Mikija Mausa – rivalstvo koje će trajati decenijama.
Tri godine kasnije, Paja Patak je prvi put preuzeo glavnu ulogu u kratkim animiranim filmovima poput „Don Donalda“, čija se radnja odvija u Meksiku i u kojem je publika upoznala njegovu veliku ljubav, Patu (Daisy Duck).
Nakon toga se pojavljuje u filmu „Moderni izumi“ (Modern Inventions), u kojem tvrdoglava patka očajava u svetu kojim upravljaju roboti.
Kasnije se Paja Patak pojavio u nekoliko igranih filmova, „Chips Ahoi“ (1956), „Mikijeva božićna pesma“ (Mickei’s Christmas Carol, 1983) i mjuzikl „Fantasia 2000“ (1999), nastavak Diznijevog klasika iz 1940. godine.
Nabusit i tvrdoglav
U tim prvim filmovima, Paja Patak se predstavio kao ljut i nestrpljiv baksuz koji preživljava radeći sitne poslove u Patkovgradu. Na početku filmova obično je dobro raspoložen i optimističan. Ali onda stvari neminovno krenu naopako za pernatog antiheroja.
Ta loša sreća je možda razlog što se u filmovima poput „Tri kabaljera“ (The Three Caballeros,1944) – u kojem Paja Patak sa dve ptica kreće na nesrećnu avanturu kroz Latinsku Ameriku – petak 13. navodi kao datum njegovog rođenja.
Bez obzira na to, ljuti, frustrirani, ali ipak dragi Paja Patak postao je jedna od najpopularnijih Diznijevih zvezda.
Foto: Unsplash / TahaPaja i Pata Patak
Antifašistička patka osvaja Oskara
U animiranom filmu o Drugom svetskom ratu „Lice Firera“ (Der Fuehrer’s Face, 1943), Paja Patak igra neveštog, naivnog i nevoljnog nacistu kojeg budi muzička grupa sastavljena od nacističkih i fašističkih velikana tog vremena: Nemci Hajnrih Himler, Jozef Gebels, Herman Gering, japanski lider Hideki Todžo i Italijan Benito Musolini.
Paja Patak je kao mladi nacista primoran da radi u nemačkoj fabrici municije i bori se za ostvarenje totalitarnog sna.
Antinacistički propagandni film osvojio je Oskara te godine za najbolji animirani kratki film, što je bio prvi Oskar za film sa crtanim likom koji nosi mornarsku majicu i kapu. Njegovi filmovi su osam puta bili nominovani za Oskara.
Univerzum Paje Patka
Donald Duck je inspirisao brojne spin-off serije, filmove i likove Volta Diznija, koji zajedno čine nezvanični „Pačiji univerzum“.
Od Pate do Baje Patka i nezaobilaznih Raje, Gaje i Vlaje, proširena porodica Paje Patka bila je tema TV serije „Pačije priče“ (Duck Tales, 1987-1991), koja je dobila novi život od 2017. do 2021. godine i video igara kao što su „Goin’ Quackers“ (2000).
Svet Paje Patka uglavnom je smešten u Patkovgradu, kao u „Pačijim pričama“ i crtanoj seriji „Avanture Paje Patka“ (Quack Pack) iz devedesetih godina.
Mnogim Evropljanima poznati su i stripovi, koji se uglavnom proizvode u Italiji, a posebno su popularni u Nemačkoj gde se redovno objavljuju od 1967. godine.
Holivudska staza slavnih
Godine 2004. Paja Patak je dobio svoju zvezdu na Holivudskoj stazi slavnih (Hollywood Walk of Fame). Time je krenuo stopama Mikija Mausa.
„Svojim šarmom i eksplozivnim izlivima besa, doneo je mnogo radosti i smeha ljudima širom sveta“, rekao je šef Diznija Majkl Ajzner u prisustvu Mikija, Plutona i Pate. Ni u svojoj 90. godini privlačnost ikone animiranog filma Paje Patka nije se smanjila.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Da bi ostao na vlasti, Bonaparta III je promenio državno uređenje, uklonio je sve političke neprijatelje, parlament je bio samo fasada režima, poslanike je potkupio velikim platama, skupština se nije pitala ni kod objave rata ili mira, a car je sebe često nazivao vrhovnim komandantom i u miru. Napoleon III bio je srećan, na velikim mitinzima proslavljao je novu pobedu i obnovu velike popularnosti
O novom filmu Kirila Serebrenikova Nestanak Jozefa Mengelea sa njegovim koproducentom Milošem Đukelićem, zahvaljujući kome će Srbija posle 30 godina biti deo Glavnog programa Filmskog festivala u Kanu
Sve ostale stanice na trasi ove pruge – Adaševci, Morović, Višnjićevo i Sremska Rača – zapuštene su, pune smeća, u nekima su ostavljeni delovi nameštaja, mape, signalizacija, a u jednoj čak i ceo (zaključani) sef
Hrvatska menja Zakon o grobljima kojim se traži uklanjanje nadgrobnih spomenika postavljenih nakon 30. maja 1990. koji „veličaju srpsku agresiju na Hrvatsku“. Među Srbima u Hrvatskoj vlada strah da će biti uklonjeni svi grobovi sa ćirilićnim natpisima
Ko osuđuje režimsko targetiranje ljudi iz medija, nevladinog sektora, opozicije i univerziteta, ne sme pristati ni na ova uperena protiv urednika i novinara RTS-a
Lišiti slobode Dejana Ilića, intelektualca besprekorne životne i radne biografije, bez iole smislenog povoda, samo je jedan od brutalnih pokazatelja da se režim okrenuo protiv sopstvenih građana i da ulazi u fazu terora
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!