

Životna sredina
Kako Kina pustinju pretvara u šumu
Kako su Kinezi sagradili Veliki zeleni zid koji ima kako lokalni, tako i globalni značaj za klimu




Kompanija Gugl nagodila se da plati 68 miliona dolara kako bi rešila kolektivnu tužbu da je "Gugl asistent" špijunirao korisnike pametnih telefona i snimao razgovore
Da li vam se nekada desilo da pomislite da vas neko prisluškuje preko mobilnog telefona? Ili laptopa? Ne BIA, već neka nedokučiva špijunska sila.
Od nekoga, recimo, prvi put u životu čujete za neki brend kofera, a koferi vas, uzgred budi rečeno, baš nimalo ne zanimaju, i onda, nedugo zatim, iz vedra neba na Fejsbuku počnu da vas zatrpavaju reklamama baš za taj kofer. Znači, niste pretraživali sajtove, niste ništa lajkovali, već je samo neko u istoj prostoriji nešto izgovorio.
Ili ste zašli u prodevnicu jednog određenog proizvođača, i sat-dva kasnije eno ga, po prvi put, na vašem Instagram profilu. Onda se setite da niste isključili svoju geolokaciju, jer, zapravo, ako nemate šta da krijete, zašto bi ste isključivačli tu opciju.
U svetlu toga, kompanija Gugl pristala je da plati 68 miliona dolara kako bi rešila kolektivnu tužbu zbog toga što je“Gugl asistent“ špijunirao korisnike pametnih telefona i snimao razgovore, kršeći njihovu privatnost.
Preliminarna nagodba podneta je saveznom sudu u San Hozeu, u Kaliforniji, i sada mora da je odobri sutkinja Bet Labson Friman, prenosi CNBC.
Korisnici pametnih telefona optužili su Gugl da je nezakonito snimao i distribuirao privatne razgovore oglašivačima, kako bi im slali ciljane reklame. Gugl je negirao navode iz tužbe, ali je ipak pristao na nagodbu kako bi izbegao rizik, troškove i neizvesnost sudskog spora.
Ako sud prihvati nagodbu, odštetu bi dobili vlasnici uređaja kompanije Gugl od 18. maja 2016. godine, s tim što advokati tužilaca imaju pravo da na ime sudskih troškova traže do jedne trećine fonda za nagodbu, što je oko 22 miliona dolara.
Epl je postigao sličnu nagodbu od 95 miliona dolara sa korisnicima pametnih telefona u decembru 2024. godine.
Izvor: FoNet


Kako su Kinezi sagradili Veliki zeleni zid koji ima kako lokalni, tako i globalni značaj za klimu


Maja 1907, pisalo je u novinama, kralj Petar I učinio je najvišu milost jednog evropskog vladara prema svojim jevrejskim podanicima u hiljadugodišnjoj istoriji ovog naroda: “svojoj braći Srbima Mojsijevcima” položio je kamen temeljac nove sinagoge


U polemičkim, svađalačkim, zajedljivim i diskvalifikatorskim tekstovima Miloša Crnjanskog nema ni traga eteričkog, sumatraističkog, poetskog, metafizičkog, što su ključne odlike njegovog pisanja, a skupljeni su u novom trobroju časopisa “Gradac”


U svetu u haosu, španski mediteranski grad Alikante u kojem se ukrštaju migrantski talasi iz Afrike i Rusije čini se kao gotovo nestvarna oaza mira


Kratko podsećanje na Dečje novine, najvećeg izdavača stripa u socijalističkoj Jugoslaviji i šire, i njegove čudnovate početke
Režimska propaganda i njene žrtve
Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve