img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kurioziteti

Demonsko jezgro

26. avgust 2020, 20:45 Nikola Dragomirović
foto: wikipedia
Copied

Tokom izučavanja jezgra atomske bombe koja je u avgustu pre 75 godina trebalo da razori Japan treći put, poginula su dva naučnika a nekoliko njih je obolelo

Laboratorije u Los Alamosu u Nju Meksiku tokom Drugog svetskog rata bile su među najtajnijim mestima na svetu. Atomske bombe bačene na Hirošimu i Nagasaki u avgustu 1945. godine bile su ključni razlog za predaju Japana, svet je slavio dugo očekivani mir, a malo ko je znao da se u laboratorijama Los Alamosa nalazi još jedna plutonijumska sfera koja će odneti još nekoliko žrtava i dobiti naziv „Demonsko jezgro“ (Demon core).

U slučaju da Japan ne prizna poraz nakon atomskog napada na Nagasaki 9. avgusta, Sjedinjene Američke Države imale su plan da sledeću bombu bace 19. avgusta. Tačna meta nikada nije otkrivena, ali pojedini vojni zvaničnici iz tog vremena nagoveštavali su da bi to mogao da bude Tokio. Srećom, Japan se zvanično predao 15. avgusta te godine, i treće jezgro nije iskorišćeno u vojne svrhe, ostalo je u Los Alamosu. Naučnici, u žurbi da iskoriste borbene mogućnosti nuklearnog oružja, nisu stigli da se posvete izučavanju stvarnog praga kritične mase jednog ovakvog jezgra. Da se podsetimo: prilikom bombardovanja atoma legure plutonijuma neutronima, oslobađa se velika količina smrtonosne energije. Takvo razbijanje atoma naziva se kritičnom masom ili kritičnim nivoom. Da bi se u atomskim bombama pokrenula ovakva reakcija, nuklearno jezgro se izlaže eksploziji omotača. Ali, koliko jezgro može da podnese izlaganje neutronima? Kada je Japan potpisao predaju, naučnici su dobili odličnu priliku da nađu odgovor na to pitanje: imali su na raspolaganju plutonijumsko jezgro i odrešene ruke. Nisu dugo čekali da sprovedu eksperimente.

Fizičar Heri Daglian imao je samo 24 godine, ali već je smatran jednim od najdarovitijih naučnika Los Alamosa. S namerom da radi u miru i tišini, 21. avgusta 1945. došao je u Los Alamos u 21.30. Zatvorio se u laboratoriju i započeo eksperiment. Uzeo je jezgro od legure plutonijuma i galijuma, veličinom i sastavom isto kao i ono koje je bačeno na Nagasaki. Bilo je teško 6,2 kilograma i prečnika 89 milimetara. Daglian ga je postavio na postolje sa otvorom na dnu kroz koji je propuštao neutrone, i počeo da gradi omotač oko njega od tungstensko-karbidskih pločica nalik ciglama. Nakon svakog nivoa merio je zračenje i kritičnu masu jezgra, tražeći prag iznad koga ne bi trebalo ići. Kada je stigao do poslednjeg sloja, shvatio je da bi bilo previše rizično da zatvori jezgro do kraja. Dok je spuštao poslednju ploču, brojač neutrona je počeo da se nekontrolisano penje, te je Daglian naglo povukao ciglu. Međutim, iskliznula mu je iz ruku i pala pravo na radioaktivno jezgro. Srećom, udarac nije uspeo da pokrene eksploziju, inače ne bi ostalo ništa od Los Alamosa, ali je oslobođen talas radijacije od oko 100 rada kojim je Heri Daglian pogođen. Uspeo je da sačuva hladnokrvnost, te je odmah sklonio omotač i vratio jezgro na zaštićeno mesto. Preminuo je 25 dana kasnije u mukama. Koža mu se sljuštila sa šaka, a organi su mu otkazivali jedan po jedan. Većina fotografija Herija Dagliana je i danas zapečaćena. Trenutak kada je izgubio kontrolu nad jezgrom opisao je kao talas toplote i prelepe plave svetlosti koja je obasjala celu laboratoriju. Redov Robert Hemerli je takođe ozračen, ali poživeo je još 33 godine. Lekari su saglasni da je leukemija od koje je oboleo sigurno posledica gama zračenja.

Naučnici nisu prestali da eksperimentišu sa atomskim jezgrom ni nakon Daglianove nesreće, zbog koje je ono dobilo demonski nadimak. Štaviše, njihovo interesovanje je povećano, pa je kasnije jedan od oficira Los Alamosa izjavio da je trebalo na svim zidovima okačiti fotografije Hirošime i Nagasakija.

Među naučnicima je bio i doktor Luis Slotin, koji je žudeo da se vrati na svoj matični univerzitet u Čikagu gde je predavao na katedri za biofiziku i radiobiologiju. Čekao je samo da uvede u posao dr Alvina Grejvsa, koji je od maja 1946. godine trebalo da preuzme njegovu dužnost. Jedno od Slotinovih najvećih dostignuća bilo je eksperimentisanje sa kritičnim nivoom Demonskog jezgra. Naime, Slotin i kolege uspeli su da otkriju koliko neutronskog bombardovanja može da podnese jezgro, a da se reakcija ne pokrene. Na osnovu onoga što se desilo Daglianu, znali su i da jezgro reaguje brzo, talasom gama radijacije. Napravili su dve berilijumske polusfere, koje odbijaju neutrone ka jezgru, i otkrili da dok god postoji razmak između polusfera, iz njih će se propuštati dovoljno neutrona i neće doći do smrtonosnog zračenja ili eksplozije. Napravili su sistem nosača i mehaničkih poluga koje spuštaju i dižu gornju polusferu, dok oni eksperimentišu sa kritičnom masom Demonskog jezgra. Slotin se razmetao pred Grejvsom i još šestoricom kolega kako savršeno poznaje Demonsko jezgro, pa je berilijumske polusfere držao razmaknute samo šrafcigerom, što su nazivali „golicanje repa usnulog zmaja“. Šrafciger je skliznuo, i berilijumska sfera se poklopila. U trenu prostoriju su preplavile plava svetlost i toplota. Slotin je brzo skinuo gornju polovinu sfere pre nego što je bilo prekasno. Trojica naučnika su pohrlila iz sobe, ali su brzo vraćeni nazad pod pretnjom oružja. Morali su da pokažu gde su se nalazili u trenutku nesreće. Svi su preživeli osim Slotina, koji je ozračen sa oko 1000 rada i izdržao je samo devet dana. Imao je 35 godina. Muke u kojima je umro nije potrebno opisivati. Ostala sedmorica su proveli izvesno vreme u bolnici i imali zdravstvene probleme u godinama koje su usledile, ali su sačuvali žive glave. Grejvs je bio najbliži Slotinu, gledao je eksperiment njemu iza ramena, i tako je delom bio zaštićen od radijacije. Preminuo je 19 godina kasnije od srca, znatno oslabljenog delovanjem zračenja.

Vlada i vojska SAD ozbiljno su pooštrile sigurnosne protokole za rukovanje nuklearnim materijalom. Bombardovanje jezgra neutronima dozvoljeno je samo daljinskim upravljanjem i to iz druge prostorije. Uostalom, trka u nuklearnom naoružanju tek je počela, kao i Hladni rat.

Demonsko jezgro nije dugo nadživelo Slotina. Smešteno je u novu atomsku bombu „Gilda“ koja je isprobana nedaleko od ostrva Bikini na Pacifiku 1. jula iste godine. To je bila prva u nizu nuklearnih proba SAD nakon Drugog svetskog rata, a Hladni rat i razvoj atomskog oružja koji je usledio čini se da nemaju kraja.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure