img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svetsko fudbalsko prvenstvo 2002

Bez favorita

19. jun 2002, 23:43 Vladimir Stanković
Copied

Posle silnih iznenađenja u Japanu i Koreji, više se niko ne usuđuje da bilo šta prognozira, mada logika upućuje na zaključak da će otvoren put ka tituli imati pobednik iz četvrtfinalnog duela Engleska-Brazil

Fudbal je još jednom potvrdio svoju moć. Uzburkao je planetu, usrećio siromašnu Afriku i bogatu Ameriku, unesrećio velike fudbalske nacije poput Francuske i Argentine, rastužio Portugalce i Ruse koji uvek nešto očekuju, a to „nešto“ nikako da stigne, fudbalski probudio domaćine Japan i Južnu Koreju. Svašta se dešava na prelepim stadionima u dvema zemljama koje su dugo bile neprijatelji, a sada, eto, zahvaljujući fudbalu grade mostove prijateljstva. Istina, Južnoj Koreji ostaje da reši problem sa severnim susedom, ali tu stvari, opet zahvaljujući fudbalu, mrdaju napred. Uoči utakmice s Italijom na centralnom delu tribine u gradu Daejeonu pojavila se velika parola „Again 1966.“ a leci istog sadržaja masovno su deljeni. Šta je autor parole hteo da kaže? Samo da podseti na 17. juni 1966. kada je u Midsbrou, na Svetskom prvenstvu, Italija izgubila od Koreje s 0:1. „Kvaka“ je u tome što je pobednik nad azurima bila reprezentacija Severne Koreje, ali za ovu priliku taj istorijski uspeh „druge polovine“ korejskog naroda prisvojen je i korišćen u propagandne svrhe. Italijani su uložili zvanični protest jer (s pravom) smatraju da je stadion na kome se igra utakmica svetskog šampionata „neutralna zona“, bez obzira na formalno domaćinstvo Južne Koreje, i da shodno tome uslovi treba da budu jednaki za sve. Rafael Ranuči, šef italijanske delegacije, ironično je dodao: „Mi smo srećni što smo doprineli ujedinjenju dveju Koreja“.

CENZURA ZA GOLOVE: To s ujedinjenjem moraće da pričeka, niko ne zna koliko. Fudbalsko prvenstvo sveta bilo je prilika da se napravi prvi i najvažniji korak, ali ideja o nekim utakmicama u Pjongjangu nije prošla. Štaviše, 136. paralelu ne prelaze ni svi golovi koji padaju s ove strane, naročito ne južnokorejski. Iz Pjongjanga su stigle vesti da cenzura ništa ne prepušta slučaju: nijedan gol Južne Koreje nije viđen na severnokorejskoj televiziji. Cenzori su samo propustili trenutke radosti posle gola i „klizanje“ kojim su južnokorejski igrači vraćali neki dug Amerikancima za neku „otetu“ medalju u brzom klizanju na Olimpijadi u Solt Lejk Sitiju. Ne zna se kako je u Severnoj Koreji primljena vest da je južnokorejska vlada, na predlog ministra odbrane, donela dekret kojim je oslobodila služenja vojnog roka desetoricu igrača najzaslužnijih za ulazak u osminu finala, odnosno, za pobede nad Portugalom i Rusijom i za remi s Amerikancima. Za mlade obične Korejce vojni rok traje 26 meseci, ali će neki od fudbalskih junaka zemlje sada moći da se, po statusu, izjednači s osvajačima olimpijskih medalja i pobednicima Azijskih igara kojima se, zbog zasluga za narod, vojska oprašta u zamenu za desetomesečni dobrovoljni rad u korist zajednice. Bilo kako bilo, Južna Koreja je u fudbalskom transu, a slično je i u Japanu. I nema veze što dve trećine stadiona aplaudiraju kad pomoćni sudija signaliziranjem ofsajda zaustavlja napad domaćeg tima. Ko kaže da treba razumeti fudbal da bi se uživalo u njemu?

I dok su južnokorejski fudbaleri stimulisani oslobađanjem od vojnog roka, španski su, zajedno s ljubiteljima fudbala, kao revanš za zadovoljstvo koje su priredili naciji, dobili jednu striptiz tačku. Selija Blanko, po zanimanju porno glumica, obznanila je preko svoje veb-stranice (za zainteresovane, adresa je www.clubcelia.com) da je pripremila posebnu tačku kojom želi da igračima „vrati bar hiljaditi deo zadovoljstva koje su oni nama pružili“. Selija nije mnogo originalna jer je sličnu stvar, doduše ne baš do kraja, javno izvela Sabrina Ferili, poznata italijanska glumica, koja je povodom osvajanja titule prvaka Rome prošle godine izvela obećani striptiz, ali do određenih granica. Međutim, mnogo popularniji od Selije je Iker Kasiljas, golman španske reprezentacije, koji je protiv Irske odbranio tri penala, jedan u igri i dva u seriji koja je odlučila pobednika. Posle briljantnih odbrana u finišu meča u Glazgovu u finalu Lige šampiona, kada je ušao kao zamena za povređenog Sesara, Kasiljas je ponovo briljirao i doveo Španiju u stanje egzaltacije. „Marka“ je objavila sliku njegove majke uz naslov: „Ovo je majka koja ga je rodila!“ Serija penala potukla je sve rekorde gledanosti TV programa, Antena 3, privatna TV stanica koja je kupila prava, imala je u nedelju oko 15.00 oko 13.000.000 gledalaca ili 85 odsto onih koji su u to vreme bili uz TV prijemnike. Potpuno prazne ulice španskih gradova izgledale su sablasno sve dok iz stanova, barova, restorana nije pokuljala poplava radosti. Ko zna, možda Španci konačno i naprave jedan veliki rezultat, mada su za četvrtfinale imali pod znakom pitanja golgetera Raula, koji se povredio protiv neočekivano dobrih Iraca.

POVRATAK RONALDA: Gledano čisto s fudbalske strane, do četvrtfinala su najviše pokazali Brazil (jedini s četiri pobede), Engleska (taktički zrela, vođena rukom iskusnog trenera kakav je Šveđanin Erikson) i Senegal (čisti talenat obogaćen sjajnom fizičkom pripremljenošću, za šta zasluge svakako pripadaju treneru Francuzu Brunu Metsu). Španija je igrala na mahove, od briljantnih momenata do trenutaka panične odbrane. Nemci su još jednom potvrdili čuvenu Linekerovu izjavu da je „fudbal divna igra u kojoj učestvuju dva tima i u kojoj na kraju uvek pobeđuju Nemci“. Nije rečeno da će baš pobeđivati do kraja, ali ni ovog puta nisu bili ispod svog standarda. Od 1954. kada su se, posle izgnanstva zbog izazivanja Drugog svetskog rata, vratili na međunarodnu scenu, Nemci nisu promašili četvrtfinale, a vrlo je verovatno da će ovde igrati bar polufinale iako s tim treba da se „slože“ i Amerikanci, takođe jedna od senzacija turnira.

Brazil nije briljirao, ali je delovao sigurno, jedini je ostvario sve četiri pobede. Dao je 13 golova, od kojih sâm Ronaldo pet. Bio je strelac na svakoj od četiri utakmice Brazila i na putu je da ponovi rekord Žairzinja koji je 1970. u Meksiku bio strelac na svakoj od šest utakmica, uključujući i finale. Za brazilski i svetski fudbal najveći je dobitak definitivni Ronaldov povratak. Posle silnih malera koji su ga pratili od onog tragičnog finala pre četiri godine u Francuskoj, definitivno se vratio. Selektor Luis Felipe Skolari, toliko kritikovan zato što nije poveo Romarija, stvorio je odličan tim koji prvo misli na svoj pa tek onda na protivnički gol. Filozofija je sasvim nova kada su Brazilci u pitanju, ali fudbal se stalno menja. Ko bi, recimo, rekao da Irci mogu da igraju onako lepo za oko, tehnički doterano, po zemlji, od noge do noge a ne od noge do glave, kao donedavno? Slično važi i za Engleze koji imaju više talenta i više igrača od Iraca, ali fudbalska škola je ista. Trebalo je da dođe trener iz Evrope, u ovom slučaju Šveđanin Sven Goran Erikson s ogromnim iskustvom iz Italije i Portugalije, da im pokaže da sa svojim kvalitetima mogu da igraju i drugačiji fudbal. U organizovanoj igri u kojoj nije jedini smisao „šutni napred i trči“ individualni kvaliteti majstora kao što su Oven ili Bekam još više dolaze do izražaja.

Dakle, posle seče svih favorita i proboja (nekih) autsajdera u četvrtfinale, svaka prognoza je nezahvalna. Logika, ipak, govori da bi budući svetski prvak mogao izaći iz četvrtfinalnog duela Brazil-Engleska , ali zar ovo već nije „senzacija Mundijala“?

Hrvatska

Dvodnevni boravak u Zagrebu sredinom prošle nedelje bio je prilika da se oseti atmosfera u jednoj zemlji koja je na Mundijalu imala svoju reprezentaciju. Posle neočekivanog poraza od Meksika, usledila je još neočekivanija pobeda nad Italijom, koja je euforiju podigla do neslućenih razmera. Trebalo je pobediti Ekvador s dva razlike i ući u osminu finala. Niko nije sumnjao da će „vatreni“ to ostvariti. Čak ni Miljan Miljanić koji je, sa sličicom u sredini strane, ekskluzivno za „Globus“ javno čestitao izborniku Mirku Joziću koji je „preko noći stvorio novu reprezentaciju Hrvatske“. U Hrvatskoj se, piše Miljan, nakon utakmice s Meksikom, po poznatoj navadi u ovim krajevima, pretjeralo u kritikama, a to je dodatno opteretilo tim koji je imao loš dan“. Problem je u tome što je Hrvatska protiv Ekvadora imala i drugi loš dan a popravnog više nije bilo.

„Ispali smo budale! Sve smo dopustili Meksikancima koji imaju samo tri dobra igrača. Svi ostali igraju u nekim domobranskim ligama.“ (Ćiro Blažević, bivši izbornik Hrvatske)

„Robert Prosinečki je umetnik, a Niko Kovač mazga koja tvrdo radi i tegli.“ (The Japan Times)

„Hvala Bogu da su Šuker i Prosinečki penzionirani.“ (Tomislav Ivić, trener)

“ Čestitam, čestitam.“ (Zorislav Srebrić, tajnik NSH-a, nakon poraza od Meksika)

„Hoćete li vi ovdje biti suci i inkvizitori? Previše bi bilo grubo povesti se za inkvizitorskim metodama.“ (Mirko Jozić, hrvatski izbornik)

„Ante Pavlović je rekao da nam je Bog poslao Mirka Jozića. Poslije ove utakmice složio bih se da ga je poslao Bog, ali meksikanski.“ (Ćiro Blažević)

„Ovde nas, u Japanu, u novinama i na TV ne šljive ni dva posto iako smo treća zemlja na svetu. Zato ćemo ih mi sve skupa iznenaditi.“ (Vlatko Marković, predsednik HNS-a)

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Dvojica novinara s gas maskama i šlemovima

Mediji

02.januar 2026. K. S.

Smrtonosna godina za medije: Koliko je novinara ubijeno širom sveta 2025?

Protekla godina bila je izuzetna smrtonosna za novinarstvo - ubijeno je 128 novinara i medijskih radnika širom sveta

Infantino i Tramp

Svetsko prvenstvo u fudbalu 2026.

01.januar 2026. Vukašin Karadžić

Kako su Infantino i Tramp od fudbala napravili soccer

Muzički program na poluvremenu, „četvrtine“, preskupe karte… Sve ide ka tome da će na Svetskom prvenstvu 2026. fudbal postati „amerikanizovan“. A navijačima se to nikako ne dopada

Nova godina

Rečnik

31.decembar 2025. N. Rujević

Nova godina se uvek dogodi

Otkud dolazi reč „godina“ i šta je izvorno značila

MTV

Popularna kultura

31.decembar 2025. I.M.

Kraj jedne ere televizijske muzike: MTV ugasio svoje kanale

Emitovanje kanala MTV Music, MTV 80s, MTV 90s i Club MTV prestalo je ovog jutra u šest časova, čime je završeno značajno poglavlje u istoriji televizije

Sport

30.decembar 2025. Novak Marković

Sportska godina za zaborav: Bilans neuspeha reprezentacije

Mnogo utakmica, malo uspeha i previše opravdanja, tako bi se u par reči moglo opisati sve ono što je reprezentacija Srbije, u većini sportova, uradila ove godine. Gde smo se sve to obrukali i šta nas od reprezentativnog sporta očekuje 2026. godine

Komentar
Predsenik Stbije Aleksandar Vučić sedi zamišljen u kaputu verovatno u helikopteru. Pored prozora vidi se znak Exit

Komentar

Simptomi propadanja režima

Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.

Ivan Milenković
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u kaputu maše rukama

Komentar

Ćao Ćacilendu!

Proglašavajući najveće ruglo svoje vladavine za najveću tekovinu slobodarske Srbije, Aleksandar Vučić je svirao kraj Ćacilendu

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić na džemperu ima bedž sa ćirilićnim slovom

Pregled nedelje

Mozak ćacilendskog psihijatra   

Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno 

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Intervju: Nebojša Antonijević Anton i Zoran Kostić Cane (“Partibrejkers”)

Život iz prve ruke

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure