img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Venecijansko bijenale

Zbog povratka Rusije, traži se ostavka u Venecijanskom bijenalu

17. mart 2026, 21:24 S. Ć.
Foto: Ministarstvo kulture
Jugoslovenski paviljon u Veneciji
Copied

Italijanski ministar kulture traži ostavku predstavnice Vlade u Venecijanskom bijenalu zato što nije najavila povratak Rusije na ovu manifestaciju

Italijanski ministar kulture Alesandro Đuli zatražio je ostavku predstavnice vlade u upravnom odboru Bijenala u Veneciji Tamaru Gregoreti nakon što je Rusija najavila povratak svog nacionalnog paviljona na izložbu 2026. godine.

Prema navodima ministarstva, Gregoreti koja je članica upravnog odbora Bijenala već dve godine „nije smatrala potrebnim da najavi moguće prisustvo Ruske Federacije na narednom Bijenalu“, uprkos međunarodnoj osetljivosti tog pitanja.

Povratak Rusije

Polemika je izbila nakon što je prošle nedelje objavljeno da Rusija planira da ponovo otvori svoj nacionalni paviljon prvi put nakon četiri godine, od početka rata u Ukrajini.

Ovu vest su potvrdili zvanični predstavnici Kremlja, koji ističu da prisustvo Rusije na ovom globalnom kulturnom događaju nikada nije zaista prestalo, uprkos prekidu učešća. Cilj je stvaranje projekata koji prevazilaze političke barijere i neguju međunarodni dijalog kroz umetnost.

Ranije isključenje Rusije usledilo je kao direktna posledica rata u Ukrajini, ali sadašnja odluka o povratku naglašava želju za prevazilaženjem političkih tenzija putem kulture.

Na ovogodišnjem Bijenalu, pod sloganom „Drvo je ukorenjeno u nebu“, predstaviće se više od 30 umetnika iz više zemalja, uključujući Argentinu, Brazil, Mali i Meksiko, sa posebnim naglaskom na mlade talente, muzičare, pesnike i filozofe.

Bez cenzure

Organizatori Venecijanskog Bijenala brane svoju odluku navodeći da ta institucija odbacuje „svaki oblik isključivanja ili cenzure kulture i umetnosti“. Dodali su da izložba treba da ostane „mesto dijaloga, otvorenosti i umetničke slobode“, uprkos aktuelnim geopolitičkim tenzijama.

Odluka je brzo izazvala kritike u Evropi. Dvadeset dva evropska ministra kulture potpisala su pismo predsedniku Bijenala Pjetranđelu Butafoku, u kojem ga pozivaju da preispita učešće Rusije, upozoravajući da bi davanje tako vidljive kulturne platforme moglo da stvori utisak normalizacije situacije dok rat u Ukrajini i dalje traje.

Prekid evropskog granta

Reagovali su i zvaničnici Evropske unije. Komesarka za tehnologiju Hena Virkunen i komesar za kulturu Glen Mikalev upozorili su u zajedničkom saopštenju da bi odluka mogla da dovede u pitanje oko dva miliona evra finansiranja iz fondova EU, ocenivši da taj potez „nije u skladu sa zajedničkim odgovorom EU na rusku agresiju na Ukrajinu“.

„Ako Bijenale ostane pri svojoj odluci, razmotrićemo dalje mere, uključujući suspenziju ili prekid evropskog granta koji Fondacija Bijenala trenutno prima“, rekla je ona.

„Kultura promoviše i štiti demokratske vrednosti, podstiče otvoreni dijalog, raznolikost i slobodu izražavanja i nikada ne sme biti korišćena kao platforma za propagandu“, naglasila je Virkunen.

Ukrajinske vlasti su pozvale organizatore Venecijanskog bijenala da ne dozvoli Rusiji učešće.

Pritisak dolazi i iz kulturnog sektora. Onlajn peticija pod nazivom „Zaustavite normalizaciju ratnih zločina kroz umetnost“ prikupila je više od 8.000 potpisa, uz poziv umetnicima i kulturnim radnicima da se usprotive povratku ruskog paviljona.

Italijanski mediji navode da Gregoreti za sada ne pokazuje nameru da podnese ostavku.

U međuvremenu, ministarstvo kulture zatražilo je hitno objašnjenje od organizatora Bijenala o tome na koji način će ruski paviljon biti postavljen i upravljan, posebno u kontekstu aktuelnog režima sankcija.

A Srbija?

Projekat kojim će se Srbija predstaviti svetu u Jugoslovenskom paviljonu  zove se „Preko Golgote do Vaskrsa“,  Predraga Đakovića.

Milosrđe, Peđa Đaković

Deluje da je to tema koja ovog umetnika godinama opseda, s obzirom da je jula 2018. godine u Domu Vojske imao izložbu „Golgota i Vaskrs“.  Izložio je 22 slike iz „opusa tog umetnika, posvećenog stradanju srpske vojske kroz istoriju, od Kosovskog boja, preko golgote i stradalničkih podviga srpske vojske tokom Prvog i Drugog svetskog, pa sve do novijih ratova“, piše u  opisu te izložbe.

Izbor predstavnika države na Venecijanskom bijenalu i ranijih godina je izazivao burne reakcije javnosti. Ovog puta je ta reakcija bila izuzetno negativna, čak je pokrenuta i peticija kojom se traži hitno povlačenje odluke da Predrag Đaković predstavlja Srbiju u Veneciji, što se još ni jednom nije desilo.

Najčešći argumenti protiv ove odluke su da je Đakovićev rad nepoznat u Srbiji, da se za njega ne zna ni u Pragu gde živi decenijama unazad, kao i da nema vrednosti koje su prepoznate kao relevantne u međunarodnom umetničkom kontekstu.

Umetnici i istoričari umetnosti koji su javno reagovali na odluku, podsećaju na konkursne uslove i ističu da većina njih nije poštovana i navode umetnički kvalitet i inovativnost projekta, ugled u stručnoj javnosti, reference autora na međunarodnom planu, kao i doprinos uspostavljanju i unapređenju međunarodne saradnje kao i afirmaciji savremene umetničke scene Srbije u inostranstvu.

Podsećaju i da države na Venecijansko bijenale šalju najbolje i najaktuelnije radove iz svoje produkcije kako bi se pokazale svetu.

Izvor: ArtNews/Beta/Vreme

Tagovi:

Venecijansko bijenale Srbija Rusija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Audicija

16.april 2026. S. Ć.

Na audiciju Baleta Srpskog narodnog pozorišta javilo se 1500 igrača

Na trodnevnu audiciju Baleta Srpskog narodnog pozorišta javilo se 1500 kandidata iz sveta za 10 radnih mesta. Među njima je samo 8 iz Srbije

Slučaj Generalštab

15.april 2026. Sonja Ćirić

Šta traže Selakovićevi revizori u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture

Od prethodnog ročišta, u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture svakodnevno borave revizori Ministarstva kulture. Ne zna se da li traže nešto određeno

Izložba

15.april 2026. Sonja Ćirić

„Generacija ’79“: Izložba ih je okupila

Nisu se družili 40 godina, a onda je slučaj hteo da se spoje zbog zajedničke izložbe „Generacija ’79“ - klasa sa Grafike Fakulteta primenjenih umetnosti

Kadrovi

14.april 2026. S. Ć.

Nova v.d. direktorka Kulturnog centra Beograda je glumica Jovana Petronijević

Nova v.d. direktorka Kulturnog centra Beograda, glumica Jovana Petronijević, poznata je po ulozi u „Kursadžijama“. Njeno iskustvo u vođenju ustanove kulture nije poznato

Lični stav

14.april 2026. Tihomir Dičić

Gradnja u Košutnjaku preti da ugrozi depo Jugoslovenske kinoteke

Planirana gradnja u ulici Miloja Zakića na Košutnjaku ugrožava bunkere u kojima se čuvaju nitratni filmovi arhiva Jugoslovenske kinoteke. Za ovaj previd možemo da krivimo raspis konkursa

Komentar
Peter Mađar, lider opozicione Tise, obraća se svojim glasačima u tamnom manitilu sa tamnom kravatom i belom košuljom

Komentar

Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana

Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure