img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Legenda

Afrički svetac iz Lešja

03. jun 2020, 19:08 Katarina Milojević Tomić
Copied

Ko je Sveti Flavijan, i kako su njegove mošti iz Kartagine dospele u Srbiju

U manastiru Pokrova Presvete Bogorodice u Lešju kod Paraćina čuvaju se već petu godinu mošti Svetog Flavijana Kartaginskog. Ubrzo po dolasku moštiju, objavljena je knjiga Akatist i žitije Svetog sveštenomučenika Flavijana Kartaginskog. Izdanje je osmislio i uredio protosinđel Jovan (Milenković), duhovnik manastira Lešja, koji je autor i akatista, dok je žitije priredila antropolog kustos Mila Radovanović, i napisala propratne tekstove o životu hrišćana severne Afrike prvih vekova.

HRIŠĆANSKI VOJNIK: Freska Svetog Flavijana u Lešju

Ko je Sveti Flavijan, i kako su njegove mošti dospele u Srbiju iz Kartagine, neka su od osnovnih pitanja povodom prethodne informacije.

Živeo je u trećem veku u Kartagini i bio je učenik oca Kiprijana, duhovnog vođe hrišćana tog vremena. Hrišćanstvo se u Kartagini javilo krajem prvog veka, a zahvaljujući episkopu Kiprijanu (potiče iz porodice visokog roda nehrišćana) i njegovim spisima, početkom trećeg veka Kartagina je postala centar tamošnje hrišćanske literature. Flavijan je, pod uticajem Kiprijanovog učenja, bio jedan od hrišćanskih vojnika koji su se suprotstavili Rimljanima. Mila Radovanović objašnjava da su hrišćansku crkvu i njene vernike tada pratili učestali progoni. „Gotovo svi rimski vladari, počevši od Nerona, Trajana, do Marka Aurelija i Septimija Severa, hrišćane su videli kao opasnost svom vlastoljublju, a njihova tajna okupljanja na skrovitim mestima kao stalnu pretnju od pobune, pa su pretnjama i kaznama, plašeći vernike i ubijajući sveštenstvo, pokušali da ih progone. Hapšeni su i strašno mučeni pre suđenja, kažnjavani su obezglavljivanjem, bacanjem zverima u amfiteatru, komadanjem gvozdenim kukama i ekserima, spaljivanjem, razapinjanjem i progonstvom, crkve su skrnavljane i pljačkane, a crkveni spisi spaljivani. Mučenja nisu bila osmišljena da izazovu brzu smrt, već da nepodnošljivim uslovima i neprestanim ispitivanjima slome osumnjičenog. Hodnici tamnica crveneli su se od krvi mučenika koji su sa radošću prihvatali vence, nadahnuto preuznoseći molitvu.“

U vreme Valerijanovog progona 258. godine uhapšen je i đakon Flavijan uz ostalu hrišćansku braću. Njegovo tamnovanje od nekoliko meseci opisano je u prvom delu žitija. Odatle saznajemo i njegovu poslednju poruku upućenu sabraći u tamnici: „Neka bude mir među vama, ako hoćete da vidite mir u Crkvi i da očuvate jedinstvo ljubavi.“ On je najverovatnije pogubljen među poslednjima.

Hrišćanstvo je u rimskim provincijama severne Afrike gorljivo prigrljeno i branjeno, i velika stradanja je nisu oslabila. Pod vođstvom episkopa Kiprijana, Kartaginska crkva je postala najviša među crkvama drugih gradova i imala je neizmeran i neizbrisiv uticaj na celokupnu hrišćansku duhovnu misao od antike do savremene epohe. U njoj se, podsetimo, 419. godine održao čuveni Kartaginski sabor.

Može se reći da su se mošti Flavijana Kartaginskog našle u Srbiji zahvaljujući poznanstvu oca Jovana i profesora dr Michaella Hessemana, velikog proučavaoca relikvija. Po rečima oca Jovana, on učestvuje u identifikaciji relikvija koje stignu u Sankt Peterburg kako bi postale vlasništvo Ruske pravoslavne crkve. „Tako je bilo i sa moštima Svetog Flavijana Kartaginskog. Mošti su od 12. veka bile u Crkvi Sankte Marija imakolata, zadužbini trgovačke porodice Hena. Tačan put kretanja moštiju iz Kartagine do njih ne znamo, ali verovatno je da su mošti izvađene krajem 7. veka pre najezde Arapa na Kartaginu i otpravljene u Italiju. Godine 2015, uz dozvolu i blagoslov episkopa kruševačkog Davida (Perovića), mošti sveštenomučenika Flavijana prispele su u manastir Lešje. Pošto nisu bile položene u kivot po pravoslavnom običaju već rimokatoličkom, sa plastičnim dekorima koji ne priliče našoj praksi, po drevnom običaju omivene su u prirodnom ružinom ulju i crvenom vinu uz propisane molitve i na Uskrs unete u manastirski hram lešjanske obitelji. Sveta Pravoslavna crkva proslavlja Svetog Flavijana Kartaginskog 24. februara po julijanskom kalendaru.“

U manastiru Lešje je običaj da se posle nedeljne liturgije otvara kivot Svetog Flavijana i da se čita moleban. O tome da je verni narod iz okoline prepoznao svetinju, govori i činjenica da je nekoliko dečaka iz tog kraja dobilo ime Flavijan. Krajem februara je hor koji nosi ime Svetog Flavijana zajedno sa ocem Jovanom bio u Tunisu u poseti mitropolitu kartaginskom Meletiju, i tada je snimljen akatist i film o Svetom Flavijanu. Izgrađen je lep odnos među crkvama, a Ruska pravoslavna crkva u Tunisu kao i mitropolit kartaginski zalažu se da se u severnoj Africi obnovi poštovanje prema kartaginskim mučenicima.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure