img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Povodom knjige

Sedamnaest divova

15. decembar 2021, 22:45 Jovo Bakić
Foto: Jbdodane
JEDAN OD MOĆNIKA SVETA: Rio Tinto
Copied

Rio Tinto je jedna od kompanija koje kontrolišu dve petine ukupnog bogatstva na svetu, pa se pokazuje da struktura svetskog kapitalističkog sistema ima neposredne posledice i na zdravlje i živote svih nas

DIVOVI-Globalna-elita-vlasti
Divovi

Piter Filips, profesor političke sociologije na Kalifornijskom državnom univerzitetu u Sonomi, objavio je zanimljivo i značajno istraživanje globalne elite vlasti ‒ Divovi: globalna elita vlasti (Clio). Uložio je veliki trud da prepozna, pa imenom i prezimenom prozove 389 pripadnika (znatno su ređe pripadnice) globalne elite vlasti. No, prethodno je morao da ustanovi koje korporacije čine jezgro globalnog finansijskog kapitalističkog sistema, tj. “globalne finansijske divove”. Prepoznao je 17 takvih velikih investicionih kompanija. Svaka od njih raspolaže s više od jednog biliona dolara investicionog kapitala, a sve zajedno s 41,1 bilionom dolara. Hiljade pripadnika transnacionalne kapitalističke klase ulažu svoj novac u ove kompanije, očekujući od toga natprosečne dobitke.

Razume se, vlade u centru svetskog kapitalističkog sistema i međunarodna tela za kreiranje politika i kontrolu tog sistema kao što su MMF, Svetska banka, Svetska trgovinska organizacija, Banka za međunarodna poravnanja, G7, G20, u službi su obezbeđenja slobodnog protoka kapitalnih investicija i osiguranja naplate duga svuda u svetu, pa su upravo zbog toga i u službi ovih finansijskih divova. Da to tako zaista bude, brine se 199 “menadžera”, odnosno članova upravnih odbora ovih 17 kompanija, pošto se mnogi nalaze i u pomenutim međunarodnim telima.

Ako slučajno negde u svetu postoji opasnost da se stvari otmu kontroli, uskaču “zaštitnici” sistema, odnosno obaveštajne službe da na opasnost pravovremeno upozore i da rade sa perspektivnim političarima, vojnicima i intelektualcima potencijalno neposlušne zemlje kako bi predupredili negativni razvoj događaja. Ukoliko to ne bi uspelo, na scenu stupaju “ideolozi”, tj. velike medijske kompanije i kompanije za odnose s javnošću koje će protiv ovih vlada voditi besomučne propagandne kampanje i tako pravdati uvedene sankcije koje će s vremenom iscrpeti i razarati njihova društva, a naposletku tu je i “konjica”, odnosno NATO, kao i, u sve većoj meri, različite privatne vojne kompanije koje služe za kažnjavanje i dovođenje u korak onih koji ne poštuju pravila globalne kapitalističke igre. Drugim rečima, “ideolozi” i “zaštitnici” obavljaju prljave poslove za transnacionalnu kapitalističku klasu, vodeći propagandne kampanje i imperijalističke ratove.

Pomenutih sedamnaest kompanija čine jednu finansijsku mrežu “divova” jer ulažu jedna u drugu, kako bi smanjile poslovni rizik, pa njih petnaest spada u “uzajamno najpovezanije firme na svetu”. Pored toga, 147 međusobno najpovezanijih kompanija kontroliše ukupno dve petine celokupnog bogatstva na svetu. Neke od 17 korporacija su: Blekrok, Vangard grupa, Džej Pi Morgan Čejs, Morgan Stenli, Goldman Saks, UBS, Barkliz, Kredi Svis itd. Pomenute su među deoničarima, zajedno s najvećim državnim kineskim rudarskim preduzećem Čajnalko (koje je i najveći deoničar), zloglasnog Rio Tinta, pa se pokazuje da struktura svetskog kapitalističkog sistema ima neposredne posledice i na od nas otetu republiku, odnosno zdravlje i živote svih nas, kao što uostalom ima na ceo svet.

Kada je već pomenuta jedna velika kineska državna kompanija, treba kazati da je nedostatak Filipsovog, inače izuzetno vrednog naučnog poduhvata, u činjenici da mu učešće kineskih kapitalista i političara u globalnoj eliti vlasti ostaje uglavnom ispod radara (izuzeci su Džou Sjaočuan, guverner Narodne banke Kine, član CK KP Kine, Grupe 30, G20, Trilateralne komisije i Čen Naiking, potpredsednica Instituta za inostrane odnose kineskog naroda i članica izvršnog odbora Trilateralne komisije). Uzgred treba navesti i da je jedan od članova Izvršnog odbora Trilaterale lord Džon Olav Ker bio zaposlen i u Rio Tintu, te da, prema podatku iz 2014, poseduje 15 hiljada njenih deonica u vrednosti od 53,4 miliona dolara.

Pored finansijskih divova i međunarodnih nadnacionalnih organizacija, “ideologa” i “zaštitnika”, tu su i nacionalne vlade, ali i “podmazivači” celog sistema, tj. različite međunarodne nevladine organizacije poput G30 (osnovala ju je 1978. Rokfelerova fondacija, a sada prima oko milion dolara donacija godišnje iz različitih izvora), Saveta za sistemski rizik (osnovan 2012. novcem Zadužbine porodice Pju), Svetskog ekonomskog foruma (osnovan 1971), Saveta za inostrane odnose (osnovan 1921), Trilateralne komisije (osnovali su je Dejvid Rokfeler i Zbignjev Bžežinski 1973) i Bilderberg grupe (osnovana 1954). U ovim organizacijama se planira politika globalne elite vlasti u korist transnacionalne kapitalističke klase, odnosno stalnog rasta kapitala u svetu, pa ne iznenađuje što je Gaj Stending, pisac knjiga o prekarijatu kao potencijalno “opasnoj klasi”, pozivan na poslednje sastanke Bilderberg grupe kako bi se raspravljalo na koji način osujetiti moguću opasnost po svetski kapitalistički sistem. Naravno, mnogi pojedinci su članovi više ovih organizacija, pa se, primerice, osamdeset šestoro nalazi kako u Trilateralnoj komisiji tako u G30.

Takođe, 12 od 17 finansijskih divova ima svoje predstavnike u izvršnim odborima obeju pomenutih organizacija, a Goldman Saks, jedan od institucionalnih vlasnika Rio Tinta (svojevremeno “preveliki da bi propao”, pa je vlada Baraka Obame nacionalizovala gubitke ove bankarske grupacije), ima u njima čak četiri predstavnika. Uzgred, Obama je postavio čak jedanaest članova Trilaterale na ključna mesta u svojoj administraciji.

Naposletku je Filips izrazio uverenje da bi demokratski pokreti (npr. Okupiraj Vol Strit) mogli da osujete nedemokratsko delanje globalne elite vlasti i transnacionalne kapitalističke klase, jer “čovek mora govoriti najglasnije upravo u vreme kada se njegov glas guši”. No, glasnost nije dovoljna za perestrojku, jer ljuta rana traži ljutu travu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Branje kupina

Sezonski posao

29.jul 2025. Marijana Maksimović

Ispovest jednog berača: Koža od kupina

Zvuči kao preporuka travara za lečenje reume, ali prekrivenost sokom od kupine jednostavno je posledica berbe ovog voća i utrke da gazda što više nabranih kilograma upiše pored vašeg imena

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Komentar

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure