img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Povodom knjige

Sedamnaest divova

15. децембар 2021, 22:45 Jovo Bakić
Foto: Jbdodane
JEDAN OD MOĆNIKA SVETA: Rio Tinto
Copied

Rio Tinto je jedna od kompanija koje kontrolišu dve petine ukupnog bogatstva na svetu, pa se pokazuje da struktura svetskog kapitalističkog sistema ima neposredne posledice i na zdravlje i živote svih nas

DIVOVI-Globalna-elita-vlasti
Divovi

Piter Filips, profesor političke sociologije na Kalifornijskom državnom univerzitetu u Sonomi, objavio je zanimljivo i značajno istraživanje globalne elite vlasti ‒ Divovi: globalna elita vlasti (Clio). Uložio je veliki trud da prepozna, pa imenom i prezimenom prozove 389 pripadnika (znatno su ređe pripadnice) globalne elite vlasti. No, prethodno je morao da ustanovi koje korporacije čine jezgro globalnog finansijskog kapitalističkog sistema, tj. “globalne finansijske divove”. Prepoznao je 17 takvih velikih investicionih kompanija. Svaka od njih raspolaže s više od jednog biliona dolara investicionog kapitala, a sve zajedno s 41,1 bilionom dolara. Hiljade pripadnika transnacionalne kapitalističke klase ulažu svoj novac u ove kompanije, očekujući od toga natprosečne dobitke.

Razume se, vlade u centru svetskog kapitalističkog sistema i međunarodna tela za kreiranje politika i kontrolu tog sistema kao što su MMF, Svetska banka, Svetska trgovinska organizacija, Banka za međunarodna poravnanja, G7, G20, u službi su obezbeđenja slobodnog protoka kapitalnih investicija i osiguranja naplate duga svuda u svetu, pa su upravo zbog toga i u službi ovih finansijskih divova. Da to tako zaista bude, brine se 199 “menadžera”, odnosno članova upravnih odbora ovih 17 kompanija, pošto se mnogi nalaze i u pomenutim međunarodnim telima.

Ako slučajno negde u svetu postoji opasnost da se stvari otmu kontroli, uskaču “zaštitnici” sistema, odnosno obaveštajne službe da na opasnost pravovremeno upozore i da rade sa perspektivnim političarima, vojnicima i intelektualcima potencijalno neposlušne zemlje kako bi predupredili negativni razvoj događaja. Ukoliko to ne bi uspelo, na scenu stupaju “ideolozi”, tj. velike medijske kompanije i kompanije za odnose s javnošću koje će protiv ovih vlada voditi besomučne propagandne kampanje i tako pravdati uvedene sankcije koje će s vremenom iscrpeti i razarati njihova društva, a naposletku tu je i “konjica”, odnosno NATO, kao i, u sve većoj meri, različite privatne vojne kompanije koje služe za kažnjavanje i dovođenje u korak onih koji ne poštuju pravila globalne kapitalističke igre. Drugim rečima, “ideolozi” i “zaštitnici” obavljaju prljave poslove za transnacionalnu kapitalističku klasu, vodeći propagandne kampanje i imperijalističke ratove.

Pomenutih sedamnaest kompanija čine jednu finansijsku mrežu “divova” jer ulažu jedna u drugu, kako bi smanjile poslovni rizik, pa njih petnaest spada u “uzajamno najpovezanije firme na svetu”. Pored toga, 147 međusobno najpovezanijih kompanija kontroliše ukupno dve petine celokupnog bogatstva na svetu. Neke od 17 korporacija su: Blekrok, Vangard grupa, Džej Pi Morgan Čejs, Morgan Stenli, Goldman Saks, UBS, Barkliz, Kredi Svis itd. Pomenute su među deoničarima, zajedno s najvećim državnim kineskim rudarskim preduzećem Čajnalko (koje je i najveći deoničar), zloglasnog Rio Tinta, pa se pokazuje da struktura svetskog kapitalističkog sistema ima neposredne posledice i na od nas otetu republiku, odnosno zdravlje i živote svih nas, kao što uostalom ima na ceo svet.

Kada je već pomenuta jedna velika kineska državna kompanija, treba kazati da je nedostatak Filipsovog, inače izuzetno vrednog naučnog poduhvata, u činjenici da mu učešće kineskih kapitalista i političara u globalnoj eliti vlasti ostaje uglavnom ispod radara (izuzeci su Džou Sjaočuan, guverner Narodne banke Kine, član CK KP Kine, Grupe 30, G20, Trilateralne komisije i Čen Naiking, potpredsednica Instituta za inostrane odnose kineskog naroda i članica izvršnog odbora Trilateralne komisije). Uzgred treba navesti i da je jedan od članova Izvršnog odbora Trilaterale lord Džon Olav Ker bio zaposlen i u Rio Tintu, te da, prema podatku iz 2014, poseduje 15 hiljada njenih deonica u vrednosti od 53,4 miliona dolara.

Pored finansijskih divova i međunarodnih nadnacionalnih organizacija, “ideologa” i “zaštitnika”, tu su i nacionalne vlade, ali i “podmazivači” celog sistema, tj. različite međunarodne nevladine organizacije poput G30 (osnovala ju je 1978. Rokfelerova fondacija, a sada prima oko milion dolara donacija godišnje iz različitih izvora), Saveta za sistemski rizik (osnovan 2012. novcem Zadužbine porodice Pju), Svetskog ekonomskog foruma (osnovan 1971), Saveta za inostrane odnose (osnovan 1921), Trilateralne komisije (osnovali su je Dejvid Rokfeler i Zbignjev Bžežinski 1973) i Bilderberg grupe (osnovana 1954). U ovim organizacijama se planira politika globalne elite vlasti u korist transnacionalne kapitalističke klase, odnosno stalnog rasta kapitala u svetu, pa ne iznenađuje što je Gaj Stending, pisac knjiga o prekarijatu kao potencijalno “opasnoj klasi”, pozivan na poslednje sastanke Bilderberg grupe kako bi se raspravljalo na koji način osujetiti moguću opasnost po svetski kapitalistički sistem. Naravno, mnogi pojedinci su članovi više ovih organizacija, pa se, primerice, osamdeset šestoro nalazi kako u Trilateralnoj komisiji tako u G30.

Takođe, 12 od 17 finansijskih divova ima svoje predstavnike u izvršnim odborima obeju pomenutih organizacija, a Goldman Saks, jedan od institucionalnih vlasnika Rio Tinta (svojevremeno “preveliki da bi propao”, pa je vlada Baraka Obame nacionalizovala gubitke ove bankarske grupacije), ima u njima čak četiri predstavnika. Uzgred, Obama je postavio čak jedanaest članova Trilaterale na ključna mesta u svojoj administraciji.

Naposletku je Filips izrazio uverenje da bi demokratski pokreti (npr. Okupiraj Vol Strit) mogli da osujete nedemokratsko delanje globalne elite vlasti i transnacionalne kapitalističke klase, jer “čovek mora govoriti najglasnije upravo u vreme kada se njegov glas guši”. No, glasnost nije dovoljna za perestrojku, jer ljuta rana traži ljutu travu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Kladionice u Beogradu

Iz keca u dvojku

08.фебруар 2026. I.M.

Kladionice u Beogradu: Koliko ih zaista ima i gde se sve nalaze

Beograd je prepun kladionica i kockarnica, ali zvanične statistike ne postoje. Prema nezvaničnim procenama, broj lokala u glavnom gradu se kreće od 655 do više od 1.400

Zimske olimpijske igre, tim Srbije na defileu otvaranja

Sport

07.фебруар 2026. K. S.

Zimske olimpijske igre: Kada nastupaju takmičari iz Srbije

Počele su Zimske olimpijske igre u Italiji. Na njima Srbija ima troje predstavnika koji će se narednih dana boriti za olimpijska odličja

Scena iz filma Grešnici

Rečnik

07.фебруар 2026. N. R.

Vampir, najveći srpski izvozni hit

Film „Grešnici“, favorit za Oskare, pokazuje da su vampiri evergrin. Vampir je jedina srpska reč koju izgovara ceo svet

Zimske olimpijske igre

Zimske olimpijske igre

05.фебруар 2026. N. M.

ZOI: Ko predstavlja Srbiju i s kakvim se problemima suočavaju organizatori

Milano i Kortina d'Ampeco čekaju sportski svet. U petak (6. februar) će na stadionu „San Siro“ biti svečano otvorene 25. Zimske olimpijske igre. Ima li Srbija svoje predstavnike i kako se domaćin nosi sa ekološkim i organizacionim problemima

Predložene izmene GDPR-a u okviru Digitalnog omnibusa mogle bi oslabiti prava građana

„Briselski efekat“

05.фебруар 2026. Milica Tošić

Digitalni omnibus: Atak na evropska digitalna pravila i zaštitu podataka

EU planira izmene digitalnih pravila kroz Digitalni omnibus, što izaziva zabrinutost zbog potencijalnog slabljenja standarda zaštite podataka

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure